Ljudska  nezahvalnost i licemjerstvo nikada više nisu dolazili do izražaja kao u aktuelnom trenutku u kojem živimo. Postavlja se pitanje zbog čega je to tako? Koji su razlozi za to? Vjerovatno zbog pomanjkanja dobrog odgoja i problema sa vlastitim egom i iskrenim shvatanjem vjere i odnosa prema drugom čovjeku.

Sarajevo, 15. august 2019. (MINA) – Danas je pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održana 21. redovna sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Dana, 14.08.2019. - Muftija bihaćki hfz. Mehmed-ef. Kudić posjetio je Medžlis Islamske zajednice Bosanska Kostajnica, gdje je obavio i radni sastanak sa Izvršnim odborom medžlisa. Muftija je upoznat od strane predsjednika medžlisa Nedžada Duranovića i glavnog imama Haris ef. Ahmića sa radom, aktivnostima i organizacijom najmanjeg medžlisa u bihaćkom muftijstvu i jednog od četiri u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu.

Medžlis IZ-e Čapljina i Kulturno Društvo „Preporod“ u ovom gradu nemalo su uoči Bajrama bili iznenađeni odlukom Gradonačelnika Čapljine Smiljana Vidića da neće moći organizirati bajramski koncert ispred Osnovne škole na Domanovićima. 

BIHAĆ – Delegacija Islamske zajednice (IZ) u BiH, predvođena muftijom bihaćkim hafizom Mehmedom ef. Kudićem i rukovodiocem Ureda za društvenu brigu Rijaseta Ibrahimom Malanovićem, danas je u centrima za privremeni smještaj migranata Borići i Sedra u Bihaću organizirala podjelu paketića za djecu migranata.

Rukovodilac Ureda za društvenu brigu Rijaseta IZ u BiH Ibrahim Malanović danas je bio u zvaničnoj posjeti Bihaćkom muftijstvu. Posjeta je realizirana u povodu dodjele pomoći migrantima u  privremenim prihvatnim centrima u Bihaću, a domaćin je bio muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić. U okviru ove posjete Malanović je razgovarao s muftijom bihaćkim hafizom Mehmedom Kudićem i dekanom Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću Hajrudinom Hodžićem o mogućim i potrebnim projektima i saradnji Muftijstva, Fakulteta i Ureda. Malanović je istakao važnost pokretanja određenih projekata u Bihaću i Krajini, a dekan Hodžić je izrazio zadovoljstvo što se u ovakvim razgovorima i saradnji uključuje i Fakultet, odnosno ukazao je  na važnost saradnje institucija IZ na jednom području.

Danas je u centrima za privremeni smještaj migranata Borići i Sedra u Bihaću upriličena podjela paketića za djecu migranata, koje je u povodu bajramskih dana osigurala Islamska zajednica u BiH.

VLASENICA –  Glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Vlasenica Nurdina ef. Grahića jučer je oko 8.00. sati u sjedištu Medžlisa koje se nalazi pri gradskoj džamiji fizički napao Mehmed Kuljančić.

TUZLA- Ovakvo ponašanje Bošnjaka prema našim imamima je nedopustivo, izjavio je za Bir.ba sekretar Muftijstva tuzlanskog Muhamed Hasanspahić, a povodom jučerašnjeg napada na glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Vlasenica Nurdina ef. Grahića, na kojeg je u sjedištu Medžlisa fizički nasrnuo Mehmed Kuljančić.

VLASENICA – Glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Vlasenica Nurdina ef. Grahića jučer je oko 8.00. sati u sjedištu Medžlisa koje se nalazi pri gradskoj džamiji fizički napao Mehmed Kuljančić.

  Počela velika tradicionalna akcija kurbana u organizaciji Gazi Husrev-begove medrese 

Sarajevo, 11. august 2019. (MINA) – Povodom Kurban-bajrama večeras je u haremu Careve džamije održan Tradicionalni bajramski prijem kod reisu-l-uleme. U svojstvu domaćina se uz riječi dobrodošlice brojnim zvanicama iz vjerskog, diplomatskog, političkog i javnog života obratio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović čije obraćanje prenosimo u cijelosti: {gallery}Prijem:::0:0{/gallery} - Hvala vam što ste danas s nama da podijelite našu radost povodom Kurban-bajrama. Hvala vam i na brojnim čestitkama koje ste nam uputili. U svojoj Bajramskoj poruci sam govorio o tome kako je u simboličkom, obrednom i duhovnom smislu Kurban-bajram kod muslimana određen likom i djelom Božijeg poslanika Ibrahima, a.s. I doista većina hadžskih obreda koje ovih dana obavljaju milioni muslimana iz čitavog svijeta nadahnuti su Ibrahimovim životom, kao i sam obred prinošenja žrtve po kojem mi ovaj Bajram i nazivamo. A žrtva je bit vjere. Svakog bajramskog prijema ponavljamo kako je značajna naša ibrahimovska tradicija, naši zajednički korijeni i naše zajedništvo u danima bajrama. Duboko vjerujem da su naša praznična okupljanja, jevreja, kršćana i muslimana daleko više od protokolarne učtivosti. Svjedoci smo koliki je malo potrebno kako bi se narušili odnosi u domovini i svijetu. Vidimo kako su neki spremni ići daleko u iznošenju neistina kako bi narušili povjerenje koje smo mi sa tako puno žrtve i odricanja gradili nakon stravičnog rata. Vjerujem kako ćemo svi pokazati dovoljno odgovornosti i kako na te objede nećemo nasjedati, iako priznajem i sam da je to jako teško. To ne znači da se na zlo treba ćutati. Upravo na našu pasivnost ono računa. Zlim ljudima je dovoljno i to da ih dobri ljudi puste i da im ne stanu na put sijanja smutnje. Na nama je da njihove spletke prozremo i da im jasno damo do znanja da razumijemo njihove namjere. Između dva Bajrama smo bili svjedoci većem broju napada na povratnike, imame i imovinu Islamske zajednice. Ti napadi su nas podsjetili na najteža vremena kroz koja smo prošli i zato smo svaki put tražili da se počinioci pronađu i adekvatno procesuiraju, a to znači da se njihova zlodjela tretiraju kao zločini iz mržnje što oni jesu. U tim teškim trenucima kroz koje su prolazili naši imami, njihove porodice i džematlije ohrabrile su nas geste naših komšija iz Pravoslavne crkve koji su u Trebinju, Gacku i na nekim drugim mjestima osudili takve napade i javno podržali svoje kolege imame. Dragi prijatelji, Veličina naših zajednica nije nikada bila u njihovoj brojnosti, već u širini duha kojim je prožeta. U tome bi nam svima mogla biti uzor Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini i njena povijest. Njen doprinos u duhovnoj i materijalnoj kulturi ovoga grada je veliki. Naši preci vjerovali su riječima poslanika Muhameda, a.s., koji je rekao da «Allah neće uzdići ni jedan narod koji slabijim ne daje njihova prava». A halifa muslimana h. Ebu Bekr kada je izabran za poglavara zajednice, tragom Vjerovjesnikovih, a.s., riječi je rekao: «Najslabiji među vama kod mene je najjači, kada se radi o zaštiti tuđeg prava». Zato apelujem na sve nas, da posebnu pažnju posvetimo onim koji su obespravljeni, bez obzira na razlog te obespravljenosti. Snaga jednog društva se mjeri njenim odnosom prema najslabijim među njima. Ljudska prava i slobode nisu ni trpeza ni privatni posjed vlasti, pa da ih dijele po svom nahođenju. Svi bismo se trebali osjećati jednakima. Više sloboda znači da ćemo živjeti u slobodnijem i prosperitetnijem društvu za sve. Jedini je princip kada zahtijevamo prava za sebe jeste da ona ne krše osnovne principe na kojima ovo društvo opstoji. Na kraju, dobro je podsjetiti se da nam niko, osim nas samih, ne može pričiniti ni sreću ni zadovoljstvo! Samo vlastita djela ili nedjela rađaju slatkim ili gorkim plodovima. Kao vjernici se nadamo da će se ovo društvo početi voditi nadom a ne strahom. To s pravom očekujemo od političkih elita. U nadi da će među nama zaživjeti istinsko ibrahimovsko jedinstvo još jednom svim muslimanima čestitam Bajram riječima Bajram šerif mubarek olsun a svima vama koji ste nam svojim dolaskom uljepšali ovaj dan iskreno se zahvaljujem. Hvala vam i neka vas dragi Bog čuva i blagoslovi, kazao je na kraju obraćanja reisu-l-ulema Kavazović.

Džematlije džemata Alipašino Polje C faza nisu mogli dobiti ljepši bajramski poklon. Nakon 27 godina čekanja i nadanja, muslimani ovog kraja su u petak 09. augusta 2019. godine dočekali trenutak da klanjaju u svojoj džamiji. Naime, samo dva dana prije Kurban-bajrama “Bosanska džamija” je dočekala svoje radno otvaranje, tj. proklanjavanje.

Sarajevo, 09. august 2019. (MINA) – Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović uputio je poruku vjernicima povodom predstojećeg Kurban-bajrama. Bajramsku poruku reisu-l-uleme Kavazovića prenosimo u cijelosti: Zahvalu upućujemo Allahu, Jedinom, Milostivom. Sve naše je u Njegovoj moći. Mir i spas neka je na Njegovog poslanika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve dobre ljude. S posebnim duhovnim ushićenjem dočekujemo deseti zul-hidže, prvi dan ovogodišnjeg Kurban-bajrama. U nedjelju 11. avgusta naša će se radost proširiti našim lijepim prostranstvima i veličanje Allaha će njima odjekivati. Kurban-bajram nas podsjeća na Ibrahima, a.s., oca vjerovjesnika i lučonošu tevhida. On je utemeljitelj pravca i obnovitelj zavjeta oko kojeg se okupljaju Jevreji, kršćani i muslimani, koji u njemu i u njegovom životnom putu traže nadahnuće i uputu, ne samo za svoje živote nego i za budućnost velike ljudske porodice. Ibrahim je utemeljio zajednicu vjernika i sa sinom Ismailom sagradio Kabu, koju ovih dana posjećuju milioni vjernika iz čitavog svijeta. Bila je to i ostala jednostavna građevina, koja je utočište sljedbenicima Ibrahimovog pravca iz čitavog svijeta. Skrivena daleko u unutrašnjosti okrutne arabijske pustinje, ona je postala duhovna oaza iz koje se ljudi napajaju hiljadama godina. Kada je sagrađena, Kaba je stajala naspram piramida i kula Egipta i Babilona i njihovih moćnih vladara, vojski i civilizacija. Neka to bude pouka nama u ovim danima hadža. Na naš svijet nemojmo gledati samo iz pozicije sile, moći i dominacije, nego ga gledajmo Ibrahimovim očima istinske vjere, nade, ljubavi i žudnje za pravdom. Neka to bude opomena i današnjim silnicima, koji veličaju zlo i nepravdu, zaneseni golom silom koju trenutno imaju. Budućnost pripada istinoljubivima i onima koji čvrsto vjeruju u Božiju pravdu. Bog je na njihovoj strani i On će ih pomoći, kao što je pomogao Ibrahima, a.s., i njegove potomke. Braćo i sestre. Radost Bajrama podijelite sa svojim komšijama, duhovnim potomcima Ibrahima, i sa svim ljudima. Ne dopustite zlim ljudima da naruše vašu vjeru u ljude. Dostojanstveno, kako priliči muslimanima, obilježite ovaj veliki blagdan: ne zaboravite svoju rodbinu, prijatelje i komšije, a posebno ne one kojima je naša pomoć potrebna. Slijedite Ibrahima, prinoseći kurban i njime počastite svoju porodicu, komšije i siromahe. Bajram čestitam našoj braći u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u našoj dijaspori, te svim muslimanima i muslimankama u svijetu. Bajram šerif mubarek olsun!

Prema Takvimu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine prvi dan Kurban bajrama, odnosno 10. zul-hidždže 1440. h.g. pada u nedjelju 11. augusta 2019. godine, saopštilo je Muftijstvo sarajevsko.

Zbog loših sanitarnih uvjeta prilikom klanja kurbana samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine Žrtvovanje kurbana kod muslimana je važan detalj vjerske, ali i kulturne prakse. Dok muslimani u BiH uslijed zakonskih regulativa imaju skoro potpunu slobodu u načinu žrtvovanja, odnosno klanja, kurbana, njihovi sunarodnjaci u inozemstvu već se suočavaju s regulativama Evropske unije koje su vrlo striktne kada je u pitanju ubijanje životinja, naročito što borci za prava životinja zbog neznanja žrtvovanje kurbana dovode u vezu sa zlostavljanjem životinja. Zbog toga je u nekim zemljama Evropske unije zabranjeno klanje životinja za ishranu shodno određenim košer i halal principima. Zabrana klanja prema košer principima, koji se umnogočemu preklapaju s principe halal klanja, pogađa značaj dio i jevrejske populacije u Evropi, s obzirom samo da u Francuskoj živi treća najveća jevrejska zajednica u svijetu, u Velikoj Britaniji peta itd. Kada je riječ o muslimanima u Evropi, postojeće brojke pokazuju da samo u Francuskoj živi do 6 miliona muslimana, a u Njemačkoj preko četiri miliona. Drugim riječima, vjersko-tradicionalni propisi se moraju uskladiti sa zakonima Evropske unije. Dilema oko omamljivanja Princip klanja životinje u islamu, prema kojem se životinja prilikom klanja ne bi trebala omamiti ili pikovati, zakonske regulative Evropske unije odbacuju. Neke zemlje dozvoljavaju ili se vode javne rasprave o dozvoljenosti ovakvog načina klanja u slučaju vjerskog obreda. Generalno, prema zakonskim regulativama životinja se mora prvobitno omamiti pa tek onda klati. Prema islamu ovakav postupak je dozvoljen tek u krajnjoj nuždi. O tome govori i tekst fetve Islamske zajednice u BiH iz 2008. godine, koji je odgovor na pitanje da li je dozvoljeno koristiti pištolj za omamljivanje: “Bolje je izvršiti klanje kurbana na tradicionalan način, bez korištenja pištolja za omamljivanje. Ukoliko je neophodno njegovo korištenje, dozvoljeno je, ali samo pod uvjetom da ne umrtvljuje životinje i onemogućuje istek krvi.“ Naime, ukoliko bi životinja preminula tokom omamljivanja, meso te životinje je muslimanima zabranjeno, ali se dozvoljava, u nuždi, meso zaklane životinje koja je prethodno omamljena samo ako je životinja bila živa u trenutku klanja. To, naravno, ostaje nedoumica za brojne muslimane koji ne znaju da li je smrt životinje nastupila uslijed klanja ili uslijed omamljivanja a prije klanja, s obzirom da i Europsko tijelo za sigurnost hrane zahtijeva da životinja ne pokazuje nikakve znakove svijesti prije klanja. Uglavnom, ulaskom u Evropsku uniju muslimani BiH će se suočiti s ovim zakonskim ograničenjima, iako se tradicionalno vjersko obredno klanje još uvijek uobičava u nekim zemljama Evropske unije daleko od očiju državnih organa ili uz prešutnu dozvolu lokalnih, odnosno državnih organa, tokom vjerskih praznika. Odnos prema kurbanu u BiH Mnogo ozbiljniji problem pred muslimanima u BiH jeste ono što i sami već svjedoče svake godine, a to jesu nezavidni sanitarni uslovi u kojima se kurbani privatno ili organizirano žrtvuju. Samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine. Prilikom klanja kurbana kod kuća, brojni muslimani nemaju ni minimum sanitarnih uslova za ispravno i zdravstveno dozvoljeno klanje kurbana. Tokom kišovitih dana kurbani se prije klanja isprljaju, a nakon klanja u dodir s mokrom zemljom, možemo reći i nečistom, dolaze i dijelovi mesa. U toku ljetnih vrućina poseban problem jeste skladištenje mesa dok se pripreme pojedinačni dijelovi za dijeljenje, ali i odlaganje onih dijelova kurbane koji se ne koriste, poput unutrica, papaka, rogova i sl. Iz tog četverodnevnog sanitarnog haosa su nastala pitanja upućena Islamskoj zajednici šta činiti s ostacima kurbana i je li grijeh ostaviti ih mačkama i psima pored kontejnera. U suštini, grijeh je ne odložiti ostatke u kontejner, ako već nismo imali mjesto za ukopavanje u zemlju, jer odlaganje pored kontejnera u ljetnim danima može dovesti i do različitih zaraza. Također, svjedoci smo da se kurbani kolju uz brojne tehničke improvizacije, zbog kojih nerijetko stradaju i osobe. Nedovoljno obučene osobe, tačnije osobe koje ranije nisu imale priliku naučiti od nekoga kako se pristupa klanju, nastoje zaklati kurban što dovodi do maltretiranja životinje, kao i do opasnosti za prisutne osobe. U ranijem periodu kod Bošnjaka je najstariji član porodice poučavao druge ovom činu te na taj način prenosio iskustvo s generacije na generaciju, dok je danas čin klanja u mnogim porodicama svojevrsna egzibicija. Tu su naravno i tehnički nedostaci, poput alata za klanje i skidanje kože pa se životinje kolju kuhinjskim noževima bez posebne oštrice i oštrine itd. S druge strane, organizirano klanje kurbana u nekim selima, kada se nekoliko porodica skupi da pripreme kurban na određenom mjestu, uglavnom zbog korištenja usluga jed(i)nog mesara ili stručne osobe, također mogu izgledati prije kao pokolj, a ne čin žrtvovanja koji je ujedno i ibadet. Prijedlog Islamskoj zajednici S tim u vezi, čini se iznimno važnim da se činu klanja kurbana, kako bi se sačuvala svetost ovog ibadeta te ispunili svi sanitarni uvjeti, konačno počne prilaziti s određenim uređenjem cijelog procesa klanja. Pored toga, ovo je važno kako bi već postojao određen sistem kojeg je lakše modificirati prilikom ulaska u Evropsku uniju nego prepustiti Evropskoj uniji da kreira novi ili drukčiji sistem neprilagođen vjerskoj tradiciji muslimana u BiH. Stoga, još uvijek neformalni prijedlog Agencije za halal certificiranje Rijasetu da se ovom procesu priđe krajnje odgovorno je itekako aktuelan. U tom smislu, muslimani u BiH, prema instrukcijama Rijaseta uz dogovor sa stručnim osobama, mogu težiti izgradnji zajedničkih mjesta za žrtvovanje kurbana u svojim džematima i medžlisima. Ova mjesta bi bila slobodna za sve članove Islamske zajednice, na kojima bi se uz sve sanitarne uvjete mogao zaklati kurban na određenom mjestu uz sistem oticanja krvi i odlaganja ostataka na jedno mjesto. Vjernici bi mogli lično žrtvovati kurban ili prisustvovati profesionalnoj pripremi kurbana. Kao što postoje musalle za zajedničko klanjanje, vrijeme je da muslimani uz Islamsku zajednicu razmišljaju o mehillama (el-hedju mehileh), zajedničkom u skladu s islamskim propisima i sanitarnim uvjetima Evropske unije mjestom za žrtvovanje kurbana.