Čekajući popis stanovništva

Iako je 2013. godine u Bosni sproveden popis stanovništva, njegove rezultate srpski političari nisu nikada željeli prihvatiti. I danas se, kako u domaćim tako i u člancima stranih medija, još uvijek smatraju relevantnim rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine. Posljednji popis stanovništva je bio 2013., tri godine nakon većine zemalja svijeta. Tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor je bio hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.

Popis iz 1991. i 2013. godine

Prema popisu stanovništva 2013. godine u Bosni živi 3.531.159 stanovnika, za razliku od 1991. godine kada je popisano 4.377.033 stanovnika. Prema podacima iz 2013. godine u Bosni živi 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba i 15,43 posto Hrvata. Ima i 0,77 posto onih koji se nisu nacionalno izjasnili. U entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 stanovnika, u Republici srpskoj živi 1.228.423 stanovnika, dok Brčko distrikt ima 83.516 stanovnika. Prema podacima 1991. godine u Bosni je živjelo 1.902.956 (43,5%) Bošnjaka, iako treba uzeti u obzir peripetije u vezi s nacionalnim izjašnjavanjem Bošnjaka u vrijeme komunizma pa bi ovaj broj mogao biti i veći. Uglavnom, na popisu iz 2013. godine, nakon genocida nad Bošnjacima i etničkog čišćenja, broj Bošnjaka je bio 1.769.592 (50,1%). Broj Srba 1991. godine bio je 1.366.104 (31,2%), a Hrvata 760.852 (17,4%). Prema popisu 2013. godine broj Srba je bio 1.086.733 (30,8%), a Hrvata 544.780 (15,4%)

Nakon deset godina trebao je biti održan novi popis stanovništva. U većini zemalja popis stanovništva se vrši svakih deset godina, početkom nove dekade. Sve zemlje u regiji redovno sprovode popis stanovištva, uključujući i Kosovo na kojem će popis biti sproveden ovih dana. Tako su, naprimjer, Hvatska i Srbija nakon 2011. godine sprovele popis 2021. godine, a Crna Gora prošle godine.

U Bosni nema naznaka kada i hoće li biti novog popisa. Nema političke volje.

Upravo nakon objavljenih rezultata popisa stanovništva 2013. godine u Bosni je postala popularna tema o teškim životnim uvjetima, zainteresiranošću mladih da napuste Bosnu i medijske priče, ciljano ili nenamjerno, promovirale su priču o koristi napuštanja Bosne. Odliv stanovništva utjecao je na brojnost pripadnika svih nacija i danas se samo špekulira o stvarnom broju stanovnika.

Špekulacije brojkama

Milorad Dodik je žestoko reagirao na izjavu američkog zvaničnika Eskobara (Gabriel Escobar) koji je kazao kako ne misli da se osiromašeni entitet RS sa 750.000 ljudi, koji stalno povećava svoj dug, ima kapacitet suprotstaviti NATO-u ili proglasiti nezavisnost koja bi bila održiva. Naime, američka administracija je poznata po dubljim analizama svakog društva stoga ova tvrdnja Eskobara nije zanemariva. Smatra se da u Bosni danas živi oko milion i po Bošnjaka, oko 800 hiljada Srba i do 300 hiljada Hrvata.

S obzirom na ovakve procjene vrlo teško će u prvom redu Srbi podržati provođenje popisa stanovništva. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala da je za provođenje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova nužno odrediti datum, te da su sredstva za to planirana u budžetu, što sudeći po njenom odgovoru, trenutno nije slučaj ni u jednom od ova dva fakta.

Krišto je podsjetila da su Članom 19. i 27. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH tačno pobrojane institucije koje su zadužene za organiziranje i provođenje popisa stanovništva, te kakve obaveze i aktivnosti shodno zakonom moraju poduzeti kako bi se odredio sam datum popisa.

Dva su ključna elementa, budžet i datum početak popisa.

Prije nego što bude definisan datum moraju se usvojiti i drugi bitni elementi koji se odnose na popis. Imajući u vidu značaj popisa i njegovog kvalitetnog organiziranja, a shodno Zakonu, potrebno je provesti mnoge pojedinosti koje moraju biti primarno uređene, a to su pored datuma, popisna pitanja, iznos finasiranja, mape popisnih krugova i metodoloških organizacijskih dokumenata, kao i provedena nabavke IT opreme, te pilot-projekat s cijelim testiranjem predloženih rješenja, čitav niz aktivnosti. Kada je izvjesno da neće biti nikavih promjena onda možemo pristupiti popisu“, istakla je Krišto. Naglasila je i da je Agencija za statistiku BiH u saradnji s entitetskim zavodima za statistiku dužna izraditi nacrt zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i tek tada ga uputiti Vijeću ministara BiH na dalju proceduru.

Šta bi novi popis pokazao

Popis stanovništva ne bi odgovarao Hrvatima jer bi se pokazao njihov stvarni broj i šta je hrvatska politika u ime velikih nacionalnih ideja učinila od hrvatskog prisustva širom Bosne, a naročito u manjem entitetu. Također, popis stanovništva teško bi odgovarao i Bošnjacima u prvom redu zbog uvida u katastrofalne posljedice politike po Bošnjake u manjem entitetu koji uveliko postaje etnički čista teritorija od Bošnjaka i Hrvata. Povratnička populacija prepuštena sama sebi, bez posebne strategije i uz diskriminatorske odluke dominirajuće srpske politike u manjem enitetu, u ogromnom broju je napustila Bosnu. S druge strane, nestanku Bošnjaka i Hrvata u manjem entitetu doprinijela je i smrtnost starije populacije koja je činila najveći broj povratnika. Drugim riječima, popis stanovništva bi bio pozitivan za Srbe jer bi pokazao kako su stvarno očistili manji entitet od nesrba, ali i negativan jer bi pokazao koliko zapravo malo Srba ukupno živi u Bosni. Za Bošnjake popis nije dobro došao jer bi vidjeli da su ipak izgubili manji entitet, kada je riječ o njihovom prisustvu na toj teritoriji, a ni za Hrvate, jer bi pokazao katastrofalnu brojku, bez obzira koliko bi “uvezli“Hrvata tokom popisa iz Hrvatske i dijaspore. Naravno, mali broj Hrvata ne mijenja njihovu poziciju u društvu. Priča o ugroženosti pada u vodu kada se vidi njihova pozicioniranost na važnim funkcijama u svim strukturama vlasti.

Brojnost i budućnost Bosne

Ako bismo nastavili s pojednostavljivanjem društveno-političke situacije brojkama onda bismo dobili zaključak da su Srbi uspjeli etnički očistiti jedan dio Bosne, ali izgubiti cijelu Bosnu u svojim hegemonističkim aspiracijama inspirisanim u Beogradu. Iz tog razloga se i fokusiraju na manji entitet nastojeći ga predstaviti srpskom teritorijom. Jedino što im stoji na putu cijepanja Bosne nije brojnost Bošnjaka, s obzirom da u mnogim dijelovima svijeta brojnost nije presudna, pa niti međunarodna zajednica, već konzistenstnost bošnjačke politike da se nikada ne odsutane od manjeg entiteta makar to uvijek zvučalo kao prijetnja novim ratom. Jasan i glasan stav da se neće dozvoliti ozvaničenje etničkog čišćenja sprovedenog devedesetih godina nema cijenu. Bošnjaci i probosanske snage sastavljene od pripadnika različitih nacija daju nadu u bolju budućnost sve dok budu zadržavale stav da je Bosna jedinstvena i da ima mjesta za sve. Koliko ima mjesta za još ovoliko i Bošnjaka, i Hrvata, i Srba i drugih pokazuju prazne kuće i naselja širom Bosne.

(IIN Preporod)