Danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upriličeno svečano potpisivanje protokola između Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske o finansiranju nastavka izgradnje administrativne zgrade Rijaseta IZ u BiH na Kovačima. Protokol su potpisali direktori pomenutih institucija dr. Senaid Zajimović u ime Vakufske direkcije Islamske zajednice i dr. Adnan Ertem u ime Generalne direkcije vakufa R Turske. Svečanom potpisivanje prisustvovali su predstavnici vrha Islamske zajednice na čelu sa reisu-l-ulemom Husein ef. Kavazovićem i njegovim zamjenikom Husein ef. Smajić, ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koç, muftije Islamske zajednice, zatim bivši reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, direktori uprava, rukovodioci odjela i uposlenici Rijaseta IZ i njegovih ustanova, direktori obrazovnih institucija Islamske zajednice, kao i brojni gosti iz javnog i kulturnog života. Uvodnim riječima obratio se direktor Vakufske direkcije dr. Senad Zajimović koji je ukratko govorio o ovom, jednom od najznačajnijih projekata Islamske zajednice. „Ovo je iznimno važan događaj za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini koja je na čelu sa Reisu-l-ulemom i Rijasetom najvažnija institucija bošnjačkog naroda, ne samo u smislu vjerskog i duhovnog autoriteta nego kao i institucija koja svojim nastojanjima i mnogobrojnim projektima predstavlja garant jedinstva i opstanka našeg naroda na ovim prostorima“, kazao je dr. Zajimović koji se ovom prilikom osvrnuo i na dosadašnje zajedničke projekte sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske. Kako je kazao dosada je realizirano ili je u toku realizacije 17 velikih projekata: „Njihova vrijednost uključujući upravnu zgradu Rijaseta iznosi preko 50 miliona KM. Većina ovih projekata koje obnavljamo, restauriramo i nanovo gradimo nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine“, rekao je između ostalog dr. Zajimović. Prisutnim se obratio i dr. Adnan Ertem, direktor Generalne direkciju vakufa Republike Turske, pohvalivši veoma uspješnu saradnju ove institucije sa Islamskoj zajednicom istakavši pritom da je cilj vakufske direkcije obnova i vraćanje u život vakufske imovine na područjima nekadašnje vladavine Osmanske Carevine kao i briga u vakufima van granica Republike Turske. „Svjesni smo svoje dužnosti da vršimo restauraciju i obnovu svih onih objekata koji su ostali iza Osmanskog Carstva i naša je obaveza da sve te objekte koje smo preuzeli u različitim stanjima obnovimo i dovedemo ih u stanje koje im i priliči“, kazao je između ostalog dr. Ertem. On je također dodao da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u kojoj je Generalna direkcija vakufa Turske realizirala rekonstrukciju vakufskih objekata van granica Republike Turske a riječ je o obnovi i puštanju u rad Isa-begova hamama čijem svečanom otvorenju je prisustvovao i sadašnji turski predsjednik Redžep Tayyip Erdogan. Reisu-l-ulema Kavazović je istaknuo da je prije skoro deset godina položen kamen-temeljac za izgradnju administrativnog sjedišta, zgrade Rijaseta, Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. „Željeli smo i tada, kao što želimo i sad, da sa jednog mjesta usmjeravamo mnogobrojne aktivnosti naših muslimana u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dijaspori, a kojima oni žele iskazati svoju privrženost našoj zajednici i dini-islamu. Željeli smo unaprijediti naš rad, jače puhnuti u leđa našim aktivistima i volonterima i glasnije svjedočiti naše postojanje. U toj našoj želji trpili smo mnoge kritike i osporavanja, kao da radimo nešto što nam ne stoji i što nije za nas. Ovom prilikom želim naglasiti i posebnu zahvalu uputiti reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceriću“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović te dodao:     „Istovremeno smo i pokazali i bratstvo i solidarnost naših vjernika u ovome našem naumu. S nama su od početka bili mnogi muslimani, kako oni koji su nam poznati po svome dobročinstvu tako i oni koji su željeli u njemu ostati anonimni. Svima njima se želim u ovoj prilici iskreno zahvaliti. U svoje ime i u ime muslimana Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije i naše dijaspore iskazujem bratsku zahvalnost Vladi Republike Turske i Vakufskoj direkciji Turske na njihovoj nesebičnosti i pomoći. Posebnu zahvalnost iskazujem dr. Adnanu Ertemu, direktoru Vakufske direkcije Republike Turske, koji nije žalio truda i vremena da nam pomogne. Potpisivanjem ovog protokola, obavezali smo se da ćemo ovu građevinu uknjižiti kao još jedan vakuf velikog Gazi Husrev-bega, na čijoj parceli se ona i nalazi. Vjerujemo da je u ovome Allahova odredba“, kazao je između ostalog reisu-l-ulema Kavazović. Treba dodati da je ovom prilikom dr. Adnan u Ertemu dekan Fakulteta islamsku nauka u Sarajevu dr. Hasanović uručio i priznanje obzirom da nije bio u mogućnosti isto prilikom nedavnog svečanog obilježavanja 40 godina rada fakulteta. Podsjećanja radi, Generalna direkcija vakufa Turske je u potpunosti finansirala dovršetak izgradnje studentskog doma Fakulteta islamskih nauka što je o povod za dodjelu ovog priznanja.   (islamskazajednica.ba)

Sarajevo, 25. oktobar 2017. (MINA) – Danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci upriličeno svečano potpisivanje protokola između Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske o finansiranju nastavka izgradnje administrativne zgrade Rijaseta IZ u BiH na Kovačima.

Ibn Haldun je svojom teorijom cikličnosti izvršio snažan utjecaj na veliki broj kasnijih historičara i filozofa povijesti, od Edwarda Gibbona do Jacoba Burcharta, od Oswalda Spenglera do Arnolda Toynbeeja koji će „Mukaddimu“ opisati kao „nesumnjivo najveće ostvarenje iz filozofije povijesti.“ Ernest Gelner, naprimjer, u djelu „Postmodernizam, razum i religija“ eksplicitno tvrdi kako je Engels svoju interpretaciju povijesnih zbivanja preuzeo od Ibn Halduna, mada ga nigdje ne spominje kao izvor.

Edhem Peštrek (75), posljednji vodeničar sa rijeke Ocke u goraždanskoj općini* Starije generacije se sjećaju da se u mlinovima i spavalo i da su se u ovim „kućama na vodi“ raspredale bajkovite i mistične priče – kaže ovaj starina koji je mnogima u ratu valjao upravo kao mlinar kada nije bilo struje U stara, dobra vremena, kada se sporije ali duže i zdravije živjelo, na goraždanskim vodotocima bilo je na desetine vodenica potočara. Samo na riječici Ocka  od ušća Drine bilo ih je tridesetak, a danas od Berića do  ovdje samo se na ovoj okreče mlinski točak i voda klokoće u badnju. Vodenica je vlasništvo Edhema Peštreka, 75-godišnjeg vodeničara iz goraždanskog naselja Bogušići. Ovaj omiljeni i jedini vodeničar u ovom kraju kaže: - Mlinarstvo je porodična tradicija Peštreka i dok me zdravlje bude služilo vodeničko kolo neće stati!

Četrdeseta godišnjica Fakulteta islamskih nauka (FIN-a) u Sarajevu obilježena je nizom manifestacija, a završno svečano obilježavanje upriličeno je 29. septembra 2017. god. na FIN-u (o čemu je Preporod u prošlom broju izvijestio i donio iscrpan historijski presjek razvoja FIN-a). Govornici na svečanom obilježavanju ukratko su predstavili uspjehe FIN-a na koje možemo biti ponosni, koji beskrajno raduju ali i snažno obavezuju. Naime, ova godišnjica je dobar povod za sagledavanje budućnosti FIN-a i jedne nove moguće vizije njegovog razvoja. U konciznom ali sadržajnom i nadahnutom obraćanju reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića na svečanosti obilježavanja 40 godina FIN-a, njegove riječi: ‘’Postoje razmišljanja, pa i iz evropskih centara, da se Fakultet islamskih nauka razvija kao integrirani islamski univerzitet za evropske muslimane’’ iskre hrabrom vizijom koja zaslužuje našu pažnju i koja nas je i inspirisala za ovaj tekst. Sintagma ‘’integrirani islamski univerzitet’’ može se tumačiti na više načina, a mi ovdje dajemo svoje tumačenje i viđenje te sintagme. Vjerovatno nema više rabljene riječi u postdejtonskoj Bosni od riječi ‘’integracija’’, koja ima svoju užu (bosansku i balkansku) i širu (evropsku) političku konotaciju. Ako se već toliko govori o političkoj integraciji i(li) integracijama bosanske države kao i drugih balkanskih država, onda je sasvim prirodno da i vjerski predstavnici muslimana (Bošnjaka, Albanaca i dr.) na Balkanu govore o vjerskoj balkanskoj integraciji njihovih naroda i zajednica. Ta vrsta integracije - o čijem se modelu može raspravljati - ima svoju realnu osnovu: Bošnjaci, Albanci i drugi imaju iskustvo življenja u zajedničkoj državi (bivšoj SFRJ), a to znači da su imali iskustvo jedinstvene Islamske zajednice hijerarhijski zavidno organizirane i, posljedično tome, a što je za nas ovdje posebno važno, imali su iskustvo jedinstvenog vjerskog poučavanja i obrazovanja – od najnižeg nivoa, mektebskog, do onog najvišeg, fakultetskog (FIN-a u Sarajevu). Od ITF-a do FIN-a i Sarajevskog univerziteta Otvaranjem FIN-a (tada: Islamski teološki fakultet) u Sarajevu 1977. god. ostvaren je vrhunac tog muslimanskog vjerskog obrazovanja po vertikali, a koji je garantirao jedinstvo muslimanskog vjerskog znanja na prostoru čitave exjugoslavenske države. Taj korak bio je toliko savremen, dalekovidan, historijski; on je bio izraz pobožnih težnji i konkretnih potreba, vjerskih i nacionalnih, muslimanskog naroda bivše države ka (o)čuvanju i razvijajnju vjerske svijesti i vjerskog znanja na najvišem mogućem nivou i u najvišoj mogućoj formi u tadašnjem društveno-političkom sistemu i kontekstu. I naravno, bio je maksimalno integrirajući, npr. brojni Albanci studirali su na FIN-u u Sarajevu. Raspad bivše države donio je to što je donio, to nam je poznato, i sada smo u novoj društvenoj stvarnosti sa novim, drukčijim i neslućenim izazovima, ali i šansama i mogućnostima. FIN sada djeluje u okviru Sarajevskog univerziteta kao njegova punopravna članica (od 2013. god.), ali čiji je osnivač Rijaset IZ-e u BiH i dalje, zasad, zadržao svoja određena osnivačka prava, tako da FIN ima svoju specifičnu poziciju. Dejtonskim uređenjem BiH obrazovanje je, pa i ono univerzitetsko, podsjećamo, u Federaciji, u ingerenciji kantonalnih vlasti. Sadašnja pozicija FIN-a je, dakle, specifična ali i administrativano komplikovana. Od nekadašnjeg statusa najvišeg vjerskog učilišta muslimana u nadležnosti njihovih najviših vjerskih organa (VIS-a u SFRJ i Sabora IZ-e) bivše države sada je on sveden na nivo institucije kantonalnog nivoa. U kontekstu današnje BiH ovo ima i svoje praktične implikacije (već potvrđene u praksi): npr. svršenik FIN-a, ukoliko traži zaposlenje kao nastavnik islamske vjeronauke u drugom kantonu u Federaciji BiH, biva u podređenom položaju u odnosu na svršenika jednog od islamskih pedagoških fakulteta koji djeluje na tom kantonu, koji ima prednost zato što je završio ‘’svoj kantonalni fakultet’’. Na simboličkom nivou, ono što daje i omogućava širu poziciju FIN-a jeste administrativna pozicija njegova osnivača, Rijaseta za cijelu BiH te Srbiju i Hrvatsku kao i bošnjačku dijasporu. No uprkos administrativnoj kompliciranosti, važnost FIN-a – zahvaljujući, dobrim dijelom, njegovoj poziciji u bivšoj SFRJ i poziciji na nivou BiH do uključivanja u njegovo punopravno članstvo u Sarajevski univerzitet -  prepoznatljiva je ‘’i na Istoku i na Zapadu’’ i on uspješno zadržava svoj prestiž kao visokoškolska institucije islamskog obrazovanja u evropskom akademskom prostoru. Islamski univerzitet za evropske muslimane Sada se postavlja pitanje da li je uključivanje u Sarajevski univerzitet i punopravno članstvo vrhunac razvoja FIN-a u sadašnjem i budućem vremenu? Postoji li neki drugi put koji bi doprinio još većoj njegovoj afirmaciji i koja se vrsta transformacije iziskuje na tom putu? Navedene riječi uvaženog reisa Kavazavića daju odgovor: ‘’integrirani islamski univerzitet za evropske muslimane’’. Ideja islamskog univerziteta povremeno se spominje u nastupima naših vjerskih zvaničnika. Ona je, koliko se sjećamo, zvanično spomenuta u Strategiji razvoja islamskog obrazovanja u BiH aktualne administracije IZ-e u BiH. Nekolicina profesora sa FIN-a, zdušno podržava takvu ideju: prof. dr. Jusuf Ramić, prof. dr. Džemal Latić, prof. dr. Nusret Isanović, prof. dr. Orhan Bajraktarević, prof. dr. Almir Fatić. I bivši reis dr. Mustafa-ef. Cerić zagovarao je ideju osnivanja islamskog univerziteta. Profesor emeritus Jusuf Ramić u 18. broju Zbornika radova FIN-a, iz 2015. god., napisao je rad pod naslovom ‘’Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (prošlost – sadašnjost – budućnost),’’ str. 9-19, u kojem, između ostalog, ističe: ‘’Smatramo boljim rješenjem da se vrh Islamske zajednice okrene stvaranju uslova za stvaranje Islamskog univerziteta u Evropskoj uniji u koju se Bosna i Hercegovina aktivno uključuje’’. Vjerujemo da naše mišljenje o islamskom univerzitetu na Balkanu dijele i kolege sa drugih islamskih fakulteta na Balkanu. Sljedeći primjer nam daje za pravo: na susretu predavača tefsira na islamskim fakultetima i medresama na Balkanu, održanom u Podgorici oktobra prošle, 2016. god., prof. dr. Xabir Hamiti (doktorirao na FIN-u u Sarajevu) sa Fakulteta islamih nauka u Prištini, na Kosovu, predložio je osnivanje Međunarodnog islamskog univerziteta na Balkanu. Smatramo da postoje sve pretpostavke da se odmah otpočne sa procesom osnivanja islamskog univerzita u BiH, odn. na Balkanu. U sastavu IZ-u BiH već djeluju četiri fakulteta (FIN u Sarajevu, IPF [Islamski pedagoški fakultet] u Zenici, IPF u Bihaću i FIS [Fakultet za islamske studije] u Novom Pazaru, Republika Srbija) te ustanove kao što su Gazi Husrev-begova biblioteka i Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu. Sama ova činjenica dovoljna je i ozbiljna osnova za razmišljanje o islamskom univerzitetu, a kada se navedenim institucijama pridodaju fakulteti islamskih nauka u Prištini i Skoplju, tada već govorimo o optimalnim uvjetima za njegovo pokretanje i takav univerzitet već zadobiva karakter međunarodni. Time bi do izražajao došao maksimalni integrativni karakter takvog univerziteta na planu: ujednačavanja nastavnih planova i programa, razmjene nastavnika i studenata Bošnjaka i Albanaca i njihovog međusobnog približavanja te, na koncu, približavanja ovih dvaju bratskih muslimanskih naroda, kao autohtonih evropskih naroda, na institucionalnom i životnom planu. Tako bi se balkanski prostor obilježen muslimanima ponovo integrirao na nivou visokog islamskog obrazovanja, a što bi, zasigurno, donijelo pozitivne efekte i tonove u društvenoj stvarnosti muslimanskih balkanskih naroda. Također, takav univerzitet bio bi brana svakoj vrsti vjerskog ekstremizma, terorizma, radikalizma i sektaštva, a što su danas veoma aktuelna pitanja. Bio bi to evropski islamski univerzitet utemeljen na islamskoj tradiciji i učenosti, otvoren u spoznajnom smislu (studijski programi bi se kontinuirano razvijali, obnavljali i prilagođavali, na početku: na bosanskom i albanskom, a potom i na arapskom i engleskom jeziku), trajno opredijeljen za mir, stabilnost, saradnju i međureligijski dijalog sa drugima na evropskom kontinentu. Ovakav koncept integriranog islamskog univerziteta za Balkan, ali i cijelu Evropu  - veliki broj Bošnjaka i Albanaca živi u zamljama Evropske unije kao i u onim koje su na putu za članstvo u tu političku zajednicu - u kojem bi sarajevski FIN, zbog svoje tradicije, imao vodeću ulogu, uvjereni smo da bi dobio podršku od svih: na Istoku i na Zapadu. Bivši generalni sekretar Rabite, dr. Abdullah et-Turki, bio je oduševljen idejom islamskog univerziteta na Balkanu i bio je izrazio spremnost za svaku vrstu pomoći uključujući i onu finansijske naravi. Na tragu Macronove vizije Institucije Evropske unije zadužene za obrazovanje potrebno je što prije upoznati sa idejom i projektom jednog ovakvog otvorenog i miroljubivog univerziteta na Balkanu te zatražiti od njih finansijsku podršku. Tim prije što je francuski predsjednik Emmanuel Macron – kako su prenijeli mediji - 26. septembra na pariškoj Sorboni održao veliki govor na temu budućnosti Europske unije, u kojem je pozvao na “novo osnivanje” i iznio niz prijedloga za dalekosežne promjene u ustrojstvu i funkcioniranju Unije. Na planu obrazovanja, Macron predlaže da se diljem EU-a osnuje najmanje 20 novih europskih univerziteta do 2020. god., kako bi mladi Europljani imali što bolje šanse za jednako obrazovanje. Također, želi i da najmanje pola europskih studenata tokom svoga studija barem pola godine provede studirajući u nekoj članici EU-a. Osnivanje islamskog univerziteta na Balkanu nameće se kao potreba i imperativ vremena u kojem živimo iz brojnih razloga. On je potreban i zbog osnivanja i rada većeg broja medresa u okviru IZ-e u BiH, odn. talentiranih učenika koji završavaju te medrese i koji bi imali šansu da kvalitetan i sveobuhvatan studij islama nastave na domaćem islamskom univerzitetu. Intelektualni i kadrovski potencijali za takav poduhvat i projekt postoje, pa i oni finansijski, čak na blakanskom nivou, a pogotovo ukoliko se on adekvatno predstavi navedenim i drugim adresama u Evropi i islamskom svijetu. U kontekstu rada brojnih privatnih univerziteta u BiH i na Balkanu, ovakav poduhvat je sasvim realan i opravdan. Na aktualnim rukovodstvima islamskih zajednica i islamskih fakulteta na Balkanu historijska je odgovornost u tom smislu.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je svečano otvoren prvi međunarodni simpozij "Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini", kojim se želi ukazati na značaj likovnog i arhitektonskog naslijeđa islamske umjetnosti u BiH i pokrenuti dijalog o njenoj boljoj percepciji i novim perspektivama njenog razumijevanja.

Danas se u Ljubljani održava naučna konferencija "Stoljeće Islamske zajednice u Sloveniji" u organizaciji kulturno-obrazovnog zavoda Averroes u saradnji sa Islamskom zajednicom u Republici Sloveniji. Naučna konferencija se održava povodom značajnog jubileja, stote godišnjice institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Sloveniji i stote godišnjice od izgradnje džamije u Logu pod Mangartom koju su, u 1. svjetskom ratu, sagradili bošnjački vojnici u austro-ugarskoj vojsci. Ugledni profesori iz Slovenije i Bosne u Hercegovine će na jednodnevnoj konferenciji predstaviti svoje radove koji će biti sabrani u zbornik. Okvirne teme radova koji će biti prezentirani na konferenciji, obuhvataju historijski razvoj Islamske zajednice, religijska pitanja 20. stoljeća, narodna i nacionalna pitanja u vezi sa religijom, političke i društvene kontekste religije, međureligijski dijalog te diskurs o islamu u Sloveniji i Evropi. Svoja razmišljanja u okviru pet panela konferencije predstavit će: prof. dr. Ivan Štuhec i doc. dr. Mari Jože Osredkar sa Teološkog fakulteta Ljubljani, dr. Mateja Ratej sa Instituta za kulturnu historiju, prof. dr. Dragan Potočnik sa Filozofskog fakulteta u Mariboru, dr. Janez Markeš i dr. Ali Žerdin iz časopisa Delo, prof. dr. Srečo Dragoš sa Fakulteta za socijalni rad, prof. emeritus dr. Marko Kerševan, sa Univerziteta u Ljubljani, prof. dr. Aleš Črnič sa Fakulteta za društvene nauke, doktorski student Denis Striković, mr. Nevzet Porić i muftija prof. dr. Nedžad Grabus, te ugledni profesori iz Bosne in Hercegovine: prof. dr. Enes Karić sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, profesor emeritus Mato Zovkić sa Katoličkog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Šaćir Filandra i prof. dr. Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Nevzet Veladžić sa Pravnog fakulteta u Bihaću i banjalučki muftija dr. Osman Kozlić. Otvaranje konferencije je započeo u 09.00h u Hotelu Union u Ljubljani (dvorana Orhideja). Gostima i predavačima pozdravnu riječ uputio je muftija prof. dr. Nedžad Grabus, msgr. dr. Anton Jamnik, ljubljanski pomoćni biskup, prof. dr. Enes Karić i ministar za kulturu g. Anton Peršak. Konferencija se održava pod časnim pokroviteljstvom Ministra za kulturu Republike Slovenije Antona Peršaka.

Sarajevo, 25. oktobar 2017. (MINA) – „Posljednji javni istup patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja primljen je sa zabrinutošću i ogorčenjem među muslimanima u BiH i regionu“, saopćeno je danas iz Ureda za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH

„Posljednji javni istup patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja primljen je sa zabrinutošću i ogorčenjem među muslimanima u BiH i regionu“, saopšteno je danas iz Ureda za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH.

 U džematu Pećigrad, MIZ-e Cazin, postavljen kamen temeljac za džamiju koja će udovoljiti zahtjevima džematlija i potrebama savremenog doba

Iz Fonda „Gazi Husrev-beg“ Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj

"Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini", naziv je  simpozija koji će biti održan 25. oktobra u Sarajevu, a na kojem će biti razmatrani različiti aspekti islamskog stvaralačkog naslijeđa, te perspektive i kontekst boljeg razumjevanja značaja i afirmacije bogate kulturne baštine naše zemlje i njene percepcije u znanstvenoj, kulturnoj i općoj javnosti.

Ambasada Države lzrael za Bosnu i Hercegovinu, sa sjedištem u Tirani, uputila je Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine protestnu notu zbog odluke Skupstine Kantona Sarajevo i Općinskog suda u Sarajevu da se Osnovna skola "Dobroševići" preimenuje u Osnovna škola "Mustafa Busuladžić", saopćeno je danas iz Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a u Kantonu Sarajevu.

Zbog velikog interesovanja i čak pogrešnih interpretacija u dijelu javnosti agencija MINA je objavila integralni tekst fetve Vijeća muftija o dozvoli uzimanje kamatnog kredita radi zadovoljavanja nužnih životnih potreba.

Sarajevo, 24. oktobar 2017. (MINA) - Zbog velikog interesovanja i čak pogrešnih interpretacija u dijelu javnosti MINA prenosi integralni tekst fetve Vijeća muftija o dozvoli uzimanje kamatnog kredita radi zadovoljavanja nužnih životnih potreba.

U srijedu, u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u 13:30 sati, održat će se svečana ceremonija potpisivanja protokola između Islamske zajednice u BiH- Vakufske direkcije i Generalne direkcije vakufa Republike Turske o finansiranju nastavka izgradnje administrativne zgrade Rijaseta IZ u BiH na Kovačima.