Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nema pretjerane potrebe da naplaćivanjem ulaza u vjerske ostvaruje prihode, istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini."Nije mi poznato da se unutar Islamske zajednice naplaćuje bilo gdje ulaz u džamiju. To je po meni nepotrebno. Ne vidim da Islamska zajednica BiH može ostvariti neki prihod koji bi eventualno opravdao takvu jednu odluku koja je, čini mi se pomalo besmislena", naglasio je u razgovoru za AA Softić. Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini istakao je da "koliko se sjeća nikada se na Saboru Islamske zajednice nije raspravljalo o ovom pitanju (naplaćivanju ulaza u džamije i vjerske objekte)".To je pitanje za nove uprave unutar Rijaseta Islamske zajednice BiH, naglasio je Softić, posebno za Upravu za vjerske poslove koja bi trebala na neki način da u okviru podzakonskih akata koji se tiču Ustava i amandmana na Ustav da, između ostalog, regulišu i ovo pitanje."Nije mi do ovog trenutka bilo poznato da se u bilo kom vjerskom objektu, bilo kojoj džamiji naplaćuje ulaz kako ste rekli da je slučaj u Mostaru. Ovo je za mene jedna novina da takva praksa postoji. Lično mislim da nema pretjerane potrebe da Islamska zajednica na takav način ostvaruje prihode. Džamije su kuće u kojima ljudi treba da ispoljavaju svoje vjerske osjećaje. Ukoliko postoje zainteresirani turisti eventualno koji bi voljeli da vide unutrašnjost džamije mislim da Islamska zajednica ima dovoljno mogućnosti da to omogući svakome onome ko ima potrebu za takvim ulaskom u vjerski objekat", istakao je Softić.Naime, stotine hiljda turista koji godišnje posjete najveći grad Hercegovine, Mostar, od kojih brojni svrate do Koski Mehmed-pašine džamije smještene stotinjak metara sjeverno od Starog mosta, na lijevoj obali Neretve, a što svjedoči podatak o prošlogodišnjih više od 100.000 obilazaka bude neugodno iznenađeno kada na tom vjerskom objektu zateknu natpis koji ih upozorava da unutrašnjost mogu vidjeti samo uz kupljeni tiket.Na vratima džamije jasno je naznačena obavezna kupovina karte po cijeni od četiri KM. Interesantno je da su cijene naznačene i u eurima (dva), odnosno kunama (16) koji nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini, jer se finansijske transakcije mogu vršiti jedino u konvertibilnim markama.Tiketi se prodaju u dvorištu, na ulazu u džamiju, međutim kupljena karta vam ne garantira da ćete za četiri KM, dva eura ili 16 kuna u cjelosti moći obići taj vjerski objekat, odnosno njegovu unutrašnjost.Jer, da bi ste se popeli na munaru, koja se ne koristi za vjerske nego turističke svrhe to će vas koštati pet eura, odnosno deset konvertibilnih maraka. Inače, bez karte nije moguće izvršiti ni fotografisanje na terasi sa koje se pruža pogled na Stari most u Mostaru kao suvenir - uspomena na boravak u kompleksu Koski Mehmed-pašine džamije.Ova "vjerska trgovina" na  hercegovački način svojstvena je samo ovom dijelu Bosne i Hercegovine s obzirom da se u ostatku države posjete vjerskim objektima ne naplaćuju, odnosno to se čini samo na bazi dobrovoljnih priloga koje posjetioci - vjernici ostavljaju u propisana mjesta na ulazima u džamije, crkve... Najočitiji primjer je upravo Mostar gdje se primjerice ne naplaćuju ulazi u mostarsku katedralu, niti ostale džamije."Nije mi poznata ta praksa, ali vjerujem da će novi Rijaset sa Upravom za vjerske poslove ovo pitanje riješiti na adekvatan način i da će to biti jedinstven urnek za sve. Meni nije poznat ni ovaj slučaj u Mostaru koji ste naveli. Ja zaista nisam to do ovoga trenutka čuo. Ukoliko je to tako onda vrijedi ovo što sam rekao:  To je po meni nepotrebno", potcrtao je Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.Ono što je također, svojstveno za prostor Mostara, odnosno Hercegovine jeste i činjenica da se vjerski objekti, posebno džamije koriste kao stanice za postavljanje odašiljača telekom operatera. Takvi "objekti" postavljeni su na džamiji Tabačica, Vakufskom dvoru, a sprema se i instaliranje novih.(AA)

Ekološke organizacije iz Bosne i Hercegovine danas su iz Banje Luke poslale poruku solidarnosti stanovnicima Zenice, jednog od najzagađenijih gradova Evrope. Organizacije zahtijevaju od nadležnih da se hitno posvete rješavanju ovog problema, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu Banja Luka.-Teško zagađen vazduh u Zenici direktno ugrožava zdravlje ljudi, te negativno utiče na kvalitet zemljišta i vode, a samim tim i hrane koju mnogi uzgajaju u neposrednoj blizini. Tražimo da najveći zagađivači u kritičnim danima smanje proizvodnju, a da inspekcijske službe počnu savjesno raditi svoj posao. Upozorenje o smanjenju boravka građana na otvorenome je neadekvatna mjera, pošto ne utiče na uzrok problema - poručila je Azra Kadić iz Ekoforuma Zenica.Da zagađenje Zenice nikako nije problem samo tog grada, ukazala je i Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu Banja Luka.-To zagađenje se tiče svih nas. Isto tako nas se svih treba ticati uništavanje određenih područja u Bosni i Hercegovini i neodrživa eksploatacija resursa - istakla je Crnković.-Prema propisima Federacije BiH ne smije biti više od tri dana prekoračenja dnevnih prosjeka koncentracija SO2 od 125 µg/m3, u toku cijele kalendarske godine. Međutim, u Zenici je u prvih šest mjeseci 2014. godine prekoračenje bilo 131 put, što je više nego proteklih godina, iako zagađivač tvrdi da je u proteklom periodu došlo do znatnih ulaganja u rješavanje ovog problema – stoji u saopćenju.Sastanak koji je jučer i danas okupio ekološke organizacije iz Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci ima za cilj njihovo umrežavanje i određivanje prioritetnih oblasti na kojima bi zajedno djelovali.(Fena)

U Drugoj osnovnoj školi, na području Bosanske Krupe, školskoj djeci su proteklih dana podijeljeni božićni paketići sa slatkišima, te koverta naslovljena za roditelje djece. Paketići su božićni, jer se u njima djeci čestita Božić. U školi su bošnjačka djeca 100%, tako ističu neki od onih čija djeca pohađaju školu.U koverti, koja se nalazila u božićnom paktiću, s natpisom „za roditelje“ nalazi se promotivni materijal, prva i vjerovatna zadnja stranice, impressum i dio teksta iz knjige “Više nego tesar“, autora Josha McDowella.Na zadnjoj stranici se kaže da je knjiga namijenjena onima koji su skeptični u vezi s Isusovim božanstvom: „U knjizi Više nego tesar, Josh se koncentrirao na osobu koja mu je promijenila život – na Isusa Krista. To je praktična i trezvena knjiga namijenjena onima koji su skeptični u vezi s Isusovim božanstvom, uskrsnućem i zahtjevima koje ima za njih“, pojašnjava se sadržaj i intencija knjige. Na sljedećim stranicama se raspravlja „Šta Isusa čini toliko drugačijim?“, posebno od ostalih vjerskih vođa Bude, Muhameda ili Konfučija i odgovara da je razlog u tome što je Isus za sebe tvrdio da je Bog, dok ostale vjerske vođe nisu.Nadalje, u koverti za roditelje bošnjačke djece se također nalazi, izgleda samo promotivni, dio knjige “Upoznaj kralja”, dok se u napomeni za roditelje ističe da je knjižica besplatan poklon „za Vašu djecu kako bi mogla naučiti više o Isusu“, te poziv roditeljima da pišu i kontaktiraju izdavača, Child Evangelism Fellowship of Europe – međunarodnu i međudenominacijsku kršćansku organizaciju predanu proučavanju Biblije i predane radu s djecom u više od 150 zemalja širom svijeta.Također tu je i formular koji djeca mogu popuniti kako bi se uključila u dopisni tečaj o Bibliji, koji je besplatan a taj formular se šalje  na adresu u Zagrebu.A sve je to okončano božićnom čestitkom, dok je rukom dopisano, valjda kao potvrda lične blizine i truda, „od prijatelja iz Engleske“.Može li se ovo nazvati očitim i institucionalnim, jer se radi kroz školu, kršćanskim prozelitizmom i misionarstvom, ili odsustvom mjere za dobar ukus, nepoštovanjem muslimanskog identiteta djece, nepoznavanjem prilika u Bosni i Hercegovini ili, pak, namjernom provokacijom? U čemu je razlika između ove vrste opsjedanja i ataka na dječiju svijest i nekih drugih formi koje svi osuđujemo? Je li škola mjesto za ove aktivnosti,  a školska uprava servis za realizaciju?Zamislimo sada drugačiju situaciju. U povodu Ramazanskog bajrama ili Kurban bajrama školskoj djeci u nekim školama u Hrvatskoj ili Srbiji, ili Laktašima i Širokom Brijegu, gdje su 100% katolička ili pravoslavna djeca, školska uprava organizira podjelu bajramskih paketića sa brojnim slatkišima i bajramskom čestitkom „Bajram šerif mubarek olsun“, s rukopisom prijatelja iz Saudijske Arabije ili Pakistana. Unutar tih paketića nalazi se posebna koverta na kojoj je napisano „za roditelje“, a u koverti su brošure i knjige o ljepotama islama, iskustvo nekog autora koji je, nakon godina skepse, sumnje i lutanja, shvatio da je islam jedina ispravna vjera i to svoje životno saznanje žarko želi podijeliti sa svim drugima. Također je tu i formular u koji se upisuju lični podaci djeteta, adresa, ime i prezime, te se šalje na neku adresu u Sarajevo ili negdje drugo, kako bi se djeci i roditeljima dostavljali poštom besplatni tečajevi Kur'ana.Možete li zamisliti u tim mjestima takvu školu i školsku upravu, javnu ustanovu koja distribuira bajramske paketiće i islamsku litreraturu, djecu i roditelje koji to sa zadovoljstvom i radošću prihvataju i odobravaju? Možete li zamisliti kakva bi reakcija bila okruženja, kako bi mediji reagirali, kako i koliko bi se opsjedala Islamska zajednica da se očituje o takvom postupku, da se ogradi i osudi?Zaista, ne da se zaboraviti, i tako lahko iz sjećanja potisnuti, slučaj djevojčice Fate Omanović iz 1899. godine.E.T.   (rijaset.ba)

Britanski list "Guardian" objavljuje listu od 100 najboljih nogometaša svijeta u 2014. godini, a među njima su i dvojica bh. reprezentativaca Miralem Pjanić i Edin Džeko. Pjanić zauzima 58., a Džeko 66. mjestu u izboru 73 stručnjaka iz 28 zemalja, koje su predvodili Hernan Crespo, Gilberto Silva, Slaven Bilić i Dietmar Hamann.Šveđanin Zlatan Ibrahimović je uvršten na 13. mjesto, Belgijanac Eden Hazard na 16., a Yaya Toure sa Obale Slonovače na 18. mjesto liste, ispred Francuza Karima Benzeme i Paula Pogbe.Hrvatski reprezentativac Luka Modrić je na 23. mjestu, Srbijanac Nemanja Matić na 48., ispred Hrvata Ivana Rakitić. Na listi je još jedan reprezentativac Srbije Branislav Ivanović koji zauzima 53. mjesto, dok je Hrvat Mario Mandžukić na 71. poziciji.(fena)

Na prostoru EU 18 posto građana nikako nije koristilo internet, navodi se u statistici Evropske statističke agencije (EUROSTAT) za 2014. godinu.