Borenović: Obrazovanje ne smije biti biznis, Omerović iznio zabrinjavajuće podatke o Kallosu
Rijetko je koji predmet pred komisijama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine privukao toliko interesovanje javnosti kao slučaj Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH o radu privatnih visokoškolskih ustanova i svjedočenja koja su tim povodom održana.
Zašto je tako možda je najbolje objasnio predsjedavajući Komisije Borislav Borenović kazavši da je riječ o jednom od najtežih slučajeva kojim se Komisija bavila, navodeći da je obrazovanje postalo polje u kojem pojedinci nastoje profit staviti ispred znanja i sigurnosti društva.
– Nevjerovatna bahatost, osionost, zastrašujuće činjenice u kojima se pojedinci koji su vlasnici ili učestvuju u radu privatnih fakulteta tako odnose prema potrebi za znanjem, da to gledaju isključivo kao sticanje zarade, biznis, ne mare za institucije, nipodaštavaju inspekcijske nadzore, odluke određenih nadležnih institucija u kojima se ponašaju krajnje bahato i bezobrazno – kazao je Borenović.
Kao i cijeli slučaj, i saslušanje ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmeda Omerovića pred Komisijom izazvalo je veliku pažnju javnosti. Tokom saslušanja održanog jučer, 2. juna 2026. godine, ministar Omerović iznio je niz zabrinjavajućih podataka o radu Evropskog univerziteta Kallos, ukazujući na ozbiljne nedostatke koji, prema njegovim navodima, dovode u pitanje kvalitet i zakonitost izvođenja visokoškolskog obrazovanja.
Među problemima koje je naveo nalaze se nedovoljan broj nastavnog kadra, neodržavanje nastave u propisanom obimu, neadekvatni prostorni kapaciteti, ali i to da se u jednom periodu rad Univerziteta odvijao u prostorijama jednog tuzlanskog hotela.
Omerović je pred članovima Komisije govorio i o nalazima nadležnih organa, inspekcijskim kontrolama te izazovima s kojima se suočavaju institucije zadužene za nadzor u oblasti visokog obrazovanja.
Omerović je podsjetio da je Evropski univerzitet Kallos još 2022. godine Ministarstvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona podnio zahtjev za relicenciranje dva studijska programa, medicine prvog i drugog integrisanog ciklusa studija te biomedicine i zdravstva trećeg ciklusa.
Komisija koju je formiralo Ministarstvo, prema njegovim riječima, nakon provedenog postupka jednoglasno je zaključila da ova visokoškolska ustanova ne ispunjava propisane uslove za izvođenje nastave na navedenim studijskim programima.
– Komisija je tada jednoglasno, nakon što je u dva navrata tražila od ove visokoškolske ustanove da otkloni nedostatke, konstatovala da nastava mora biti pokrivena nastavnim osobljem s odgovarajućim izborom u naučno-nastavno zvanje u okviru uže naučne oblasti. Oni to nisu ispunili i od akademske 2022/2023. ova visokoškolska ustanova nema licencu za medicinu – rekao je ministar Omerović.
Govoreći o daljnjim aktivnostima Ministarstva, Omerović je naveo da je 2024. godine pokrenut postupak periodičnog utvrđivanja ispunjenosti uslova za rad, nakon što su nadležni dobili informacije da je Univerzitet promijenio lokaciju rada. Kontrolom koju je provela komisija utvrđeni su, kako je kazao, ozbiljni nedostaci u pogledu nastavnog kadra.
Prema nalazima komisije, na ukupno 24 studijska programa bilo je angažovano svega 29 nastavnika u radnom odnosu. Od tog broja njih 12 nije bilo uključeno u nastavni proces, dok je osam nastavnika ispunjavalo uslove za odlazak u penziju.
Međutim, prema riječima ministra, stanje utvrđeno godinu dana kasnije bilo je još nepovoljnije.
– Kada je sud završio ovaj prvobitni postupak u skladu sa članom 26. Zakona o visokom obrazovanju, a to je bilo 16.6.2025., mi smo formirali novu komisiju koja je trebala da utvrdi da li je nakon godinu dana ova visokoškolska ustanova ispravila one nedostatke. I konstatovali smo da nisu. Od 28 studijskih programa koje su oni imali, došli smo do podatka da imaju 22 nastavnika u radnom odnosu i da bi za ovaj broj studijskih programa njima bilo neophodno oko 100 nastavnika – rekao je Omerović.
Podsjetio je da je minimalan broj nastavnika potreban za funkcionisanje visokoškolske ustanove ovog obima 50, dok je Evropski univerzitet Kallos, prema nalazima komisije, raspolagao sa svega 22 nastavnika u radnom odnosu.
Zbog utvrđenih nepravilnosti i neispunjavanja zakonom propisanih uslova za rad, Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona donijelo je odluku o trajnoj zabrani rada ove visokoškolske ustanove na području Tuzlanskog kantona.
Šta će na kraju biti, ostaje da se vidi, a ministar Omerović je i sam naglasio da je riječ o dugoj i zahtjevnoj pravnoj borbi. Ostaje očekivanje da će u konačnici prevladati interes obrazovanja i kvalitet, a ne improvizacija i formalno ispunjavanje uslova bez suštine.
Ovaj slučaj, kako je istaknuto, pokazuje i važnost dosljednog institucionalnog djelovanja Ministarstva obrazovanja i nauke TK te Komisije za borbu protiv korupcije PSBiH u cilju uređenja i jačanja sistema visokog obrazovanja. U konačnici, od ishoda ove borbe zavisi i povjerenje građana u privatne visokoškolske ustanove i cijeli obrazovni sistem.
(Preporod.info)