Bajram u porodici Nuhanović: Avlije odišu čistoćom, a za kurban se biraju uvijek najbolji ovnovi

Bajram, najveći vjerski muslimanski blagdan, širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, dočekuje se u porodičnom okruženju. 

Kurban-bajram ili Hadži-bajram nastupa sutra, 10. zuI-hidždžeta islamske lunarne godine, i traje četiri dana. To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i žrtvovanja kurbana. Sva četiri dana, koliko traje Kurban-bajram, muslimanima je zabranjeno.

Porodica Nuhanović stara je bosanska porodica iz Fojnice, a u njihovim životima tradicija i njeno očuvanje jako je bitna stvar.

Bajrami kod njih zauzimaju posebno mjesto, bez obzira na to da li je riječ o Ramazanskom ili Kurban-bajramu. Adem Nuhanović sa bratom Harisom i sa svojom porodicom i ovaj Bajram dočekuje na tradicionalan način.  

Ističe da je Bajram praznik kada treba da se miri i prašta, praznik u kojem treba da se zaborave svi problemi i svađe i ostave se iza sebe.  

Običaj je da se kuća i avlija posebno očiste pred Bajram, da se vjernici svečano obuku kada krenu na bajram-namaz. A poseban je i sam bajramski ručak.

Iako je Bajram sutra, u porodici Nuhanović danas se postilo na Dan Arefata. Također, kurbani su kupljeni i posebno birani.

- Od djetinjstva sam prisustvovao klanju kurbana, tako da zadnjih 30 godina svaki Bajram ja lično koljem ovnove, dok kravu koju kupimo i dijelimo na četiri kurbana, kolje mesar. Sve se radi po propisima,  s abdestom, dovama, a meso se priprema i dijeli kako to propis i nalaže. Posebno me sretnim čini da sam djecu, sina Aliju i unuka Davuda, učio da sami kolju kurban, jer u tim momentima čovjek se sjeti našeg poslanika Ibrahima i njegovog sina Ismaila, i žrtve u ime Allaha, dž.š. - naveo je Adem.

Njegov brat Haris priča kako su bez babe Alije ostali mali, njih petero djece.

- Mati Fahrija odgajala nas je da budemo vjernici, klanjamo, koljeno kurbane, živimo u vjeri. Kurbane smo klali kao djeca, nikada nismo prestajali, pa ni u ratu. Hvala Allahu dž.š. da zajedno kao porodica svake godine činimo ovaj ibadet, da i dalje u svojim avlijama prolijevamo kurbansku krv, da se dove uče u našim avlijama, da sve odiše na Bajram - kazao je Haris za Preporod.info. 

Suština Kurban-bajrama ista je svuda: podsjećanje na vrijednosti vjere, suosjećanje i zajedništvo, približavanje porodice i prijatelja. Međutim, određene razlike u proslavljanju Bajrama prije i sada postoje. Uprkos svemu, one su zanemarive kada se uzme u obzir duh praznika koji je uvijek isti.

- Za Bajram spremam bajramska jela, kako sam naučila iz djetinjstva od svoje majke, nane. Obavezno ide bajramska pita, od sjeckanog kurbansko mesa. Od slatka, napravim baklavu, ružice, suhe kolače, bosanski lokum - ispričala je za Preporod.info Hamida Nuhanović. 

Po povratku iz džamije s bajram-namaza kolju se kurbani i poslije toga se kurbansko meso dijeli rodbini, komšijama i prijateljima i siromašnim. Valja posebno naglasiti da se pod pojmom “komšija”, kojima se, pored ostalih, dijeli i daje kurban, podrazumijevaju i komšije drugih vjeroispovijesti.  

- Mi kurbane dijelimo u selu komšijama, rodbini, ali i u medrese, narodne kuhinje i ustanove koje su socijalnog karaktera - kazao je Adem. 

Kurbane dijele najviše djeca i za njih ovaj praznik predstavlja posebnu radost. Bajram-banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje. Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bonbonama.  

Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u našoj zemlji ponegdje očuvao do danas. 

Bajram je također i dan kad se miri i prašta.  

(A.N./Preporod.info)