U Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti u Sarajevu, a  okviru tribine o bosanskom jeziku , 25. januara, akademik Dževad Jahić, naš vodeći stručnjak za bosanski jezik i filolog, upriličio je predavanje na temu „Kroatizmi u bosanskom jeziku- uzroci i posljedice“. Fokusirajući temu na utjecaj i problem koji sve više zaokuplja našu javnost i naš jezički prostor, akademik Jahić je istakao da lingvistički kroatizam još nije definiran, te da uslijed toga što nisu osigurani mehanizmi upotrebe standardnog bosanskog jezika njime (jezikom) manipulira. Otuda i mnoge devijacije koje su posebno uočljive u medijima u kojima se razgrađivanjem te norme bosanskog jezika kreira u javnosti lažna slika da ona uopšte ne postoji. No, akademik Jahić je izričit: „Ta norma itekako postoji i ona je sasvim dovoljno lingvistički definirana. Naročito je u tom pogledu upadna upotreba tzv. kroatizama, čiji uzroci su brojni, ali isto tako i posljedice u širem smislu, a o kojima naše naučne i kulturne institucije moraju iskazati svoj jasan stav i stati u zaštitu dosljedne upotrebe bosanskog standardnog jezika. Međutim, kroatizmi nisu samo medijska ‘povlastica’, već njihovi korijeni, po svemu sudeći, još su dublji i, da kažemo, ozbiljniji.“ Da su ti korijeni zaista duboki i da se oni  mogu pronaći i na najvišem standardno jezičkom nivou on je za primjer uzeo filozofsku literaturu, gdje je pronašao niz riječi među kojima su i ove: aktualnost, aktualna, sustavno, točka, nositelj, glede, djelomice, obrana, proturiječnost, tko, itko, suvremeni, uporaba, što, povijest i dr.

Uz prigodnu svečanost i promociju časopisa Anali   Gazi Husrev- begova biblioteka je  obilježila svoju 481. godišnjicu rada U  povodu Dana Gazi Husrev-begove biblioteke, u Sarajevu  je 15.1.2018, upriličena  svečanost  kojom je ova institucija  obilježila svoju 481. godišnjicu rada, a ujedno i 45 godina izdavanja stručnog časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Svečanost je počela učenjem ašereta kojega je proučio Esad Latifović, da bi nakon riječi dobrodošlice reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću i predstavnicima Islamske zajednice u BiH, te zvanicima iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života kao domaćin mr. Osman Lavić, direktor Biblioteke, predstavio rad i rezultate u protekloj 2017.godini, te najavio nove projekte kojim će biblioteka opravdati svoju ulogu u bh. društvu na polju bibliotečkih usluga kao i kulturno- naučnom istraživanju. U tu svrhu direktor Lavić je posebno ukazao na projekt „digitalne biblioteke“ koja će omogućiti kvalitetniji i bolji pristup građi“. On je naglasio da ova ustanova nadasve  osvjetljava  kulturnu prošlost Bošnjaka, te podsjetio  da su Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio svjetske kulturne baštine upisom u registar Memorija svijeta UNESCO-a, a 10.000 osmanskih dokumenata i druga građa zavrjeđuju i traže širu pažnju zajednice i države.

SARAJEVO, 17. januar - U Centralnoj džamiji na Ildiži pokrenuta je halka tefsira, koju će voditi hafiz dr. Kenan Musić. Halka će se održavati svake srijede poslije jacija-namaza, a nakon halke upriličit će se druženje. Dosadašnje dvije održane halke okupile su oko hiljadu zainteresiranih, od kojih su većinom mladi. E.S.

Jedna od značajnijih aktivnosti Muftijstva sarajevskog u 2017. godini jeste i pokretanje Škole hifza u svim medžlisima na području Muftiluka sarajevskog. Škola hifza zapravo je zajednički projekat Muftijstva sarajevskog i medžlisa koji mu pripadaju. “U martu prošle godine Savjet Muftijstva sarajevskog za vjerska pitanja donio je odluku o pokretanju Škole hifza. Početkom septembra organizirani su prijemni ispiti, a nakon završene procedure upisa nastavu je počelo pohađati 500 polaznika, raspoređenih na 19 punktova. Voditelji Škole hifza su istaknuti hafizi, koji su na polju hifza do sada postigli zapažene rezultate“, kazao je savjetnik muftije sarajevskog Abdulgafar-ef. Velić. Nastava Škole hifza održava se tri puta sedmično u tri različita stepena. Prvi stepen prema planu i programu predviđa učenje napamet 30. džuza ili Amme džuza Časnog Kur’ana. Plan za drugi stepen uključuje učenje dva dodatna džuza, tj. prvi i drugi džuz. Treći stepen je učenje cijelog Kur’ana napamet. U nekim općinama po dvije škole Jedan od glavnih razloga za pokretanje prve Škole hifza bio je veliki potencijal u mektebskoj djeci, koji je posebno dolazio do izražaja na mektebskim takmičenjima koje organizuje Medžlis Sarajevo. Nakon jednog od tih takmičenja glavni imam Medžlisa Sarajevo Ferid-ef. Dautović pozvao je hafiza Sadrudin-ef. Išerića na razgovor iz kojeg se rodila ideja o pokretanju Škole hifza Kur’ana Časnog u Carevoj džamiji u Sarajevu. “U početku je bilo zamišljeno da to bude u Sultan Fatihovoj-Carevoj džamiji, međutim broj zainteresovane djece bio je iznenađujući i za nas, a posebno što je značajan broj gravitirao i drugim udaljenim općinama poput Ilijaša. Fokus te prve godine bio nam je da uvežemo sve mektebe i muhafize koji su radili s djecom na polju hifza i da otvorimo punktove tamo gdje je bilo zainteresovane djece poput Ilijaša. Tako smo te prve godine imali upisanih preko stotinu polaznika koji su učili Amme džuz napamet plus dvadesetak srednjoškolaca i studenata na pet punktova. Naredne godine broj polaznika se povećao na sto pedeset da bi ove godine broj polaznika porastao na dvjesto dvadeset. Sa povećanjem broja polaznika povećavala se potreba i za otvaranjem novih punktova, tako da na području Medžlisa Sarajevo imamo punkt u svakoj općini, a u nekim i dva: Sultan Fatihovoj-Carevoj, Čengić Vila, Istiklal, Šehadet, Stup koji pokriva studentski dom Nedžarići, Vogošća-Donji Velešići, Ilijaš, Ilidža i Hadžići. Ovaj projekat je polahko uzimao svoje mjesto u našem Šeheru, a posebno svojim završnim akademijama gdje su djeca pokazivala svoje stečeno znanje. Ovaj projekat Škole hifza prepoznat je kao bitnim i važnim u Muftijstvu sarajevskom. U razgovoru sa savjetnikom muftije za vjerske poslove i obrazovanje Abdulgafar-ef. Velićem istaknuta je podrška ovom projektu, ali i želja i spremnost Muftijstva da se to podigne na veći nivo i da mu se da do značaja. Muftijstvo je donijelo odluku o pokretanju Škole hifza Kur’ana Časnog u svim svojim medžlisima školske 2017/18. godine. Otvoreni su punktovi Škole hifza u Kaknju, Kiseljaku, Fojnici, Brezi, Varešu Gračanici te u Visokom, dva punkta gdje su već radili s djecom. Obilaskom ovih punktova Abdulagafar i ja, kao koordinator Muftijstva za Školu hifza, uočili smo dobar odziv djece, predan rad muhafiza, ali i spremnost Medžlisa a posebno glavnih imama da pomognu ovaj hairli projekat. Ukupan broj polaznika je oko pet stotina sa kojima radi 11 hafiza, 1 hafiza, 8 muallima i 1 muallima. Svi rade po zajedničkom planu i programu tri puta sedmično od septembra do maja. Svaki punkt će na kraju prirediti svečanu akademiju svojih polaznika i uručiti im zaslužene nagrade“, kazao je hafiz Sadrudin-ef. Išerić. Velika očekivanja “Kada imate ovoliki broj polaznika koji žele da uče Kur’an napamet, sa svakom naučenom ajetom, surom, stranicom, naša očekivanja i ciljevi se ostvaruju. Zasigurno nije daleko kada ćemo imati i hafize Kur’ana Časnog, jer doista ima vrijedne djece i omladine, potpomognute ustrajnim roditeljima koja već znaju pet, deset, petnaest ili dvadeset džuzeva, a neki su i pri samom kraju. Želim napomenuti da je Škola hifza već promovirala svoju prvu hafizu, mladu Dženisu Pleh. Pred nama je dug put i velika obaveza. Svakim danom smo zreliji i bogatiji iskustvom u radu i spremni da unapređujemo svoj rad kako bi olakšali djeci i postigli bolje rezultate. Ovom prilikom pozivam sve one koji su spremni da nam pomognu neka se obrate na bilo koji punkt Škole hifza“, kazao je hafiz Išerić. Pokretanje Škole hifza jedna je od aktivnosti kroz koju Muftijstvo sarajevsko nastoji i očuvati islamsku tradiciju Bošnjaka. U tom pogledu, tokom 2018. godini planirane su brojne svečane akademije kao i drugi različiti  sadržaji u cilju unapređenja nastave kao i promocije čuvanja tradicije hifza na ovim prostorima.

Radovi na Islamskom kulturnom centru u Ljubljani, odnosno jedinoj džamiji u Sloveniji, privode se kraju, a planirano je da džamija svečano bude otvorena 2019. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Rijaset Islamske zajednice u BiH, Uprava za vjerske poslove Rijaseta u saradnji sa Kulturnim centrom „Kralj Fahd“ i Fondacijom „Hifz Časnog Kur'ana“ Sarajevo organizovao je 2. takmičenje u hifzu 30. džuza Kur'ana Časnog na nivou Rijaseta.

U jednom hadisu Muhammed, alejhi-s-selam, je kazao: „Ko od vas vidi zlo, neka ga izmijeni rukom. Ako to ne može, onda jezikom. Ako ni to ne može, onda srcem neka osudi, a to je najslabiji vid vjerovanja.“

Okružni sud u Banjaluci smatra da se podaci koje je CIN tražio odnose na redovno poslovanje suda. Osnovni sud u Banjaluci je pravdao nedostavljanje informacija time da se do njih ne može doći redovnim mjerama i da nemaju ažuriranu evidenciju.

Iz osvrta dr. Almira Fatića o surama: Ez-Zilzal, El-Adijat, El-Kari'a, Et-Tekasur i El-Asr.

Kratak pregled teksta mr. Vojić Fahrudina, objavljenog u Glasniku/septembar - oktobar 2017. Emocije, kao neposredno izražena reakcija na određene pojave i stanja, mogu se shvatati kao najiskreniji odnos pojedinca prema onome što se deževa u društvu koje ga okružuje. Muhammeda a.s. kroz vjerodostojno prenešene opise dpživljavamo kao uzornog pojedinca. U tom smislu, primjeri koji govore o pojavama zbog kojih se on ljutio, trebaju pouka o negativnim ljudskim praksama kojih bismo se trebali kloniti. Mr. Vojić navodi nekoliko slučajeva - hadisa koje je Muhammed a.s. izgovorio kao reakciju na određene pojave: 1. Otežavanje vjere: "O ljudi, zaista među vama ima onih koji razgone džemat. Ko od vas bude imam ljudima, neka bude umjeren u učenju Kur'ana, jer zaista iza vas ima slabih, starih i ljudi sa problemima." (Buhari) 2. Kodeks ponašanja u džamiji: Poslanik a.s.je jednom prilikom vidio mrlju od sluzi kada je bio u džamiji i okretao se prema kibli. Uznemirio se u tom trenutku što se jasno moglo vidjeti na njegovom licu. Potrljao je to rukom i rekao: "Kada neko od vas stane da klanja namaz, on se obraća Gospodaru koji zaista stoji između njega i kible. Zato neka niko od vas ne pljuje u pravcu kible, ako baš mora neka to učini na lijevu i desnu stranu". Zatim je uzeo rub svoje odjeće i pljunuo na njega, a zatim je preklopio i rekao: "Ili neka uradi ovako kao što sam ja uradio." (Buhari) 3. Pretjerano zapitkivanje U hadisu se spominje da je vršena raspodjela ratnog plijena među ljudima, a jedan čovjek je optužio Allahovog Poslanika a.s., da nije pravedan u toj raspodjelikazavši mu: "O Muhammede, dijeli pravedno!" Čuvši to, Poslanik a.s., rasrdio se, ali nije grubo reagovao, niti ga kaznio, iako je imao razloga; jer je ovaj minimizirao poslaničku pravednost. Sve što je rekao bilo je: "Allah se smilovao Musau a.s., on je bio još više iznemiravan, pa je osaburio. (Buhari) 4. Uznemiravanje nemuslimana Nakon što je jedan od ashaba ošamario Jevreja, jer smatrao uvredom na Muhammeda a.s. njegovu zakletvu: "Tako mi Onog koji je Musaa odabrao među svim ljudima", Poslanik a.s. se rasrdio do te mjere da se to uočilo na njegovom licu i rekao: Nemojte praviti razlike među Allahovim vjerovjesnicima. Jer kad se puhne u sur, past će onesviješteno sve što je na nebesima i na Zemlji, osim onog koga Allah htjedne (izostaviti). Zatim će se ponovo puhnuti i ja ću biti uz onog koji je bio onesviješten onaj dan na Turu ili će biti proživljen prije mene" (Buhari)  

Vrijedni čitanja svakako su romani jednog od najvećih živućih bosanskohercegovačkih autora.

Međumektebska saradnja medžlisa Gradačac i Bosanski Brod.

Iz stalne rastrganosti i kolebanja između prošlosti i sadašnjosti, muslimani trebaju početi razmišljati i o budućnosti. Musaovoj, alejhi-s-selam, majci dolazi vijest da ne tuguje zbog onoga što je bilo, niti da se boji onog što jeste i što trenutno proživljava, već da na umu ima ono što će doći poslije toga, kao plod svih odricanja, tegoba, poteškoća, ulaganja, žrtvovanja i nadanja: “I Mi nadahnusmo Musaovu majku: Doji ga, a kad se uplašiš za njegov život, baci ga u rijeku, i ne strahuj i ne tuguj, Mi ćemo ti ga, doista, vratiti i poslanikom ga učinit.“ (El-Kassas, 7)  Zar i Jusuf, alejhi-s-selam, nije izbavljen iz tmina dubokog bunara i hladne tamnice? Onaj ko želi promjenu nabolje, spreman je na kompromise, čak i u situacijama kada mnogi te promjene budu tumačili kao očigledan neuspjeh. Kompromisa ne smije biti u pitanjima vjerovanja. Naime, Kurejšije su u svom nevjerovanju otišli tako daleko da su Muhammeda, alejhi-s-selam, pozvali da jednu godinu zajedno poslušnost i pobožnost iskazuju njihovim kumirima, idolima i božanstvima, a drugu da se klanjaju njegovom Gospodaru, pa je Allah, dž.š. objavio spomenutu suru El-Kafirun, koju često učimo, u kojoj je Poslaniku, alejhi-s-selam, naredio da se u potpunosti odrekne njihove vjere. Drugom prilikom, kada su Kurejšije bile odlučne u namjeri da muslimanima zabrane ulazak u Mekku i obavljanje hadždža i kada su muslimani zaustavljeni na Hudejbiji, Allahov Poslanik, alejhi-s-selam, primio je kurejšijskog izaslanika Suhejla ibn Amra kako bi elementi sporazuma konačno bili utvrđene. Poslanik, alejhi-s-selam, je zamolio svog amidžića hazreti Aliju ibn Ebi Taliba da ih zapiše. Pisanje teksta počeo je riječima „U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog”, ali se Suhejl pobunio, govoreći da ne zna ko je Er-Rahman i da je potrebno napisati „U Tvoje ime, o Bože”,  jer je to iskaz koji je bio poznat i mnogobošcima. Neki ashabi su oštro odgovorili da ove intervencije u tekstu ne dolaze u obzir. Poslanik, alejhi-s-selam, rekao je hazreti Aliji da napiše onako kako je tražio Suhejl. Zatim mu je rekao da dalje napiše: „Ovo su tačke primirja koji su potpisali Muhammed, Allahov poslanik i Suhejl ibn Amr.” Suhejl se ponovo pobunio: „Da smo sigurni da si Božiji Poslanik, ne bismo se borili protiv tebe. Napiši: ‘Muhammed ibn (sin) Abdullah.’” Hazreti Alija nije želio uraditi kako je tražio Suhejl, a posebno nakon što je to već napisao. Poslanik, alejhi-s-selam, je zatražio da mu pokaže gdje je napisan navedeni tekst, zatim je rečenicu lično izbrisao i zatražio da Alija napiše šta je Suhejl tražio. Ashabi su bili u stanju kolektivnog šoka i nevjerice. Oni će ubrzo shvatiti da je njihov strah od promjene teksta sporazuma i kompromisnih rješenja bio neutemeljen. Muhammed, alejhi-s-selam, je pristao da se s papira izbriše “Muhammed, Allahov poslanik”, ali će ubrzo nakon povratka u Medinu biti objavljeni ajeti sure “El-Feth” (“Pobjeda”) koji će se učiti do Sudnjeg dana, ispisivati u svim Mushafima i kojeg će u svojim prsima i mislima nositi milioni muslimana. Početak posljednjeg ajeta sure “El-Feth” je: “Muhammed je Allahov poslanik!” Spremnost na promjene, komprimise, dugotrajno planiranje, ulaganje, požrtvovanost i fleksibilnost znak su zdrave zajednice. Niko ne želi piti zaprljanu stajaću vodu. Okolnosti i planovi se mijenjaju. Čovjek, uistinu, nikada ne smije mijenjati cilj, a to je zadovoljstvo Gospodara i džennet. Najveći čovjekov gubitak je da za njega ne bude mjesta u Džennetu koji je “prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje”.

Asocijacija žena MIZ Tuzla – Mjesto širenja znanja i promicanja dobra.

Osam decenija škole i preko tri hiljade njenih svršenika.

Vjerski službenici u vojsci u službi čuvanja mira i sigurnost.