Šta je prethodilo rezoluciji koja će se naći pred Generalnom skupštinom UN?

Šta je prethodilo rezoluciji koja će se naći pred Generalnom skupštinom UN?

Rezolucija o Srebrenici, čiji su sponzori Ruanda i Njemačka, naći će se danas na dnevnom redu sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).

Do sada je 39 država odlučilo da budu kosponzori ove rezolucije, a u isto vrijeme, Srbija i RS nastavljaju kampanju i neosnovane optužbe kako se rezolucijom baca stigma na cijeli srpski narod.

Porodice žrtava vjeruju da će uprkos ovakvim politikama i protivljenjima rezolucija biti usvojena, a time biti i zadovoljen dio pravde za žrtve, njih 8.372, koje su ubijene u Srebrenici koja je bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija i čiji posmrtni ostaci se ukopavaju u Memorijalni centar - Potočari u Srebrenici.

Jer, ovakav jedan dokument, potrebno je bilo donijeti iz više razloga.

Rezolucija je bila potrebna jer na sceni, skoro pa svakodnevno, imamo slučajeve negiranja genocida i veličanja ratnih zločina. Uz to, sveprisutnija je retorika omalovažavanja žrtve i vrijeđanje. Samim time što na djelu imamo potpuno odsustvo osjećaja prema žrtvama, njihovim porodicama, a s druge strane veličanje zla, samo je jedan od razloga zbog čega je rezolucija bila potrebna.

Ona je i jedna vid političke potvrde sudskih procesa, jer ovo danas što imamo na sceni od strane upravo onih koji se bore da rezolucija sutra ne bude usvojena, nastavak je ratne strategije.

Podsjećamo, prije samo nekoliko godina, tačnije 2018. godine, predsjednik RS Milorad Dodik kazao je kako u BiH "hodža arlauče" i "da Srbi ne žele ništa što je tursko". Od tada do danas Dodik se nije zaustavio, samo je nastavio grubom retorikom kazavši "da su u BiH posijali džamije kako bi strašili Srbe", uz poruku "nećemo mi zraka s muslimanima". Ova retorika ima cilj da omalovaži Bošnjake i stvori sliku kako je to jedna minorna etno grupa koja nije dostojna bilo kakvog ozbiljnog razgovora.

Upravo, rezolucijom koja je u fokusu cijelog svijeta, Bošnjaci će pokazati po ko zna koji put da se mogu nositi sa kabadahijama kakav je Dodik. U ratu su to pokazali porazivši moćnu armadu, dok u miru pokazuju da znaju dobiti tako što su zločinci završili u zatvorima, od kojih Mladić i Karadžić, političke vođe s kaznom doživotnog zatvora.

Rezolucijom će se, dakle, dobiti i ta politička bitka, jer ona je jedan pečat presudama međunarodnih sudova.

Finalnim tekstom rezolucije o kojem će se glasati se potvrđuju presude Međunarodnog suda u Hagu u kojima se naglašava kako je nad Bošnjacima u Srebrenici počinjen genocid 1995. godine.

Pored navedenog, Generalna skupština će odlučiti i da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici koji će se obilježavati svake godine. Rezolucija bez rezerve osuđuje i svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem u cilju sprečavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti.

Nadalje, bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici, te ističe važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici.

Njom se pozivaju sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo i u međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Također, pozivaju se države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući NVO da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući i posebne aktivnosti u znak sjećanja na žrtve genocida 1995. godine u Srebrenici, dok se od generalnog sekretara traži da uspostavi program informisanja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i UN" počevši sa aktivnostima za 30. godišnjicu 2025. godine.

Prijedlog rezolucije otišao je u ime 17 zemalja na 193 adrese država članica Ujedinjenih nacija.

Dakle, usvajanje rezolucije važno je zbog preživjelih i žrtava, a proglašavanje 11. jula međunarodnim danom sjećanja predstavljalo bi poruku cijelom svijetu da se genocid nikada ne ponovi.

(A.N./Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti