Povratci u zavičaj biće intenzivniji i trajniji kada umjetnici budu pisali i slikali o njemu- mogla bi biti poruka izložbe „Umjetnici svome zavičaju“ upriličene u Foči Da umjetnici mogu prevazići sve barijere i otvoriti puteve bolje suradnje i razumijevanja svjedoči  nedavno otvorena izložba pod nazivom „Umjetnici svome zavičaju“. Izložba je postavljena u fočanskom Muzeju jugoistočna Bosna, a na njoj su postavljeni likovni radovi autora porijeklom iz ovoga grada- Seada Čerkeza, Mensuda Keče, Kenana Omerbašića, Sanje Kapetanović, Amre Bekrije i Mubere Isanović, kao i rahmetli Ismeta Čauševića Čakija koji je kao zatočenik KP Doma ubijen od strane zločinaca – sugrađana 1992. godine. Slikari su tako predstavili motive stare Foče – Begova kuća, Aladža džamija, Sahat kula, fočanski sokaci i mahale, pejzaža i dr. Izložbu  slika „Likovni umjetnici svome zavičaju“ je organiziralo općinskog društva Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“- Foča na čelu sa Ismetom Hotovićem , a u povodu 150 godina od osnivanja muslimanskih kulturnih društava Gajret i Narodna uzdanica. Izložbu je postavio kustos Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke-galerije BiH, a pomogli su je  Bošnjački institut, Galerija Preporod. Iako  je ova izložba relativno mala, ona je po svom značaju itekako važna i značajna. „Ovo je dokaz da smo se vratili u Foču, te da smo dužni bar na ovaj način odužiti se svom zavičaju“, rekao nam je dr. Hasan Balić,  istinski zaljubljenik u svoj rodni grad, a njegove riječi su podijelili slikari Kenan Omerbašić i Sanja Kapetanović. Radost slikara i prisutnih kao da je govorila- svi smo sretni što smo ovo mogli priuštiti svome zavičaju. U kraćem razgovoru Hasan Balić nam je rekao: “Sretni smo zbog ove izložbe koja je pokazala i svo jedinstvo Fočaka i  našu želju za povratkom. Svi nisu mogli doći, bilo iz zdravstvenih, bilo iz drugih razloga, ali su zdušno podržali ovu ideju. Jedan od njih bio je i Muhamed Čengić koji je zaželio da ova izložba bude podstrek i drugim umjetnicima da progovore o svom zavičaju. Tu su svoj doprinos dali i Mujo Kafedžić, Mirsad Kurtović i Mediha Papović davši slike iz svoje zbirke Remziji Remki Rašidkadić, prvoj povratnici u Foču, i dr. Ujedno, ova ideja kojom su slikari premostili vrijeme i prostor, stoji i kao poziv drugima koji su rušili gradove i mostove da prođu kroz katarzu i prihvate zajednički život u Foči. Jer, Foča je prvi grad u kome je u historiji Evrope 1942.godine formirana republika, doneseni Fočanski propisi, formirana partizanska olimpijada. To je grad u kome se uvijek živjelo zajedno, a nikad jedan pored drugog. Jer, ta teza da treba da živimo jedan pored drugoga je ustvari fašistička teza. Valja nama živjeti zajedno. I, ova izložba to pokazuje. Nikada fočanski muslimani nisu pravili hinlu svojim komšijama, niti je ijedno dijete bacilo kamen na srpske bogomolje. Nastojalo se živjeti u miru i poštivanju. Ako Bog da, nadamo se da će tako biti i u budućnosti“. Naš sagovornik Balić nije mogao, a da se  ovom prilikom ne zahvali svima na podršci- zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, fočanskim imamima, kao i predstavnicima nezavisnog  intelektualnog Kruga 99  koji su po prvi put od osnutka izašli iz Sarajeva i time dali podršku povratnicima u Foču. Kada bi još umjetnici više progovorili, pisali i slikali za očekivati je da bi povraci u zavičaj bili intenzivniji i trajniji.

Humanitarni fond ,,Exit’’ osnovan je u aprilu 2016. godine pri džematu Jusuf-pašine džamije u Maglaju, u narodu poznata kao Kuršumlija. Fond je lokalnog karaktera, a osnovan s ciljem prikupljanja i podjele novčane pomoći bolesnim, starijim penzionerima i socijalno ugroženim porodicama s područja medžlisa/općine Maglaj. Novčana sredstva ili donacije prikupljaju se petkom poslije džuma-namaza ispred džamije Kuršumlije, a posjete ciljanim grupama se obavljaju redovno, svake sedmice shodno raspoloživim sredstvima i pristiglim zahtjevima, koji se razmatraju na sedmičnom sastanku Upravnog odbora fonda. Uzevši u obzir da članovi UO fonda imaju vlastita primanja i zaposlenja, humanitarne aktivnosti obavljaju potpuno volonterski i altruistički na ime zadovoljstva Gospodara svjetova, a što obuhvata rad bez dnevnica, putnih troškova ili sličnih prihoda od sredstava fonda.  S obzirom da se sredstva prikupljaju javno od džematlija, ali tome doprinose i drugi prijatelji fonda koji ne dolaze petkom na džumu, sve aktivnosti i izvještaji su javnog karaktera i prate ih javne objave na maglajskim portalima i televiziji.  -Iako su prikupljanja stalna i redovna, džematlije maglajske Kuršumlije i poslije sedamnaest mjeseci ne posustaju u neprestalnom finansiranju  fonda, a iz kojeg je do sada isplaćeno 22.000 maraka spomenutim kategorijama ugroženih Maglajlija. Pored novčanih donacija u iznosu od 50,00 do 500,00 KM po jednoj osobi ili porodici, humanitarne akcije obuhvatile su i pakete pomoći za bolesne u Kantonalnoj bolnici Zenica, uplate cjelogodišnjeg doručka u školskoj kuhinji za učenike iz soc.ugroženih porodica, zatim jednokratna podrška za novorođenčad i slično.  ,,Gdje ima svjetlosti, nema mraka. Gdje ima rada, ima i rezultata. Naravno, gdje ima iskrenosti, ima i svestrane podrške’’, ističu članovi fonda.

Usprkos činjenici da je regulacionim planonom bilo predviđeno da Živinice ne mogu imati vjerski objekat, ipak u septembru 1987. godine otvorena je prva živinička džamija s munarom Ovom slovu o živiničkom džematu Rudar povod je trideseta godišnjica otvorenja džamije i trideseta godišnjica imamske službe imama Vehbije ef. Mujezinovića u njemu. Vehbija ef. Mujezinović u džemat je došao 26. 9. 1987. godine. Kad se prisjeća prvih imamskih koraka u ovom džematu Vehbija ef. Mujezinović će kazati: „Ovo je prva džamija s munarom u Živinicama. Do njene izgradnje vjerski život se odvijao u zgradi MIZ Živinice. Prije mene imam je bio Rasim ef. Pepić. Džemat Živinice Grad formiran je od dijelova džemata Đurđevik i Gornje Živinice. Godine 1973/74. formiran je džemat Živinice Grad, a prvi imam bio je Smajo ef. Salihović. Džamija je oborila dotadašnje rekorde po brzini gradnje i aktiviranju donatora. Živinice su bile jedan od gradova u kojem nije bilo planirano podizanje vjerskih objekata. Tadašnje komunističke vlasti htjele su da Živinice imaju obrise ateističkog grada. Temeljac je bio u oktobru 1984., a radno useljenje bilo je u martu 1987., a svečano otvorenje u septembru 1987. Bila je ogromna posjeta.

Provođenje mjera iz reformske agende u Federaciji polako počinje davati rezultate.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović posjetio je, u nedjelju 22. oktobra, džemat Proriče, Medžlis IZ Bugojno, i prisustvovao mektebskoj nastavi u ovom džematu.

U džamiji Behram-begove medrese u Tuzli imam iz Brčkog mr. hfz. Ismail-ef. Čehić 30. avgusta završio je hatmu Kur’ana po sedam kiraeta pred kurra hafizom Samir-ef. Hodžićem, rukovodiocem Škole Kur’ana MIZ Brčko i prvim kurra hafizom u Brčkom i Tuzlanskom muftiliku u zadnjih 100 godina. Time je hafiz Čehić dobio idžazetnamu za 7 kiraeta, stekao zvanje kurra hafiza i postao drugi kurra hafiz u Tuzlanskom muftiluku u zadnjih 100 godina. Kao svjedoci na idžazetnami su se potpisali muderrisi Behram-begove medrese hfz. Mirnes-ef. Spahić i mr. hfz. Edin-ef. Dedić, a dodjeli idžazetname su prisustvovali i hfz. Damir-ef. Jahić i mr. hfz. Saudin-ef. Gobeljić. Zanimljiva je činjenica da je hfz. Čehić prvi naš kurra hafiz nakon 84 godine koji je svoju idžazetnamu stekao u Bosni, a ne u inostranstvu.

Učenici posjetili gradove u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj U svom trećem danu maturalne ekskurzije učenici Cazinske medrese u jutarnjim satima prešli su granicu Turske i tu priliku iskoristili da posjete jednu od prijestolnica velikog osmanskog carstva, grad Edirne, u kojem su klanjali rani sabah-namaz u Selimiji.  Nakon toga maturanti su se uputili ka  Čanakkalama, gradu u kojem se odigrala čuvena Bitka na Čanakkaleu, koja je u Evropi poznatija kao Bitka na Galipolju, a predstvlja jednu od najtežih bitaka u Prvom svjetskom ratu. Na Galipolju je u borbi za Osmansko carstvo stradalo preko 200 hiljada ljudi, a među šehidima je i 15 hiljada Bošnjaka, kao i hiljade ljudi iz 81 zemlje. Iskoristili su priliku i posjetili i grad Bursu, rodno mjesto velikog  Osmanskog carstva.  U večernjim satima musafiri iz Krajine doputovali su u Istanbul. Veoma je zanimljivo da su maturanti u toku samo jednog dana posjetili tri prijestolnice Osmanskog carstva: Edirne, Bursu i Istanbul. Tri dana boravka u Istanbulu je zaista nedovoljno da se upozna njegovo bogato kulturno-historijsko naslijeđe.

Pozitivna priča o džematu Donja Koprivna kod Cazina, Omer ef. Kovačeviću i njegovih 20 godina rada Uvodnim i riječima dobrodošlice, prije otpočinjanja mevludskog programa, skupu se obratio imam domaćin Omer ef. Kovačević.  Bihaćki muftija Hasan ef. Makić je u svom predavanju podcrtao da su razlozi zbog kojih je priređena svečanost vrlo bitni te čestitao džematlijama, Omer efendiji i Medžlisu Cazin što su je organizovali, jer je ona pokazatelj kvalitetnog rada, međusobnog uvažavanja i težnje ka jačanju zajednice, islamske misije i vjerske pouke.  Potom je Sinanudin Bajrić proučio odlomak iz Kur’ana, a dovu glavni imam Said ef. Mujakić, nakon čega je predsjednik džematskog odbora Said Bajramović sa Omer ef. uručio 83 paketića učenicima vjerske pouke. Ta praksa koju je inicirao Omer ef., a džemat objeručke podržao, prisutna je već 14 godina. Uvedena je radi afirmisanja vjerske pouke i iskazivanja pažnje prema učenicima mektepske nastave, pa i onima koji će to biti u budućnosti. Osim toga, Omer ef. je, kao znak poštovanja, predsjednicima džematskog odbora u proteklih 20 godina uručio od sebe po knjigu sa posvetom, uz zahvalnost za dobru saradnju koja je donijela dobre rezultate: Bajramović h. Husniji, Hodžić h Aliji, Omerčević Rasimu, porodici umrlog Bajramović r h Asima,  Omerčević Zuhdiji, Hodžić Hamidu, Bajramović Saidu (aktuelni predsjednik) i blagajniku Hodžić Hazimu, koji besprijekorno vodi finansije džemata od kako je Omer ef. u D. Koprivni. Potom se skupu obratio relativno mladi mutevelija Said Bajramović, koji je izrazio zahvalnost džematlijama što su podupirali sve ideje materijalnog i moralnog karaktera od značaja za džemat i Islamsku zajednicu, posebno ističući tek završene adaptacione poduhvate na džamiji.

Na području Medžlisa IZ Sarajevo vjerski život organiziran je kroz 157 džemata, odnosno, 180 džamija i 43 mesdžida, a imamsku, hatibsku i muallimsku dužnost obavlja 87 stalno i 124 honorarno uposlena imama. Predstavljanje u našem listu najvećeg, pa i najvažnijeg medžlisa  na području Bosne i Hercegovine - Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo iziskuje više prostora i vremena, nego od uobičajenog. Naravno, sve o radu i aktivnostima ovog  medžlisa nismo mogli obuhvatiti i napisati, ali ćemo ovdje nastojati iznijeti bar one osnovne. Organizacija i kadrovi U organizacijskom smislu Medžlis IZ Sarajevo trenutno obuhvata područje Sarajevskog kantona sa malim odstupanjem. Dakle, u sastavu sarajevskog medžlisa su slijedeće općine: Stari grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilidža, Trnovo, Hadžići, Vogošća, Ilijaš, džemat Hrenovica općina Pale – Prača, te džemati koji pripadaju sarajevskoj regiji, a administrativno su u RS. Na osnovu ovih podataka može se kazati da je Medžlis IZ Sarajevo najveći i najbrojniji Medžlis u Bosni i Hercegovini. Na čelu izvršnog odbora je predsjednik Medžlisa Jusuf Zahiragić, a uslijed veličine Medžlisa i aktivnosti koje se provode pored glavnog imama, dr. Ferid-ef. Dautovića, tu su još zamjenik glavnog imama Malik-ef. Šljivo i pomoćnik Elvedin-ef. Klisura. Prostorije Medžlisa smještene su u dvije zgrade. Administrativni dio sa pokopnim društvom Jedileri smješten je u zgradi pored turbeta Sedam braće, a vjerskoprosvjetna služba je u ulici Kračule pod Kovačima. Na području Medžlisa provedena je potpuna centralizacija i članarina je jedinstvena.  Skupštinu Medžlisa sačinjava 311 zastupnik iz svih džemata. Izvršni odbor ima 15 članova, od čega je 14 izabrano na izborima 2014. godine na mandatni period od 4 godine. Članovi Izvršnog odbora su: Jusuf Zahiragić, predsjednik izvršnog odbora; Mina Pleh, Abdulgafar ef. Jukić, Mustafa Čengić, Nurko Čaušević, Bego Selimović, Fatima Makić, Enes Hajdarević, Samira Šljivo, Osman Mulaomerović, Esad Karahmet, Muhamed ef. Velić,  Muhamed ef. Memić, Elmedin ef. Hodžić, Ferid ef. Dautović, član po položaju – gl. imam. Što se tiče vjerskog  života na području Medžlisa IZ Sarajevo organiziran je kroz 157 džemata, odnosno, 180 džamija i 43 mesdžida. Imamsku, hatibsku i muallimsku dužnost obavlja 87 stalno i 124 honorarno uposlena imama. Zbog velikog broja “malih džemata”, što je specifičnost sarajevskog medžlisa, nešto je veći broj službenika koji su honorarno angažovani po različitim osnovama, kao imami, hatibi ili muallimi. Među honorarnim imamima najviše je studenata FIN-a, sa kojima je potpisan ugovor o stipendiranju, zatim uposlenika u institucijama IZ, profesora GHM, te penzionisanih imama. Uslijed potrebe u protekloj 2016. godine Izvršni odbor Medžlisa primio je dvanaest imama u stalni radni odnos i to u džemate: Šanac, Ahatovići, Panjina Kula, Trnovo, Grivići, Lokve-Gradac, Ciglane, Bulbulistan, Trzanj, Teftedarin Dol (Sokolje), Vitkovac i Heća Mahala, te osobu za ženski aktivizam. Nakon prijema novih imama, kadrovska struktura stalno uposlenih u vjersko-prosvjetnoj službi izgleda ovako: gl. Imam, zamjenik i pomoćnik  - 3,  imami - 88, muezzini- 2, gasali -  6, administrativni radnik  - 1, koordinator za ženski aktivizam i socijalna pitanja- 1. Ukupno stalno zaposlenih je 101. Među zaposlenim u vjerskoprosvjetnoj službi je 10 hafiza Kur’ana, 3 doktora islamskih nauka i 7 magistara nauka, 4 zaposlenika sa zvanjem master islamskih nauka. Osim stalno zaposlenih u Medžlisu je angažovano 124 volontera i stipendista za obavljanje prakse. Ka unaprjeđenju vjerskog života   Pored redovnih aktivnosti koje su u nadležnosti vjerskoprosvjetne službe Medžlisa  od  Malika ef. Šljive doznali smo  koje su aktivnosti u cilju unaprjeđenja vjerskog života pokrenute. Tako je : a) Pripremljena je i organizovana manifestacija u povodu obilježavanja 12. rebiu-l-ewela. Manifestacija Dani o Allahovom Poslaniku Selam, Ya Resulullah kroz različite kulturno-vjerske sadržaje na više lokacija, b) Pokrenute su  mjesečne tribine u kino Sali u Ilijašu, u multimedijalnoj Sali Hadžićima, zatim u Carevoj džamiji u suradnji sa Muftijstvom i Centrom za dijalog Vesatijja,  petnaestodnevne u velikoj Sali Općine Novi Grad, te sedmične halke tefsira i hadisa u Carevoj džamiji; c)U većini džamija imami su organizovali kurseve sufare i tedžvida; d) Mmubarek noći: Lejletu-r-Regaib, Lejletu-l-Mi’radž, Lejletu-l-Berat i Lejletu-l-Kadr obilježene su svečanim programima; e)Večer Kur’ana sa polaznicima „Škole hifza Kur’ana“ u Carevoj džamiji. Ovim programom predstavljen je rad škole hifza i ujedno obilježena mubarek noć Lejletu-l-Berat; f) U mjesecu maju upriličena je svečana akademija svršenika sufare za odrasle osobe u Istiklal džamiji na Otoci. Na svečanosti dodijeljene su 292 diplome; g) Upriličen je bajramski koncert, Bajram dođe, mirišu avlije, 25. juna 2017. godine u KSC Skenderija povodom obilježavanja Ramazanskog bajrama. Ovo je 10 godina kako se u kontinuitetu organizuje pomenuti koncert; h)Upriličena je svečana akademija „Putevima Hidžre“ povodom obilježavanja Nove 1439. hidžretske godine, 20. septembra 2017. godine u Kuvajtskoj džamiji na Čengić Vili. Program je izveo Hor Medžlisa islamske zajednice Sarajevo. Nakon svečanog programa na platou ispred džamije upriličen je vatromet. U okviru obilježavanja Nove hidžretske godine organizovani su prigodni programi u još nekoliko sarajevskih džamija; h)Nakon odlaska Sulejman-ef. Bugarija koji je vodio „Savjetovalište za porodicu“, formirana je grupa savjetodavno-informativnog servisa, a u toku je doedukacija članova tima; i) Članice Asocijacije muallima  medžlisa svakog 11. u mjesecu posjete Gerontološki centar(starački dom) u Neđarićima. Također, članice asocijacije su u 2017. godini organizovale nekoliko prigodnih programa i edukativnih radionica u Domu za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. Posjete u oba spomenuta doma organizovane su u dogovoru s upravama domova; j)Večer Kur’ana u suradnji sa Omladinskim sektorom u Čekrekči- Muslihudinovoj džamiji, k)Nastavlja se gradnja novih džamija u onim dijelovima grada gdje do sada nije bilo vjerskih objekata, a ima potrebe za njihovu izgradnju.

Danas će u 13:30h u Gazi Husrev-begovoj biblioteci biti održana podjela 175 stipendija Fonda „Gazi Husrev-beg“ koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ).

Dana 16. 10. 2017. na Fakultetu islamskih nauka magistrirala je hfz. Nermina Čakić na Katedri akaida na temu „Analiza tekstova okultnog sadržaja objavljenih u časopisu Treće oko“.

Međureligijsko vijeće BiH - (Odbor za međureligijsku suradnju u Zenici) organizira 25.10. (srijeda) 2017. godine, 6. Međureligijsku manifestaciju "Duh Asiza" u Zenici.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci će u utorak biti održana podjela 175 stipendija Fonda „Gazi Husrev-beg“ koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ).

U Bužimu obavljena dženaza u odsutnosti hadži Hašimu Mujanoviću, koji je preselio u Mekki 20.10.2017. godine

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 25. oktobra održat će se simpozij o islamskoj umjetnosti u BiH.

Danas je svečano završen sminar ISESCO-a i Svjetske organizacije za afirmaciju arapskog jezika na temu „Metode unapređenja vještina učenja arapskog jezika kod učenika i studenata“ namijenjenog profesorima arapskog jezika u obrazovnim i naučnim ustanovama u BiH. Seminar je imao za cilj izučavanje arapskog jezika u naučnim i odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice kao i drugim ustanovama i centrima. Posebno je naglašena potreba da se podrži realizacija programa intenzivnog učenja arapskog jezika u medresama, za što su predstavnici Svjetske organizacije za afirmaciju arapskog jezika iskazali i interes. Delegaciju ISESCO su predstavljali dr. Adel Bouraoui, šef Odjela za arapski jezik u Upravi za obrazovanje, Mohamed Younis Ali, šef Odjela za istraživanje, i dr. Mohamed Ismaili Eloui, ekspert za podučavanje arapskog jezika. Svi učesnici ovog seminara dobili su i certifikate i iskazali veliko zadovoljstvo što su imali priliku da se upoznaju bolje sa metodama učenja arapskog jezika.