Rilke u svojim pismima kaže: “Allah je velik i samo njegova snaga je u vazduhu ovoga grada (Kajrevana)”. Također, Rilke dodaje da su “jedno-stavnost i život te religije fascinantni”, pa ushitno navodi: [Kad se gleda Kajrevan] “Poslanik kao da je jučer živio”, grad je njegov kao da je njegovo “carstvo”. Rainer Maria Rilke (1875-1926) je slavni austrijski pjesnik i, ujedno, veliki pjesnik njemačkog jezika. Rođen je u Pragu, proživio je nemiran život po kulturnim središtima tadašnje Austrougarske, boravio je u Rusiji, Francuskoj… Kako ćemo vidjeti, znamenita su i njegova putovanja po zemljama Bliskog istoka, zatim u Španiji. Ovaj esej uveliko temeljimo na nekoliko radova i predavanja profesora Karla-Josefa Kuschela o pjesniku Rilkeu. (Da do ovih Kuschelovih radova i predavanja dođemo, uveliko nam je pomogao naš berlinski prijatelj, doktorand Edin Mahmutović, na čemu mu se srdačno zahvaljujemo). Prema profesoru Kuschelu, Rainer Maria Rilke je poslije 1910. godine osjetio da je neproduktivan, nedostaje mu inspiracija, naučno je bio stagnirao (doživio je neku vrstu umjetničke paralize). Godine 1910/1911 (novembar 1910 - mart 1911) proveo je zimu u sjevernoj Africi. Tu mu se nije svidjelo zbog napornog putovanja, ali i zbog toga što ti “novi senzualni utisci“ nisu doveli do naučne inspiracije kojoj se Rilke nadao. Ali je, ipak, okusio malo orijenta i naučio nešto malo arapskog.[1] Putovanje se odvijalo maršrutom, prvo Marsej - Alžir - Tunis - al-Kantara - Kajrevan - Neapel), zatim drugi dio putovanja od 6. januara do 25. marta: Egipat preko Nila od Kaira do Asuana. Ovim pravcem Rilke je upoznao klasična znamenja Egipta a i, prema riječima Karla-Josef Kuschela, “svjetsku religiju islam“.   Pjesnikov islam kao “svjetska religija“ Pjesnika i prozaistu Rilkea se dojmila i jedna konferencija 1910. godine, održana, kako on navodi, pod naslovom Weltmissionskonferenz ili (kršćanska) “Konferencija svjetske misije“. Rilke je uočio da je ovu konferenciju prožimalo jedno kolonijalističko-imperijalističko razmišljanje. Naime, ako se iskoristi prilika, može se krišćanizirati islamski svijet, zbog toga što su skoro sve islamske države bile kolonije Francuske. Mišljenje kršćanskih misionara svodilo se na jednostavan zaključak: Islam će uskoro propasti. Međutim, sam Rilke drugačije razmišlja. Ovo putovanje za njega je bilo skupljanje novih duboko osjećajnih doživljaja, kao i doživljaja novih jezika, nove rječitosti. Rilke opisuje te orijentalne krajolike i gradove kao jedno estetsko-senzualno jedinstvo. Najviše ga je impresionirao muzej u Kairu kao i ogromni kompleks hramova u Karnaku (Luksor u Egiptu), to mu je ostalo kao nezaboravan utisak. Već u prvom pismu iz Alžira koje je poslao svojoj ženi Klari, Rilke spominje islam i daje opise Alžira kao “uglavnom francuskog grada, ali i dio grada gdje postoje stare turske, maurske i arapske kuće koje još u sebi nose osjećaj iz Hiljadu i jedne noći, u zraku je tekbir (Allah je velik) i formula: “Nema snage osim Božije”. Na dionicama svoga putovanja po Tunisu Rilke opisuje Kajrevan “kao sveti grad”, u svojim pismima opisuje džamiju, u cijelosti je njome impresioniran. Rilke osjeća svim svojim bićem kao da je zagazio u vremena Poslanika islama, Muhammeda, a.s. Za Rilkea je doživljaj jedne religije bio prije svega doživljavanje mjesta koje je obilježila religija. On osjeća džamiju u Kajrevanu tako “kao da je Bog u njoj i da se sve u džamiji nahodi na svome mjestu”. Sve se upotpunjava u njoj - život i smrt se spajaju, Rilke ovim aludira na povezanost obližnjeg groblja i džamije, on piše kako se “elementarnost islama osjeća senzualno i dodaje: “Islam je u gradovima”. Karl-Josef Kuschel tvrdi da kod Rilkea “nema one krišćansko-eurocentrističke oholosti”. Tako Rilke u svojim pismima kaže: ”Allah je velik i samo njegova snaga je u vazduhu ovoga grada (Kajrevana)”. Također, Rilke dodaje da su “jednostavnost i život te religije fascinantni”, pa ushitno navodi: [Kad se gleda Kajrevan] “Poslanik kao da je jučer živio”, grad je njegov kao da je njegovo “carstvo”. Ali, Rilke je prije svega pjesnik, on na svoj način prelazi granice određene religije. U pismima svojoj majci on opisuje: “Džamije su bogomolje druge religije ali istog Boga, osjećaju se po bliskosti sa kojom se život spaja sa religijom, ovo je država velike i zanosne vjere…”  Prema Karl-Josefu Kuschelu, Rilkeovo mišljenje je slobodno i od kršćanske apologetike. Religijska energija ljudi veoma zanima Rilkea. To je ono što plijeni njegovu pažnju. On posmatra zemlju koju u datom trenutku posjećuje, uočava da ona kod njega proizvodi neku vrstu “velike vjernosti”. Drugo što Rilke shvata jeste da je on stranac na prostoru jedne druge kulture, te on tako “kritički ocjenjuje svoj pogled”. Rilke je kod sebe uočio jedan duhovni process. Naime, on shvata da je on kao kršćanin “strani element” u tome društvu i da je “samo posmatrač”. Prema Karl-Josefu Kuschelu, ovim Rilke želi objelodaniti jedan svoj cilj: naime, on podstiče nešto što evropska literatura nije radila, on mijenja perspektivu. On pretvara superiornost zapadno-evropske literature u samoponižavanje, on apsolutiranje pretvara u samo-relativizaciju, on izravnost pretvara u distancu i shvata sljedeće: Tu gdje je islam u prostoru ostao živ, ostao je i snažan!   [1]  Prema Karl-Josef Kushel, (https://www.youtube.com/watch?v=v1A9dkZ21r8). Pristup stranici: septembar, 2017.

Ovisnost o internetu i igrama može biti opasna kao alkoholizam ili droga/ U nedostatku roditeljske pažnje djeca se sve više okreću virtualnom svijetu što u konačnici dovodi do njihove izoliranosti i isključivosti Neki roditelji su vjerovatno primijetili kako njihova djeca mijenjaju svoj jezik, tačnije nerijetko koriste ekavicu i izgovaraju rečenice čiji je kontekst teško razumjeti. Riječ je o novom fenomenu koji zaokuplja pažnju djece. Naime, djeca umjesto igranja igrica prate kako drugi igrači igraju. Roditelji su bili nemalo iznenađeni kada su shvatili da u nedostatku igrica njihova djeca uživaju gledajući druge kako igraju. Djeca su oduševljena nepoznatim igračima koji igrajući igre pričaju o tome kako igraju, ali i izjavljuju tako nesuvisle rečenice da njihov govor može biti za psihološke analize. Mnogi ovi igrači i “govornici“, koji u toku igranja ne šute skoro nijedan trenutak, uglavnom dolaze iz susjedne Srbije, te otuda i imitiranje ovih igrača u stvarnom životu na čistom srpskom jeziku. Naravno, pored ovih “igrača“ vrlo su popularni youtuberi koji zabavljaju javnost svojim komentarima o svakodnevici. Iako u BiH postoje ličnosti koje imaju značajan broj pratilaca i gledalaca, djeca zbog nepoznavanja engleskog jezika, kojeg koriste svjetski popularni youtuberi, slušaju youtubere iz regiona. Međutim, bez obzira iz koje zemlje dolaze youtuberi, ono što je poseban problem u ovom trendu jeste da ne postoji skoro nikakva cenzura. Dok u emisijama na radiju i televiziji pa i na poznatim internetskim stranicama postoji redaktura, odnosno određeno tijelo koje vrši i cenzuru zbog upotrebe različitih riječi, vrijeđanja i slično, youtuberi mogu skoro potpuno slobodno da govore šta i kako hoće. Prvenstveno, rječnik koji koriste, te način ispoljavanja emocija je degutantan. Mlade generacije njihove nastupe vide kao uspješan metod komunikacije, predstavljanja svojih ideja i misli radi popularnosti u svijetu. 

Prošli put je bilo govora o broju jedan, a ovom prilikom ćemo nešto reći o rednom broju: evvel (prvi). Ovaj termin je spomenut u časnom Kur’anu na jednom mjestu, kao jedno od Allahovih, dž.š., lijepih imena, a to je El-Evvel. Allah, dž.š., kaže: „On je Prvi i Posljednji, i Vidljivi i Nevidljivi; i On zna sve.“ (sura El-Hadid, 3) Allah, dž.š., je Prvi, prije koga nije postojalo ništa, niti će išta poslije Njega ostati. Imran ibn Husajn, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Allah je Vječan i prije Njega nije ništa postojalo. Njegov prijesto (Arš) je bio na vodi. Zatim je stvorio nebesa i zemlju i sve je u Knjizi zapisao.“ (Buhari) U jednoj dovi Poslanik, s.a.v.s., ovako kaže: „Allahu moj, Ti si Prvi, prije koga nema ništa, Ti si bez ikakvih ograničenja, Ti si Posljednji...“ tj. Ti si nakon svega, bez završetka, bez kraja. To potvrđuje i drugi kur’anski ajet: „Sve će osim Njega propasti!“ (sura El-Kasas, 88) Termin evvel/prvi je spomenut na mnogo mjesta u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., tako da su pojedini učenjaci –rahimehumullah- napisali zasebna djela u kojima su spominjali hadise, kao i izreke ashaba i drugih učenjaka, u kojima se govori o tome šta je bilo prvo, šta se prvo desilo, i tome slično. Evo nekih od tih hadisa: Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Prvo što je Allah, dž.š., stvorio bilo je pero/kalem, pa mu je rekao: -Piši! Ono upita: -A šta ću pisati? On mu reče: -Piši sve ono što će se desiti do Kijametskog dana.“ (sahih) Evo nekoliko hadisa u kojima se ističe prednost našeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s., u odnosu na ostala stvorenja: Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ja sam prvi nad kim će se zemlja raspući na Sudnjem danu.“ Znači da će Muhammed, s.a.v.s., biti prvi proživljen na Sudnjem danu. Evo još jedne predaje u kojoj se o tome govori: Abdullah ibn Omer, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ja sam prvi nad kim će se zemlja raspući na Sudnjem danu, zatim Ebu Bekr, pa Omer, r.a. Nakon toga ću doći do stanovnika Medinskog mezarja (El-Beki’) koji će biti sakupljeni na Mahšeru (mjestu sakupljanja) skupa sa mnom. Zatim ću sačekati stanovnike Mekke, sve dok ne budemo sakupljeni između dva harema.“ (Tirmizi) Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ja ću biti prvi ko će zakucati na džennetska vrata.“ U Muslimovoj predaji se kaže: „Sudnjeg dana ću doći do džennetskih vrata i tražiti da se otvore. Tada će čuvar upitati, ko je? Ja ću reći: -Muhammed je. Čuvar će tada reći: -Naređeno mi je da ne otvaram vrata nikome prije tebe.“ Abdullah ibn Abbas, r.a., priča: „Skupina ashaba, r.a., je sjela očekujući Poslanika, s.a.v.s. Kada im se Poslanik primakao čuo ih je kako razgovaraju i neko od njih kaže ovako: -Čudno je da je Allah, dž.š., uzeo prijatelja od Svojih stvorenja i to je Ibrahim, a.s. Drugi reče: -Zar ima išta čudnije od toga da je Allah, dž.š., direktno razgovarao sa Musa’om, a.s. Treći od njih reče: -Isa, a.s., je Allahova Riječ i Njegov ruh. Drugi reče: -Allah, dž.š., je odabrao Adema, a.s. Tada Poslanik, s.a.v.s., izađe među njih i nazva im selam i reče: -Čuo sam vaš govor i vaše čuđenje; Ibrahim je uistinu Allahov prijatelj, Musa je onaj s kim je Allah direktno razgovarao, Isa je Allahova Riječ i Njegov ruh i Adema je Allah uistinu odabrao nad drugima i to je sve tako. Međutim, ja sam Allahov miljenik i to ne govorim iz hvalisavosti (niti oholosti), ja ću nositi bajrak zahvalnosti na Sudnjem danu i to ne govorim iz hvalisavosti, ja ću biti prvi ko će se zauzimati za ljude na Sudnjem danu i kome će zauzimanje (šefat) biti dozvoljeno. Ja ću prvi pokucati halkom na džennetskim vratima, pa će Allah dozvoliti da mi se otvori i uvest će me u Džennet i sa mnom će biti siromašni vjernici. To ne govorim iz hvalisavosti. Ja sam najodabraniji od prvih i potonjih stvorenja i to ne govorim iz hvalisavosti.“ (Tirmizi i Darimi) Osman, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Prvi ko će se zauzimati na Sudnjem danu su poslanici, zatim učenjaci (ulema), a zatim šehidi.“ (Tarih Bagdad) Abdullah ibn Abbas i Džabir ibn Abdullah, r.a., kažu da je Džibril, a.s., rekao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.: „Prvi ummet (narod) koji će ući u Džennet je tvoj Ummet.“ Ahmed bilježi u svome Musnedu od Abdullaha ibn Amra, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., upitao: „Znate li ko će prvi  od stvorenja ući u Džennet? Ashabi rekoše: -Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. Tada im on reče: -Prvi ko će od stvorenja ući u Džennet su siromašni muhadžiri, koji čuvaju granice i zbog njih su drugi ljudi zaštićeni od nelagodnosti. Neki od njih umre, a njegova želja (potreba) je još uvijek u njegovim grudima, ne mogavši je ostvariti...“ Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Mi smo prvi koji će biti proživljeni i prvi koji će polagati račun (na Sudnjem danu).“ (hadis je hasen) Kod Ibn Madže se u ovom hadisu kaže: “Mi smo posljednji narod na Dunjaluku, a prvi ćemo polagati račun (na Sudnjem danu). Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Prvi ko će biti odjenut (obučen) na Sudnjem danu je Allahov Prijatelj, Ibrahim, a.s.“ Neki učenjaci kažu da je to zbog toga što mu je odjeća bila skinuta, kada je bačen u vatru. Drugi kažu da je to zbog toga što je on, a.s., prvi uveo u praksu oblačenje čakšira (kako bi pokrio stidne dijelove tijela).  Ebu Hurejre, r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Prvi ko je ugostio goste bio je Ibrahim, a.s.” (Bejheki u Šu’abu) Također je Ibrahim, a.s., prvi ko je uveo praksu sunnećenja. Malik bilježi predaju od Seida ibn Musejjeba koji kaže: Ibrahim, a.s., je prvi ugostio goste, prvi se osunnetio, prvi je skratio svoje brkove, prvi je ugledao sijede dlake, pa je upitao: -Gospodaru moj, šta je ovo? Allah, dž.š., mu reče: -To je dostojanstvenost. Tada Ibrahim, a.s., reče: -Gospodaru moj, povećaj mi to!“

Rijaset Islamske zajednice u BiH, Uprava za vjerske poslove Rijaseta u saradnji sa Kulturnim centrom „Kralj Fahd“ i Fondacijom „Hifz Časnog Kur'ana“ Sarajevo organizuje 2. takmičenje u hifzu 30. džuza Kur'ana Časnog na nivou Rijaseta.

Tradicionalno početkom februara 2018. godine, na prigodnoj svečanosti održanoj u dvorani „Skenderija“ u Gradačcu, dodijeljene su nagrade i priznanja najboljim sportistima općine Gradačac u 2017. godini, a za najboljeg sportistu u invalidnoj kategoriji sportova je proglašen najbolji košarkaš Damir Babajić, koji je sa KIK „Zmaj“ Gradačac osvojio desetine trofeja u 2017. godini, od međunarodnih i evropskih takmičenja pa do KUP-a FBiH i domaćih takmičenja. 

U subotu, 03. februara 2018. godine u Elči Ibrahim-pašinoj medresi je upriličena hafiska dova za svršenika Medrese Hrustana Šišića, koji je položio hifz pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice 29. januara 2018. godine i stekao zvanje hafiz Kur'ana.

U džamiji Kralj Abdullah u Tuzli, 02. februara je upriličeno svečano potpisivanje ugovora sa stipendistima Fonda za stipendiranje učenika i studenata Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.

Merhum hadži Ćašif ef. Šišman dugogodišnji imam u Lišnji kod Prnjavora 1947 – 2018

Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine 17. aprila 2018. godine u Sarajevu organizirat će regionalnu konferenciju pod nazivom „Restitucija imovine – iskustva, mogućnosti i rješenja“. Jednodnevna konferencija će se održati u okviru tradicionalne manifestacije „Dani vakufa u BiH 2018. godine“.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović posjetio je u petak 2. februara premijera Tuzlanskog kantona Begu Gutića. Tokom ove posjete muftija Fazlović i premijer Gutić su potpisali aneks Ugovora o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima suosnivača Javne ustanove Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolući.

Prema ranije najavljenom obimnom dnevnom redu 23. redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), koja će danas biti održana, trebao bi se naći i Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture.

Kulturno udruženje „Musa Ćazim Ćatić“ sa sjedištem u Münchenu i Odžaku je raspisalo književni konkurs za najbolju neobjavljenu kratku priču i pjesmu za djecu i omladinu sa tematikom Bajrama i bajramskih običaja.

Rijaset Islamske zajednice u BiH, Uprava za vjerske poslove Rijaseta u saradnji sa Kulturnim centrom „Kralj Fahd“ i Fondacijom „Hifz Časnog Kur'ana“ Sarajevo organizuje 2. takmičenje u hifzu 30. džuza plemenitog Kur'ana na nivou Rijaseta.

Peta je godina kako se u Medžlisu Sisak obilježava Svjetski dan hidžaba ili World hijab day, a MIZ Sisak je prvi Medžlis i grad u Hrvatskoj koji je počeo obilježavati ovaj dan, samo godinu dana nakon utemeljenja obilježavanja ovog dana od studentice Nazme Khan u New Yorku.

Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini i Odbor za međureligijsku saradnju Tuzla organizuju međureligijsku konferenciju „Odnos prema drugom i drugačijem iz perspektive objavljenih religija“.

U organizaciji Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Izdavačkog centra Rijaseta „El-Kalem“ biće održana promocija publikacije „Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu 1977-2017“.