Odavanjem počasti na šehidskom mezarju na Kovačima u Sarajevu počela je 17. manifestacija ''Odbrana Bosne i Hercegovine - Igman 2017'' koja se tradicionalno organizira u znak sjećanja na šehide i poginule borce, ali i sve koji su branili državu BiH od agresora.

Šehidska dova u Pobuđu, Medžlis Islamske zajednice Bratunac, održana je nakon podne namaza u ponedjeljak 31. jula. 

Rijasetova akcija organiziranog klanja kurbana je jedan od projekata koja konkretno pomaže održivi ostanak bošnjačkih povratnika, te svojim efektima pomaže učenicima, studentima i svim generacijama i grupama socijalno-ugroženih stanovnika BiH.

Hadži Husein Huskić je rođen 1935. godine u Crniću (Bugojno). Školovao se u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Kraće radno iskustvo je stekao u BiH (Bugojno), a duže u Hrvatskoj i Sloveniji gdje je i penzionisan 1991. godine. U životu i radu h. Huskića treba istaknuti sljedeće značajne doprinose: - Bio je osnivač IZ - Islamske zajednice u Mariboru (prve IZ registrirane u Sloveniji) početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i značajno je doprinio njenom utemeljenju i razvoju. U istom periodu, a u dogovoru sa Pogrebnim podjetjem - Pokopnim preduzećem, Maribor je na Pokopališču Dobrava - Groblju Dubrava, uspostavio odvojenu lokaciju - groblje za pokop muslimana, kao i gasulhanu u sklopu pokrivenog objekta. - U tom periodu je sakupio novac od džematlija i drugih, te kupio kuću sa parcelom (kao vakuf), a što je kasnije, nažalost prodano. - Bio je 1992. godine inicijator osnivanja IDD „MERHAMET - RDEČI POLMESEC“ - Islamsko dobrotvorno društvo „MERHAMET - CRVENI POLUMJESEC“, Maribor, koje je uspješno realiziralo nekoliko humanitarnih konvoja ugroženim gradovima u BiH tokom agresije na BiH (1992-1995). - Bio je potpisnik - osnivački član stranke SDA- Stranka demokratske akcije - Sarajevo i u početku učestvovao u radu te stranke kao njen član iz Slovenije.˝U ličnom samoizdanju je izdao priručnu knjigu: „TAKO SAM OBJAŠNJAVAO ISLAM“, štampanu 1995. godine. Hadž je obavio 1998. godine. Kao magistar mašinstva obavljao je i vodeće funkcije u privrednim organizacijama u Hrvatskoj i Sloveniji. Iza sebe je ostavio dvije kćerke. Molimo Allaha, dž.š., da rahmetli h. Huskića nagradi vječnim Džennetom. Amin  

U Sarajevu je 6. jula u Vijećnici otvorena retrospektivna posthumna izložba Mersada Berbera. Nakon što je davne 1967.godine izlagao u Umjetničkom paviljonu u Sarajevu , što je jedina njegova izložba, ovo j dakle druga izložba u glavnom gradu BiH, izuzev manjeg predstavljanja njegovih radova za teatar početkom osamdesetih godina u Narodnom pozorištu u Sarajevu i nedavne, također posthumne, izložbe radova iz ciklusa o Srebrenici povodom predstavljanja monografije o Srebrenici u Bošnjačkom institutu. Uoči samoga otvorenja izložbe, a u organizaciji Kluba prijatelja Mersada Berbera, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu upriličen je  prvi simpozij “Život i djelo Mersada Berbera” na kojem je učestvovalo 12 uglednih naučnih i umjetničkih imena. Otvarajući skup koji je organizovan  povodom pete godišnjice smrti eminentnog bh. umjetnika, akademik Asim Kurjak je govoreći o svom prijatelju kazao  da je skup posvećen velikanu kista, velikanu govorne riječi i čovjeku koji je “zadužio BiH i koji je dugi niz godina bio čak poznatiji nego što je bila poznata Bosna”. Na dan otvorenja u prepunoj Vijećnici u umjetničkom programu nastupili su solisti Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Aida Čorbadžić i Denis Isaković uz  klavirsku pratnju i filigransko umijeće Aide Mušanović – Arsić te glumac Miodrag Trifunov. U ime porodice Berber koja je dala poseban doprinos u realizaciji ovog velikog kulturnog događaja za koji se sada i s pravom može kazati da će obilježiti tekuću godinu, Ensar Berber, sin velikana bosanskohercegovačke umjetnosti zahvalio se pokrovitelju izložbe članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću koji je otvarajući izložbu naglasio:  “Pred vama je jedna od najznačajnijih likovnih izložbi u zadnjih pola stoljeća, ali i primjer veličanstvenog umjetničkog doživljaja kondenzovane historije i kulturne baštine naroda Bosne i Hercegovine. Čini mi veliku čast da sam pokrovitelj ovom jedinstvenom kulturnom događaju koji punoga srca poklanjamo svim građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine”. Izložba će biti otvorena do 6. Septembra 2017.g.

Ukop žrtava genocida u Potočarima svake godine izazove najbolnije emocije kod preživjelih, ali i svih onih koji budu dio programa odavanja počasti. Pored izvedbe "Srebreničkog inferna" koji svaki put probudi najdublje emocije, ove godine suze je izazvao i mladi bh. glumac Rijad Gvozden koji je interpretirao odlomak iz romana Meše Selimovića "Derviš i smrt".

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i Udruženje logoraša općine Stolac obilježit će danas 24. godišnjicu zločina nad logorašima ove općine.

Ukoliko vas put ikada navede kroz gradić Bosansku Dubicu, primijetit ćete velike prirodne ljepote, gostoljubivost stanovništva, ali i teško ekonomsko stanje. Dubičanci se suočavaju sa mnoštvom problema,  manjkom perspektive i visokom stopom nezaposlenosti. Prema nezvaničnim podacima, u proteklih par bgodina, iz Dubice je otišlo između 300 i 500 porodica svih nacionalnosti. Najčešće su mladi na izlaznim vratima. Crnu statistiku potvrđuju i podaci iz dubičke osnovne škole, gdje je i u ovoj školskoj godini smanjen broj učenika. Prema posljednjim podacima MIZ Bos. Dubica, u ovom gradiću danas stalno živi između 500 i 1.000 bošnjačkih povratnika, a blizu 5.000 ih živi vani. Veoma mali broj njih radi, a većina preživljava ili od skromnih penzija, ili od pomoći porodica koje naseljavaju mnoge evropske i prekookeanske zemlje. Ipak, u tami postoji i svjetlo. Možemo slobodno reći da je najveći kapital Bošnjaka povratnika upravo omladina u kojoj tinja žar ljubavi prema vjeri i domovini. Medžlis Bos. Dubica na čelu sa glavnim imamom, mr. Safetom ef. Beganovićem već niz godina aktivno radi sa omladinom, pomaže ih i usmjerava.    Mladi su ponos Medžlisa   Nedavno se navršilo 17 godina od ponovnog pokretanja rada Medžlisa, i u tom periodu nekoliko mladića je završilo medrese i islamske fakultete u BiH. Među njima su: Fikret ef. Delić, sadašnji glavni imam MIZ Bos. Kobaš, Anel ef. Zahirović, te Ermin ef. Tatarević, te Nedim Botić. Svi nabrojani mladići su prve angažmane, pomoć, prilike za sticanja znanja i iskustva i podršku dobili upravo u MIZ B. Dubica. Nedim Botić je protekle godine postao i prvi hafiz Kur’ana iz Bos. Dubice nakon stotinu godina. Hafiska dova mu je proučena 7. jula 2016. u rodnom gradu, gdje je i počeo sa učenjem Kur’ana. U džamiju je prvi put ušao 2004. godine, kod mr. Beganovića, koji mu je i poklonio prvi Ilmihal, ali uz njega bio i u najtežim trenucima bolesti i kasnijih uspjeha. Nedim je zadužen i za medijsku podršku aktivnostima MIZ Bos. Dubica.  Spomenimo mektebsku djecu i njihove uspjehe, posebno talentovanog Tarika Vojnikovića koji je ove godine osvojio prvo mjesto na Banjalučkom muftijstvu i peto na nivou Rijaseta. Njegov brat Faruk je takođe vrijedan učenik i polaznik mekteba. Tu su i Dženeta Beganović i Haris Kočan, odlični đaci u školi, redovni u mektebu i uspješni u sportu. Pred ovom djecom je svijetla budućnost, a na tom putu ih prati podrška Medžlisa i muallima mr. Beganovića.  Spomenimo i Senada Krivdića, ponosa Dubičanaca povratnika. Naš je Senad još u osnovnoj školi bio poznat kao jedan od najboljih učenika u čitavom kraju, a istim je putem nastavio i u srednjoj školi i fakultetu. Jedan je od najboljih studenata Tehnološkog fakulteta u Banjaluci, odsjek Prehrambene tehnologije, sa prosjekom ocjena 9,30.  Posebne pohvale idu timu mladih ljudi okupljenih oko Omladinske biblioteke i čitaone „Mehmed ef. Spahić“, na čelu sa Nedimom Krivdićem. Nedim Krivdić se nalazi i na čelu Udruženja mladih Fokus, koje je nedavno osnovano i aktivno radi na polju pomaganja mladih i onih koji su u potrebi. Nedim održava i Facebook stranicu Omladinske biblioteke, gdje objavljuje aktivnosti iz Medžlisa i rada omladine. On je i vrijedan student, uspješan fudbaler, mujezin u džamiji, poslušan sin i primjer kako mlad čovjek treba da živi i radi.  Spomenimo i Jasmina Spahića, predsjednika Merhamet Bos. Dubica i osnivača Narodne kuhinje Život u Dubici. Jasmin godinama radi na humanitarnom planu i najzaslužniji je što par stotina ljudi u Dubici i Prijedoru svaki dan dobija hranu u narodnim kuhinjama. Realizovao je i desetine drugih humanih projekata, vrijednih desetine hiljada maraka. Dobitnik je i priznanja opštine Dubice za zasluge na tom planu. Jasmin je nedavno diplomirao na Pravnom fakultetu, i obogatio spisak visokoobrazovanih Dubičanaca.  Tu je i Amir Draganović, mujezin, aktivni džematlija i fantastični student. Dodiplomski studij iz ekonomije je završio sa prosjekom većim od 9.5, a nedavno je završio i magistarski studij sa svim desetkama. Amin je poslovnim i akademskim uspjesima osvjetlao obraz rodnog kraja.    Niz uspješnih projekata   Zajedničkim radom, omladina Dubice je uz podršku Medžlisa i glavnog imama pokrenula i realizirala niz društveno korisnih projekata. Zahvaljujući inicijativi glavnog imama mr. Beganovića se krenulo i s realizacijom projekta pokretanja omladinske biblioteke i čitaone, koja je otvorena 2013. i predana na upravljanje ambicioznom timu mladih. Prema Zakonu o bibliotekarstvu RS-a, svaka biblioteka dobija budžetska sredstva za dalje funkcionisanje nakon što se ispuni kvota od 5.000 naslova, što uključuje kupovinu novih knjiga, plaćanje uposlenih radnika i slično. Time se rješava pitanje nezaposlenosti mladih, a ujedno konstruktivno radi na jačanju suživota, odgoju i obrazovanju. Trenutni broj prikupljenih naslova prelazi 4.000, i nadaju se da će u toku ove godine biti ispunjena kvota. Spomenimo i tradicionalnu manifestaciju ‘Dan otvorenih vrata džamije’ koja već pet godina svim ljudima želi dostaviti poruka mira i solidarnosti, i predstavlja doprinos širenju misije suživota i tolerancije među ljudima različitih konfesija na našim prostorima. Ove godine su posjetioci mogli obići sve dubičke džamije. Tu su i školska priredba „Poslanik Muhammed, a.s. – najbolji učitelj“. Radi se o jedinom projektu te vrste u manjem entitetu, a koji se već petu godinu zaredom sprovodi veoma uspješno.  Možemo slobodno reći, da je Medžlis IZ Bos. Dubica ostvario značajne rezultate na polju rada sa mladima, te da se može iskoristiti kao primjer uspješnog rada u povratničkim mjestima. Oni su pokazali da se ulaganjem u mlade, podrškom i međusobnom saradnjom se može postići puno toga. 

Edukativni seminar za hadžije sa područja Muftijstva tuzlanskog održan je 1. augusta u džamiji Kralj Abdullah u Tuzli.

Na prvom mjestu želim reći da sam ovu knjigu u rukopisu (isprint iz kompjutera)  u cijelosti pročitao od 24. do 27. februara 2017. godine.  Po formi ova knjiga je monografija pristupačno pisana s ciljem predstavljanja životnog puta, te djela i djelovanja Abdulah- ef. Ganića (1916.- 1991.), bosanskog alima, imama i hodže. Dr. Ferid Dautović se i do sada istakao u pisanju pristupačnih i stručno i, u mnogim dionicama, prigodno pisanih i kompiliranih monografija. Dr. Ferid Dautović do sada je objavio monografije ovakvog tipa posvećene Šukriji Alagiću, Mahmudu Traljiću, Ibrahimu Trebinjcu i Kasimu Dobrači. Praktički, ova monografija jeste,  redoslijedom,  peta u serijalu  “Alimi bosanski“ koju vrijedno priređuje dr. Ferid Dautović. Po svome izvanjskom sadržaju, ova monografija posvećena Abdulahu ef. Ganiću (1916.- 1991.) obuhvata Uvod, Rođenje i školovanje, Radni vijek (Džemat Ričica, Džemat Obre,  Zatvor, Uprava Rudnika Kakanj, Povratak u Džemat Obre, Penzionisanje, angažman u Džematu  Livno, smrt Abdulaha ef. Ganića 18. septembra 1991.).  Također, monografija obuhvata dionice o imamskome radu Abdulaha ef. Ganića, o njemu kao vaizu, hatibu, vjeroučitelju, drugu, prijatelju, o njegovom porodičnom pedigreu, odlasku na hadž, o njemu kao moralnom, hodžinskom i imamskom autoritetu u svojoj sredini i šire, u tadašnjoj Islamskoj zajednici. K tome, knjiga posvećena Abdulahu ef. Ganiću sadrži veoma zanimljive detalje   saopćene o njemu u brojnim pismima koja su mu upućena, zatim u dokumentima (ili porodičnoj “zaostavštini“), itd. Dakako, ova Dautovićeva knjiga o Abdulahu ef. Ganiću ima i nekoliko vrlo važnih “unutarnjih temata“, mi bismo ih ovdje prikazali kao  a) svjedočanstvo o vremenu,  b) mikropovijest Islamske zajednice u Visokom, Kaknju i bližoj okolini, i  c) prikaz imamskoga statusa, poziva i djelovanja u drugoj polovini XX stoljeća. Imajući ovo u vidu, ovo Dautovićevo djelo posvećeno Abdulahu ef. Ganiću po sebi je jedno vrijedno svjedočanstvo o vremenu kako sredinom XX stoljeća, tako, pa umnogome i više, tokom druge polovine XX stoljeća. Naime, ova knjiga, makar usputno,  govorio o stanju u medresama prije Drugog svjetskog rata, prateći životni put učenika, pa zatim đaka i mladića Abdulaha Ganića. Na tim stranicama  dr. Ferid Dautović nas vraća u jedno vrijeme u kojem su medrese djelovale posve u epohi zalaska svoje nekadašnje slave. Također, opisi životnih dionica Abdulaha ef. Ganića tokom prvih godina socijalističke vlasti, zatim njegova zatvora, i kasnijih njegovih angažmana,  mogu poslužiti kao egzemplari jedne vrlo  “jednolične sudbine“ kroz koju su prolazili tadašnji imami i, općenito, velika većina vjernika. Dautovićeva monografija detaljno govori i o  “unutarnjim trvenjima“ u samoj Islamskoj zajednici, gotovo da su donijeti unikatni opisi hrabrih demonstracija koje su organizirane od “običnih“ džematlija koje je predvodio Abdulah ef. Ganić, a tim se demonstracijama tražio “povratak sufara“ ili povratak onoj vjerskoj obuci u džamijama (mejtefima, mektebima) na čijim će se časovima učiti arapska slova, to jest kur’anski hurufat.  Nadalje, Dautovićeva monografija, na različite, ali vrlo prijemčive i na mnogim stranicama popularno pisane načine, daje žive slike požrtvovane borbe  imama Abdulaha  ef. Ganića, koji organizira vjersku obuku u idili jedne “seoske ilegale“. Djeca su se poučavala glavnim zasadama vjere  “po kućama“, a sami seljaci su, sa svoje strane, budno bdjeli da neki nepozvan čovjek ili stranac ne bi otkrio ovako organizirane časove vjerske pouke. Uz rečeno važno je istaći i to da ova knjiga nudi na desetke živih “biografskih“ slika o Abdulahu Ganiću, njegovoj dovitljivosti da  “ide ukorak sa vremenom“, njegovoj predanoj i pregalački impregniranoj borbi da u džamiju  “privuče mlade osobe“ pa makar imali dužu kosu i moderne frizure (na šta se u tadašnjim vremenima gledalo s podozrenjem), itd.  Na mnogim mjestima dr. Ferid Dautović ističe i primjerima pokazuje da je Abdulah ef. Ganić bio pravi “misionar islama“. On djeluje u selima srednje Bosne. U pismima u kojima ga pozivaju da ih posjeti objašnjavaju mu kojim dionicama ide autobus, a kojim dionicama treba ići pješice. Također, Abdulah ef. Ganić je imao i svoje  “staro biciklo“ na koje je imao saobraćajnu dozvolu od tadašnje milicije,  te je upotrebljavao  biciklo kao prvorazredno prijevozno sredstvo u svome misionarskom djelovanju. Vrijedna monografija dr. Ferida Dautovića donosi i nekoliko vrlo lijepih anegdota koje snažno govore o ličnosti Abdulaha ef. Ganića. Anegdote ga predstavljaju često i kao  “narodnog čovjeka“ koji nije robovao sklerotičnim formama koje su, na neki čudan i, svakako, štetan način zamijenile same principe žive vjere u Boga i u Njegove pologe koji vjeru čine uvijek svježom, bodrom i dinamičnom. Recimo na kraju ove naše recenzije i preporuke za čitanje ovog djela dr Ferida Dautovića, da njegove stranice nude jednu, nažalost sve rjeđu  priliku da saznamo više o ljudima kao što je Abdulah ef. Ganić. To su bili ljudi iz plejade onih svršenika bosanskohercegovačkih medresa koji su bili svjesni da se vjera treba saopćavati u neposrednom življenju sa ljudima. Riječ vjere ti su ljudi kazivali  kao živu mirotvornu, duhovnu i blagotvornu moralnu snagu koja bodri i ulijeva spokoj. Ova Dautovićeva knjiga upravo i govori o načinima življenja jedne  “žive vjere iz stvarnosti“ i iz vremena koje je obilježio Abdulah ef. Ganić u onim  “mikrosredinama“, bosanskim selima i kasabama, gdje je živio, radio, trudio se i, na kraju, zaputio na Onaj svijet. Svesrdno preporučujem čitateljima ovu knjigu dr. Ferida Dautovića. Uvjeren sam da i onaj njezin dokumentarni i  “arhivski“ dio, kao i izbor iz vazova Abdulah ef. Ganića, te njegovih predavanja i vjeronaputaka, još više podiže vrijednost ovog dobro pripremljenog i marljivo urađenog djela.

Povodom druge godišnjice svečanog otvorenja džamije u Cerskoj u utorak, 1. augusta, je upriličena mevludska svečanost.

Edukativni seminar za hadžije sa područja Muftijstva tuzlanskog održan je 1. augusta u džamiji Kralj Abdullah u Tuzli.

Savez logoraša u BiH završio je još jedan dokumentarni film "Živi štit" režisera Avde Huseinovića koji će premijerno biti prikazan 7. augusta u Prozoru.

U četvrtak, 20. jula 2017. godine u džematu Dub poslije podne-namaza finalizirana je akcija vođena u saradnji sa Human Appeal International iz Sarajeva a se odnosi na projekat pregleda i donacije dioptrijskih naočala za polaznike mekteba.

U subotu 29. jula 2017. godine svečano je otvorena Sofi Mehmed-pašina džamija u džematu Kotor , medžlis IZ Kotor Varoš, to je ujedno i posljednja, odnosno trinaesta obnovljenja džamija na području MIZ Kotor Varoš, koja je kao i ostale džamije na području medžlisa bila porušena od strane srpskog agresora. Samom činu otvorenja džamije prethodilo je nekoilko manifestacija.

Tradicionalnom ikrar dovom ispraćene ovogodišnje hadžije koji na hadž putuju s područja Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.