Ilidža: Redovna halka tefsira s hafizom Kenanom Musićem
Večeras će se u Centralnoj džamiji na Ildiži upriličiti prva halka tefsira s hafizom dr. Kenanom Musićem 
Donacija za sestre Dulić
Nakon informacije da u Suhom Dolu kod Travnika u vrlo teškim uslovima žive sestre Dulić koje su rodom iz Dulića kod Kotor-Varoša imami medžlisa Islamske zajednice Kotor-Varoš su odlučili da vide šta im je najpotrebnije kako bi im olakšali težak izbjeglički život
Mala medresa 2018.
Ljetna škola "Mala medresa" je projekat koji zajednički organizuju Islamska Zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike i medresa “Osman ef. Redžović“. Pokrenut je 2013.g. s ciljem da se omladina (tinejdžeri) sa područja Sjeverne Amerike više upoznaju sa kulturom, historijom, maternjim jezikom i prirodnim ljepotama Bosne i Hercegovine, ali i da nauče nešto više o svojoj vjeri i tradiciji.
Dodik reagirao na pisanje lista The Guardian
Nakon pisanja britanskog utjecajnog lista The Guardian o članovima Udruženja "Srbska čast" koje vrši regrutaciju osoba s kriminalnim dosjeom i  djeluje kao paravojna formacija, predsjednik RS Milorad Dodik je poslao reagiranje u kojem je naveo da su stvarna prijetnja po sigurnost pripadnici ISIL-a u BiH
Slučaj “Nuić”: Nepoznato kada će biti donijeta konačna odluka
Sati, ali i dani prolaze, a zvanične potvrde rezultata BiH – Švicarcka iz Mejdana još uvijek nema.
Pakistan: Više od 1.800 učenjaka izdalo fetvu protiv samoubilačkih napada
Više od 1.800 islamskih učenjaka iz Pakistana je izdalo fetvu u kojoj potvrđuju zabranu samoubilačkih napada u knjizi koju će objaviti vlada Pakistana, javlja Reuters.
Brisel želi niže cijene rominga na zapadnom Balkanu
Evropska komisija je u ponedjeljak u Bruxellesu organizovala sastanak telekomunukacijskih operatera s prostora zapadnog Balkana.
Memorijalni centar u Potočarima u 2017. zabilježio više od sto hiljada posjeta
Broj posjeta Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari - Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida raste iz godinu u godinu, te je prošle godine broj posjeta organizovanih grupa, domaćih i stranih, povećan u odnosu na prethodnu godinu.
481. godišnjica rada Gazi Husrev-begove biblioteke
Gazi Husrev-begova biblioteka je svečano obilježila svoju 481. godišnjicu rada. Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić kazao je kako je ova ustanova upisana u UNESCO-ovu knjigu "Registar pamćenja svijeta" zbog rukopisnih zbirki, više od 10.000 osmanskih dokumenata, periodika i druge građe.
Mediji: Turska i EU – vrijeme je za plan B
Nakon više od pedest godina procesa približavanja Evropskoj uniji Turska i Brisel ulaze u novi period odnosa, u kojem će prioritet imati čvršća saradnja u pojedinim područjima, a ne punopravno članstvo, smatraju analitičari, piše France-Presse.
Cavusoglu: SAD ne može davati izjave u ime međunarodne koalicije
Turski šef diplomatije Mevlut Cavusoglu je kritikovao nedavnu izjavu SAD-a o tome kako će međunarodna koalicija protiv ISIS-a formirati takozvanu graničnu vojsku, čiju okosnicu bi trebali da činiti pripadnici PKK/PYD-a u Siriji, javlja Anadolija.
Novi Grad: Održana prva tribina u ciklusu "Tribine ponedjeljkom“
Sinoć je, s početkom, u 19h održana prva u nizu tribina koje će se u narednom periodu održavati svakih petnaest dana u sali Općine Novi Grad
Godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke
Gazi Husrev-begova biblioteka jučer je svečano obilježila svoju 481. godišnjicu rada. Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić kazao je kako je ova ustanova upisana u UNESCO-ovu knjigu "Registar pamćenja svijeta" zbog rukopisnih zbirki, više od 10.000 osmanskih dokumenata, periodika i druge građe. Riječ je o projektu koji je započet prije nekoliko godina, a prva faza se završava ove godine. Digitalizovana je bh. periodika od kraja osmanskog perioda do 1945. godine, koja će biti dostupna istraživačima na web-stranici biblioteke www.ghb.ba.
Na Ahiret preselila aktivistkinja Fatima Pajt
Fatima  Pajt    (27. 5. 1952. – 17. 7. 2017.)
Ankara: Izložba s potresnim fotografijama o životu u Palestini
"Ove dvije fotografije sa današnje izložbe i panela o Jerusalemu u Ankari su me duboko potresle"  kazao je Mirnes Kovač koji je jedan od uvodničara na panelu o Jerusalemu koji se održava u Ankari.
Reis Kavazović: pred medijima IZ-e su ozbiljni izazovi
Radio BIR je 10. januara obilježio 10. godišnjicu rada i postojanja. Gost svečanog programa bio je reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović. Sa reisu-l-ulemom razgovarali smo o tome koliko je radio BIR doprinijeo u širenju misije Islamske zajednice u protekloj deceniji, ali i o kretanju medija Islamske zajednice u narednom periodu. Razgovarao: Mirsad Ovčina   Uvaženi reisu-l-ulema, deset godina rada i postojanja radija „BIR“ je iza nas. Kakvo je vaše mišljenje, koliko je radio „BIR“ uticao na svijest javnosti o Islamskoj zajednici i njenom položaju u društvu i koliko je doprinijeo širenju i jačanju misije Islamske zajednice? Dozvolite mi na početku da čestitam svim članovima Islamske zajednice u BiH ovaj za nas značajan jubilej koji smo ostvarili kao zajednica i da čestitam svim uposlenicima koji su sve ove godine radili i izgarali na ovom projektu. Radio BIR je vrlo značajna stepenica u razvoju Islamske zajednice u BiH i on nas je uveo u jedno novo razdoblje medijskog predstavljanja muslimana Bošnjaka u BiH. Medijski prostor koji nije bio razvijen unutar Islamske zajednice radio BIR je popunio. Možemo slobodno kazati da je to projekat koji je kasnio skoro pola stoljeća ili više, ali evo, on je na koncu, hvala Dragom Bogu i realiziran. Mi, sa ove distance od deset godina možemo kazati da smo jako zadovoljni sa onim što je postignuto. Prešli smo jednu etapu, jedan period razvoja ove medijske kuće. Naravno, pred ovom kućom, kao i pred drugim medijima Islamske zajednice su vrlo ozbiljni izazovi i vrijeme koje dolazi će zahtjevati od nas još veći angažman.   Radio BIR je jedan od rijetkih medija u Bosni i Hercegovini koji nastoji plasirati pozitivne priče. Da li mediji u BiH, u stvaranju javnog mnijenja imaju više pozitivnu ili negativnu ulogu? Nedostaje li nam pozitivnih priča u medijima? Mediji bi svakako trebali da budu glas naroda, kako se društvo osjeća, kakvo je raspoloženje u društvu, to bi svakako trebalo mediji da prenose. Određeni broj medija u BiH ima različite uloge. Mi dobro znamo da ima medija koji imaju čisto politički narativ, imamo i medije koji imaju širu društvenu odgovornost naspram onoga što imamo u BiH. Radio BIR se svrstava u one medije koji nastoje jednim objektivnim pristupom da pokažu lice Bosne i Hercegovine, da prikažu sve one probleme koje imamo, ali isto tako da pričaju onu pozitivnu priču, jer nije moguće da jedno društvo ima samo probleme, a da nema i postignuća. Važno je kazati da Bosna i Hercegovina i kao društvo i kao država iza sebe ima bremenitih problema i da znamo šta su uzroci, ali također Bosna i Hercegovina kao država ima i postignuća i na to treba uvijek ukazivati, jer tim postignućima kojim svjedočimo, mi dižemo moral cjelokupnom društvu da istrajava na onim vrijednostima koje su prave vrijednosti i da se borimo za njih, da ne budemo od onih koji će se predati jednoj stihiji koja želi razgraditi bosanskohercegovačko društvo i razgraditi državu Bosnu i Hercegovinu. U tom dijelu ja vidim da je radio BIR ispunio svoju ulogu, ali naravno trebaće i pojačati svoju ulogu u tom prostoru.   Svjedoci smo da je širom svijeta raširena islamofobija, zahvaljujući i medijima koji su odgovorni za raspirivanje islamofobije. Šta mediji mogu uraditi kako bi zaustavili antiislamsku propagandu i koliko kao pojedinci, kao muslimani, možemo uticati na to? Mediji mogu i doprinijeti da se ona zaustavi, ali mogu i je i produbiti. Iza medija stoje određeni interesi i skupine koje imaju zadatke vrlo ciljane ispred sebe i mi trebamo razumijevati narative koje slušamo iz različitih centara moći. Islamofobija je problem iz dva razloga. Jedan je što je to stari narativ prema muslimanima iz vremena kolonijalizma naslijeđen i muslimani se uglavnom prikazuju kao ličnosti manje vrijedne, a drugi narativ kojeg vrlo često slušamo jeste taj da su muslimani prijetnja zapadnim vrijednostima. I jedan i drugi imaju za posljedicu da muslimani trpe značajne udare. Ono što želim naglastiti je nesnalaženje samih muslimana kada je u pitanju odogovor na ove velike izazove koje imamo. Muslimani sami ne nalaze adekvatan odgovor. Vjerovatno je to i posljedica te zaostalosti koja se vuče još iz XIX i dijela XX stoljeća i prilika u kojima su se muslimani našli. Ja osobno smatram da muslimani u medijskom prostoru moraju uzeti veće učešće. Ako bi danas posmatrali koliko je naše učešće u medijskom prostoru, mogli bismo kazati da se skoro ne možemo zamijetiti na tom prostoru. Zbog toga je važno da radio BIR i drugi mediji koji upozoravaju na islamofoboiju i na druge vrste fobija od islama i muslimana da rade na tom polju vrlo predano.   Islamska zajednica je prepoznala važnost medija. Kretanje Islamske zajednice u pravcu jačanja medija jeste i najava osnivanja televizije Islamske zajednice. To je prepoznato kod naše javnosti kao vrlo pozitivan iskorak. U kojem će se pravcu razvijati televizija i na koji način će se jačati mediji Islamske zajednice u narednom periodu? Mi smo našim odlukama kroz akte nastojali da postavimo okvir razvoja medijskog prostora Islamske zajednice osnivanjem Media centra. Poenta je da se razviju različiti oblici medija unutar Islamske zajednice. Sa printanih medija, očito je da većina prelazi na elektronske medije. Televizija je neophodna Islamskoj zajednici, muslimanima BiH i šire. Islamska zajednica će učiniti ono što je u njenoj moći da razvije jednu porodičnu televiziju. Naša orijentacija treba biti porodica. Mi nemamo pretenzije da se takmičimo sa nekim većim medijskim kućama. Islamska zajednica i dan-danas ima jednu populaciju kojoj se obraća. Mi kroz radio BIR vidimo da je to jedna značajna populacija koja prati ovaj radio i pretpostavljamo da bi ta populacija pratila i TV program kojeg bi Islamska zajednica proizvodila. Želimo sarađivati i sa drugim medijskim kućama, ali razvijati i druge medijske platforme poput portala, jer smatramo da samo objedinjen medijski prostor unutar Islamske zajednice može odgovoriti na izazove koji su pred nama. Usitnjeni i razjedinjeni mediji ne mogu pružiti adekvatnu sliku ili dati značajan zamajac razvoja medijskog prostora.   Koja je vaša poruka za članove Islamske zajednice i za naše slušaoce? U ovom vremenu koje je izazovno i bremenito različitim problemima koje društveni život donosi, jako je važno i bitno da članovi Islamske zajednice budu posvećeni vrijednostima islama i onome što je naša kultura i tradicija. Trebamo razvijati imansku koponentu i vjeru u Allaha, dž.š., a to znači biti posvećen i okrenut ka čovjeku, ka njefovim potrebama, ka pomoći ljudima. Zajednica treba biti ta vrsta hizmećara i svi njeni uposlenici trebaju da pomognu ljudima. Muslimani Bošnjaci moraju biti jako svjesni svoje uloge u očuvanju ove države i razvijanju bosanskohercegovačkog društva onakvog kakvo je bilo stoljećima ovdje. Bez Bosne i Hercegovine kao države teško da možemo preživjeti. Zbog toga je jako važno da imamo otvorene oči i dovoljno svjetla usmjerenog na one probleme koji mogu ugroziti ovu državu i naše društvo. Patriotske snage u našem društvu, bez obzira bili to Bošnjaci, Srbi ili Hrvati moraju imati dovoljno snage i volje da razvijaju Bosnu i Hercegovinu kao zajedničku domovinu i da ovo društvo hramoniziramo i da ponudimo koliko je god moguće više i činjenica koje će govoriti o zajedničkom životu na ovom prostoru. Radio BIR