Neravnomjerna izgradnja autoputa u entitetu FBiH

Iz Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona ponovo traže od federalnih vlasti da pokrenu saobraćajnu deblokadu tih kantona koji nemaju ni kilometar izgrađenog autoputa niti brze ceste.

Ističu da se istovremeno putevi intenzivno grade u južnoj i zapadnoj Hercegovini,  gdje je višestruko manje stanovnika i prikupljenog poreza.

Ako se izgradnja nastavi dosadašnjim tempom, gotovo sve općine s jugozapada Hercegovine bit će spojene modernim putevima s Hrvatskom, dok će se između Sarajeva, Bihaća i Tuzle i dalje koristiti magistralna cesta.

– Najgora situacija je na magistralnim putevima u Tuzlanskom kantonu.

^{Ismet Vehabović}

Jedna od najgorih dionica je Doboj, Tuzla, Zvornik – kaže vozač Ismet Vehabović iz Gračanice koji je protekle tri godine obišao gotovo cjelokupnu regiju Zapanog Balkana.

Putevi su to koji vozače iscrpljuju, a privrednike čine nekonkurentnim, upozorava Faruk Širbegović, osnivač kompanije Širbegović inženjering.

Ističe da na cestovnoj kičmi Tuzlanskog kantona nema ni kilometra izgrađenog autoputa, niti brze ceste i dodaje da nije kasno po kojem kriteriju je to zaslužio najmnogoljudniji i privredno najrazvijeniji dio zemlje.

– Mislim da je građanima dosta. I kolege privrednici su vidjeli da je nedavni protest prijevoznika dao efekat, pa se pitamo je li to način komuniciranja koji trebamo primijeniti kako bi se stanje promijenilo – kaže Širbegović.

Privrednici i vlasti iz Tuzlanskog kantona podsjećaju da je na tom području registrovano 12% svih vozila u Bosni i Hercegovini te da bi, samo na osnovu toga, federalne vlasti ovdje trebale vratiti dio nameta.

Osim Tuzlanskog, i Unsko-sanski kanton je godinama u saobraćajnoj blokadi, jer nema ni kilometar izgrađenog autoputa ni brze ceste.

U kantonalnoj vladi kao prioritet ističu izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, kao i put Bihać – Bosanska Krupa.

– Trebamo gledati strateški. Unsko-sanski kanton nije tamo negdje. On je uvijek na vrhu Bosne i Hercegovine. I strateški gledano, treba povezati Bihać odnosno Krajinu s našim glavnim gradom – poručuje Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Povezivanju s glavnim gradom godinama se nada i Hercegovina, ali je izgradnja tunela Prenj na autoputu i dalje ne čekanju.

Idejni projekat je završen prije devet godina, ali su Autoceste Federacije Bosne I Hercegovine tek prije dva mjeseca od banke zatražili odobrenje tenderske dokumentacije.

U međuvremenu, nema nikakvih odgoda u izgradnji dionica kojima se općine s jugozapada Hercegovine povezuju s Hrvatskom, pa je prošle sedmice u Ravnom otvorena takva saobraćajnica vrijedna više od 14 miliona KM.

Prije toga je ozvaničen početak izgradnje dijela brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude, granica s Hrvatskom, čija je je vrijednost veća od 106 miliona.

Ranije je na autoputu Koridora VC otvorena poddionica Počitelj – Zvirovići, vrijedna gotovo 200 miliona KM kao i dionica Međugorje - Bijača vrijedna više od 121 milion.

U međuvremenu je izgrađena i brza cesta Stolac – Neum, koja je koštala 96,5 miliona KM

– Izgradnja cesta je dominantno političko pitanje. Pored stručnog dijela, uvijek je bila važna politička odluka odnosno politički utjecaj kako bi se određene ceste, autoceste, brze ceste i sve druge gradile na određenom prostoru.

Plašimo se da je Unsko-sanski kanton kao regija zbog određenih geopolitičkih i drugih razloga ciljano zanemaren prethodnih 30 godina – smatra Nisvet Jusić, predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona.

Iz Autocesta Federacije Bosne I Hercegovine nisu pojasnili imaju li plan za izgradnju u Unsko-sanskom kantonu, dok za Tuzlanskom kantonu najavljuju projekat koji bi taj dio zemlje povezao s evropskim koridorima

– Očekuje se da autocesta/brza cesta Tuzla-Brčko-Orašje počne sa izgradnjom do 2027. godini u dužini od 65 km. Ukupna vrijednost projekta je 800.000.000 KM – navode iz Autocesta FBIH.

Naši pojedini sagovornici se nadaju da planirani projekti u Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu neće biti zaustavljeni zbog administrativnih barijera. Plaše se da je to do sada bio slučaj zbog političkih dogovora i podsjećaju da je HDZBIH imenovao čelne ljude gotovo svih institucija zaduženih za izgradnju puteva.

(Emir Skenderagić/Preporod.info)