U Iranu je otkriveno novo naftno polje na jugu zemlje s više od 50 milijardi barela sirove nafte, potvrdio je predsjednik Hassan Rouhani, javlja Anadolu Agency (AA). Otkriće bi moglo povećati rezerve nafte za trećinu u vremenu kada se Iran bori da proda energent izvan zemlje zbog američkih sankcija. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Iranu nakon što je predsjednik Donald Trump odlučio povući svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma s Iranom i drugim svjetskim silama. Iranski predsjednik je vijest saopštio tokom govora u nedjelju, u pustinjskom gradu Yazdu. Kazao je kako je naftno polje smješteno u južnoj iranskoj provinciji Khuzestan, području koje je nosioc naftne industrije. Rouhani je rekao kako će već postojećim iranskim rezervama od oko 150 milijardi barela biti dodane još 53 milijarde. "Poručujem Bijeloj kući da su, u vremenu kada sankcionišete prodaju iranske nafte, radnici i inžinjeri otkrili 53 milijarde barela nafte", rekao je Rouhani. Iran trenutno ima četvrte najveće zalihe sirove nafte na svijetu i druge najveće zalihe prirodnog gasa. S Katarom dijeli ogromno polje u Perzijskom zaljevu. Novootkriveno naftno polje moglo bi biti drugo najveće u zemlji nakon Ahvaza gdje je pronađeno 65 milijardi barela. Polje prekriva površinu od 2.400 kilometara.  

Lideri Njemačke, Poljske, Mađarske, Slovačke i Češke prisustvovali su ceremoniji u Bernauer Strasseu, gdje stoji jedan od posljednjih dijelova Berlinskog zida, povodom obilježavanja 30. godišnjice rušenja simbola Hladnog rata koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku, piše Anadolu Agency (AA). Širom Njemačke danas, 9. novembra, obilježava se 30. godišnjica rušenja Berlinskog zida, čime je označen početak kraja vladavine komunizma, ne samo u Istočnoj Njemačkoj nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi. Direktor Memorijalnog područja Berlinskog zida Axel Klausmeier prisjetio se građana Berlina kako se sa suzama radosnicama grle uveče, 9. novembra 1989. godine.  Klausmeier je odao počast mirnim demonstrantima u Istočnoj Njemačkoj i susjednim zemljama Varšavskog pakta koji su izašli na ulice tražeći slobodu i demokratiju. Njemačka kancelarka Angela Merkel, govoreći na spomen-obilježju u maloj kapeli, u blizini nekadašnjeg Zida, spomenula je one koji su ubijeni ili zatvoreni zbog pokušaja bijega iz Istočne u Zapadnu Njemačku i navela da borba za slobodu širom svijeta nije gotova. "Berlinski zid, dame i gospodo, je historija i uči nas: Nijedan zid koji bi ljude štitio i ograničavao slobodu nije toliko visok ili tako širok da se ne može srušiti", rekla je Merkel. Svjetlosne instalacije, koncerti i javne tribine planirane su u cijelom gradu i drugim dijelovima Njemačke kako bi se obilježio pad Zida, uključujući i koncert na berlinskoj Brandenburškoj kapiji.  

U znak sjećanja na ubijenu učiteljicu Fatimu Gunić i njene učenike Adisa Mujala, Vedada Mujkanovića i Feđu Salkića danas jer na Alipašinom Polju u Sarajevu položeno cvijeće na spomen-obilježje. 

Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini ne jenjava.  Nesposobnost UN, Evropske unije, domaćih političara, državnih struktura i međunarodnih organizacija, da se nose sa migrantskom krizom, različiti interesi i nečasne radnje i namjere, proračunata spinovanja i prebacivanja odgovornosti, doveli su do humanitarne katastrofe. Svakodnevno svjedočimo užasnim i ponižavajućim slikama stanja u kojem se nalaze migranti, od spavanja na betonu, kiši, u napuštenim i razrušenim objektima, pod šatorima, u blizini minskih polja, do scena nasilja i otvorene diskriminacije. Širenju ksenofobije i rasizma, nažalost, doprinosili su i neetički medijski izvještaji.  Pojedine političke i državne strukture otvoreno odbijaju pružiti pomoć. Bespredmetno je i podsjećati na ksenofobne stavove i teorije zavjere Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i političara koji RS, sa velikim uspjehom, godinama štiti od svake vrste ljudskosti.  Ušutjela se i akademska zajednica, apsolutno iznevjerivši svoje pozvanje korektiva društvenih pojavnosti i izopačenosti.  Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jasno i nedvosmisleno iznijela svoj stav, pristupivši ovom problemu kao humanitarnom pitanju. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je u "Proglasu vjernicima, ulemi, građanima i državnim organima" upozorio da migranti trebaju našu pomoć i da bi u pružanje pomoći "morale biti uključene sve institucije Bosne i Hercegovine". "Apelujem na sve da ne politiziraju ovu krizu, da je shvate prije svega kao humanitarnu katastrofu, koja bez sumnje ima i brojne druge implikacije, od sigurnosnih do onih koji se tiču zdravlja ljudi“, naglašava reisu-l-ulema. Potom je ponovo, u mevludskoj hutbi, podsjetio da su migranti ljudi: „Pored nas prolaze hiljade ljudi u očaju, goli i bosi, bez krova nad glavom, bez zaštite, gladni i žedni. Prolaze žene i djeca, prepuštena i ostavljena često trgovcima robljem, čija tijela završavaju u kamionskim hladnjačama“, kazao je. U više navrata Islamska zajednica je preko svojih ustanova pomagala prihvatne centre i humanitarne organizacije, finansijski i u potrepštinama, a u akcije pomoći uključili su se i brojni medžlisi, džemati, udruženja, i pojedinci. Nema Islamska zajednica legitimitet, resurse i mehanizme, da rješava ili spriječi humanitarnu katastrofu, niti je solidarnost zamjena za sistemsko rješenje, ali je svojim pozivom na humanost i pomoć očajnicima Islamska zajednica barem, jednim dijelom, doprinijela da ne dođe do moralne katastrofe. U moru podvala, stereotipa, i dezinformacija, naime, ponovo su se pomiješali pojmovi o vrijednosti čovjeka.  Poput šuge na njihovim nogama u javnom prostoru se nametnula ravnodušnost naspram trenutne patnje migranata, ali i svojevrsno razduženje od brige.  Pomoć nevoljniku nije nikakvo filozofsko, nego etičko pitanje.  Ona je rješenje za nas same, jer nas podsjeća da za ispit pred samima sobom i pred drugima nisu potrebna mjerila medija, domaćih i međunarodnih političara, raznih ksenofobnih evropskih i balkanskih grupacija i organizacija, koji u migrantima ne vide ljude nego probleme i neprijatelje. Ili korist.  „Ne pozivam se na našu patnju i pređeni put u prošlosti; to je bila kušnja onima kojima smo mi bili pred očima! Ovi nevoljnici, muhadžiri, žene i djeca, naša su kušnja, naš životni ispit, ispit naše zrelosti u slijeđenju Božijeg puta i staze Njegova vjerovjesnika, a.s.“, naglasio je u mevludskoj hutbi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Nedim Hrbat

Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet" je danas dopremilo konvoj pomoći u Bihać za migrante koji se nalaze na Vučjaku, javlja Anadolu Agency (AA). U šest kombi vozila stigla je pomoć u hrani, vodi, voću, sredstavima za higijenu, ćebadima i drugih potrepštinama. Veliki Merhametov tim, koji predvodi predsjednik ove humanitarne organizacije Kenan Vrbanjac, a u kojem su i direktori svih devet Merhametovih regionalnih odbora, učestvovao je u podjeli pomoći migrantima na Vučjaku. Pored toga, članovi Merhameta iz Tuzle su u svojoj Narodnoj kuhinji Imaret skuhali obroke i dopremili ih u Bihać.  Predsjednik HO MDD Merhamet Kenan Vrbanjac je podsjetio da Merhamet od početka krize pomaže migrante u Unsko-sanskom kantonu, ali i one u Tuzli, Sarajevu i Mostaru te da ovo nije prvi Merhametov konvoj koji je stigao u Bihać. "Ovaj put smo se odazvali na poziv, odnosno javni apel reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića da se pomogne migrantima. Željeli smo da ovu našu akciju provedemo na dan rođenja Muhammeda a.s., te smo tim povodom u jednoj od naših javnih kuhinja pripremili i halvu za sve migrante u kampu Vučjak. Inače, Regionalni odbor Merhameta u Bihaću od samog početka migrantske krize redovno pomaže ovim nevoljnicima kako bi im olakšao njihov migrantski život. Isto tako, Regionalni odbor Merhameta u Tuzli, u svojoj Narodnoj kuhinji Imaret svakodnevno priprema po dva obroka za migrante kojih je sve više u tom gradu", istakao je Vrbanjac. Dodaje da Merhamet pomaže migrante iz vlastitih sredstava i resursa, što je dodatno opterećenje za ovu humanitarnu organizaciju, jer od države ne dobijaju sredstva za ovu namjenu. "Srećom, Merhamet ima veliki broj donatora, firmi, institucija i pojedinaca, te nam oni pomažu u našoj brizi o onima kojima je pomoć potrebna, u ovom slučaju i migrantima i na tome smo im veoma zahvalni. Nedavno je Islamska zajednica u BiH donirala Merhametu 30.000 KM za pomoć migrantima. Merhamet je od tog obezbjedio oko 8.500 obroka za migrante u Bihaću i Tuzli. Naša američka partnerska organizacija LDS opremila je Merhametu kuhinju u Bihaću i donirala značajnu pomoć koju je Merhamet uručio migrantima", kazao je Vrbanjac. Iz Crvenog križa Bihać ističu da pomoć nije stigla samo danas i da je Merhamet, kroz razne vidove pomoći ovdje u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, prisutan od početka migrantske krize. "Merhamet je uključen od prošle godine i mjeseca aprila od Borića i evo sad i Vučjaka. Pomaže nam na razne načine od pribavljanja prehrambenih artikala za spremanje obroka do ovakvih organizovanih donacija gdje oni sami učestvuju u podjelama. To je dobra saradnja koju imamo s Merhametom i ja im se ovom prilikom zahvaljujem na svemu onome što su s nama zajedno učinili da ispoštujemo taj humani dio pomoći ljudima u nevolji", kazao je Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać te apelirao na sve nivoe vlasti da se uozbilje, učine korak i naprave nešto za ove ljude.  

U džematu Jelah, Medžlis Tešanj, sinoć je poslije jacija-namaza u okviru mevludskog programa upriličena promocija publikacije "Muhammed, a.s. u očima naše uleme", koju su priredili zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić i dr. Nezir Halilović. Publikacija se sastoji trenutno od dvije knjige, dok su treća i četvrta u pripremi, a rriječ je o pregledu onoga što je ulema s područja BiH i nekadašnje Jugoslavije pisala i govorila o poslaniku Muhammedu a.s.Prisutnima je dobodošlicu izrazio imam džemata hafiz Almir ef. Hadžić, dok je glavni imam Medžlisa Tešanj Fuad ef. Omerbašić ovom prilikom podsjetio da je Allah, dž.š. stvarajući čovjeka da mu dvije odrednice za neophodne za realizaciju života na ovom svijetu, a to su komunikacija i edukacija. "Možemo komunicirati na više načina. Prvo išaretom, kako naš narod kaže, 'da je išaret pametnom dovoljan'. Druga je usmena komunikacija, a treća jeste pismeni ili ostavljanje traga na ovom svijetu i ove knjige su upravo trag naše uleme. Ove odrednice su karakteristika ovih knjiga, jer  sadrže obje odrednice, i komunikaciju i edukaciju. Ipak, ovdje u knjigama imamo period koji još nije osvijetljen, a to je vrijeme do dolaska Austro-Ugarske, u kojem se pisalo na arapskom, turskom i perzijskom, te i ovaj period treba rasvijetliti. Sve nas raduje što se neće stati na ovome, jer će izaći i treći dio ove knjige", kazao je on.Halilović je ukazao na zajednički komponentu uleme koja je pisala u proteklom vremenu i ljudi koji prisustvuju promociji onoga što su oni pisali, ocjenjujući kako je to ljubav prema Poslaniku, a.s., te kako je ulema uložila svoje zvanje, a prisutni svoje slobodno vrijeme. Velika džamija u Jelahu sinoć je bila skoro puna vjernika različitih generacija, koji su se kroz predavanja upoznali s detaljima iz povijesti BiH. "Ovdje smo da vidimo kako je naša ulema vidjela Poslanika, a.s.. Prilikom pripreme ovih knjiga našli smo oko 10.000 izvora o tome kako je naša ulema u pisanoj formi ostavila trag o Poslaniku, a.s.. To je ono što smo kao narod originalno napisali o Poslaniku, a.s.. Ono što imate ovdje je drukčije od onoga što su pisali drugi narodi i to nećete naći u drugim knjigama. Ne pišu isto Bošnjaci i drugi narodi o Poslaniku a.s., jer svako unosi svoje emocije", kazao je Halilović. Dodao je da su ovi pisani tragovi samo još jedan pokazatelj znanja Bošnjaka koje traje i da su Bošnjaci uvijek imali ulemu, bez potrebe za stranom ulemom. "U našim sredinama i kućama privatno su se organizirali mevludi i imami su sa džematlijama učili mevlud i sjećali se Allaha, dž.š. i donosili salavate na Poslanika, a.s.. Ono što je specifičnost muslimana u BiH jeste to što su iz ljubavi prema Poslaniku, a.s. gradili sve ove vakufe", kazao je zamjenik reisul-uleme. Dodao je kako niko kao muslimani u BiH ne pokazuju toliku ljubav prema Poslaniku a.s. kroz svoj odnos prema sunnetima. "Pogledajte da mi klanjamo i držimo do sunneta kod namaza kao i do farza. Čuvajte sunnete kod namaza. To je dokaz naše neizmjerne ljubavi prema Poslaniku a.s.", poručio je on.

Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, danas je 12. rebiu-l-evvel, koji se u islamskom svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, obilježava kao Mevlud- Dan rođenja posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda. Centralna mevludska svečanost održana je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.     Današnji program izveli su imami Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo i Hor Gazi Husrev-begove medrese. Prigodno predavanje održao je dekan Fakulteta islamskih nauka (FIN) u Sarajevu prof.dr. Zuhdija Hasanović, dok je dovu proučio muftija sarajevski prof.dr. Enese Ljevaković. Mevlud je jedan od najradosnijih dana za muslimane, jer Poslanikovo rođenje predstavlja početak ispunjenja duhovne zrelosti čovječanstva.   

U Mostaru je u jutros obilježena godišnjica rušenja Staroga mosta. U 10.16 minuta, u točno vrijeme kada se 1993. godine luk Starog mosta obrušio u Neretvu, Jasmin Kreso izveo je skok bez pljeska, a mostarski osnovci i srednjoškolci u Neretvu su bacili cvijeće. Glasnogovornik Kluba skakača "Mostari" Saša Oručević kazao je kako je rušenje Starog mosta najcrnji dan u novijoj povijesti grada na Neretvi. "Stari most predstavljao je simbol ljubavi, suživota i svega onoga čega se ljudi u zadnje vrijeme odriču. Danas smo skokom bez aplauza poslali poruku da se nikad nigdje u svijetu ne ponovi ovakva glupost ili bilo šta slično rušenju Starog mosta", kazao je Oručević. Skakač sa Starog mosta Jasmin Kreso kazao je kako mu je ovo bio najteži, a ujedno i najdraži skok u životu. "Događaj koji se dogodio na današnji dan doživljavam sa suzama u sebi, osjećaji su mi pomiješani i ovaj skok mi je najteži i najdraži u isto vrijeme. Prije skoka sam se molio i za sebe i za sve poginule borce i branitelje, volio bih da su vremenski uvjeti bili drugačiji, bila je potrebna velika hrabrost, ali to je naš posao i mi ćemo ga obaviti bez obzira na sve", kazao je Kreso. Stari most djelo je turskog graditelja Hajrudina, a sagrađen je u razdoblju između 1557. i 1566. godine.Početkom rata, 1992. godine Stari most oštetile su srpske vojne snage i JNA, a 9. studenog 1993. godine Stari most srušio se nakon što je oštećen topničkim hicima ispaljenim s položaja HVO-a. Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a 2004. rekonstruirani most je otvoren. Sljedeće godine uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. (Fena)

Stranka demokratske akcije (SDA) poziva Predsjedništvo BiH da na temeljima Sporazuma potpisanog 5. augusta ove godine nastavi tragati za kompromisom kojim bi se otklonile prepreke za uspostavljanje vlasti, zaključeno je na današnjoj sjednici Predsjedništva SDA. Predsjedništvo SDA pozdravlja rezultate koje su, unatoč blokadama i opstrukcijama, ostvarili Vijeće ministara i Vlada Federacije BiH u periodu od održavanja općih izbora. Bosna i Hercegovina, sa naglaskom na Federaciju, u proteklih godinu dana bilježi konstantan ekonomski rast na što ukazuju svi relevantni parametri, od povećanja industrijske proizvodnje i naplate poreza, preko rasta broja novozaposlenih i prosječne plaće, povećanja prosječne i minimalne penzije i dr. Predsjedništvo SDA pozdravlja stavove iznesene u izvještajima specijalnog izaslanika SAD-a Matthewa Palmera i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o politici opstrukcija i blokada koju provodi SNSD.  - Pozivamo institucije nadležne za implementaciju Dejtonskog sporazuma da, u skladu sa svojim mandatom, a na temelju činjenica iznesenih u navedenim izvještajima, poduzmu odgovarajuće mjere s ciljem sankcionisanja opstrukcija u radu institucija - zaključak je Predsjedništva SDA. SDA poziva OHR da, u skladu sa svojim ovlaštenjima, na principima tzv.“Gregorianaovog modela“ obustavom plaća sankcioniše sve parlamentarce koji neuspunjavanjem poslovničkih obaveza sprečavaju rad Parlamentarne skupštine BiH. Ovo se posebno odnosi na parlamentarce iz SNSD koji nisu dostavili prijedlog članova parlamentarnih komisija, a što je njihova izričita poslovnička obaveza. Također je zaključeno da je omogućavanje uvida u otvorene predmete ratnih zločina udruženju iz Srbije prvorazredni  skandal u radu VSTV-a, kojim je nanesena ogromna šteta pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine. Nezabilježeno je u praksi bh. pravosuđa da su nevladinim organizacijama iz susjedne države dostavljeni podaci o predmetima koji su još uvijek u toku. Na ovaj način prekršen je Zakon o krivičnom postupku BiH, izvršen je pritisak na nezavisnost i efikasnost pravosuđa, te stvorene pretpostavke za kompromitaciju kako presuđenih, tako i svih budućih odluka. Imajući u vidu teške posljedice ovog postupka, odgovorni u VSTV-u moraju podnijeti ostavke i da se protiv njih pokrene postupak. Predsjedništvo SDA daje punu podršku ministrima SDA u Vijeću ministara na insistiranju da u prijedlog Revidirane strategije budu uključene informacije o predmetima sa A liste, kao i plan regionalne saradnje s ciljem sprečavanja pojave da osuđeni ili osumnjičeni za ratne zločine odlaskom u susjedne zemlje izbjegavaju krivičnu odgovornost. Nedopustivo je da nadležne institucije u BiH, sa naglaskom na Ministarstvo pravde, nedovoljno rade na tome da osiguraju uslove da svi odgovorni sa dvojnim državljanstvom budu privedeni pred lice pravde, te da čak pomažu osuđenicima da ublaže ili izbjegnu kazne (slučaj Marka Radića). Promocija knjige u kojoj se negira istina o zločinu na Tuzlanskoj kapiji, u organizaciji Ministarstva odbrane Srbije, predstavlja uvredu žrtvama porodica ubijenih, ali i poruku da Srbija ne želi dobre odnose sa susjedima, stav je SDA. General Novak Đukić je osuđen pred sudom, gdje je dokazana istina o ubijanju 71 mladih Tuzlanki i Tuzlaka. Taj zločin je najveća rana Tuzle, a sada država Srbija putem svojih institucija rovi po toj rani, i pri tome godinama štiti generala Đukića od pravde. Nijedna država koja ima aspiracije da se reformira u progresivnu demokratsku zemlju, ne smije da pruža azil osuđenim ratnim zločincima. Iz Predsjedništva SDA navode da razočaravajuće poruke predsjednika Francuske o NATO-u, Bosni i Hercegovini, kao i njegov raniji odnos prema Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, nanose štetu stabilnosti i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Blokada EU integracija Zapadnog Balkana, a zatim i dovođenje u pitanje NATO saveza, otvara prostor za destabilizaciju Zapadnog Balkana kao i još snažnije prisustvo drugih geopolitičkih utjecaja u ovom dijelu Evrope, čime se direktno radi protiv interesa i stabilnosti same EU.  - Ako predsjednik Macron želi da stavi u fokus političke poteškoće sa kojima se BiH uistinu suočava, pozivamo ga da nam pruži konstruktivnu podršku korisnu i za BiH i za EU, na liniji politike ranijih predsjednika prijateljske Francuske. Činjenica je da je iz Bosne i Hercegovine na bliskoistočno ratište otišlo pet puta manje lica nego iz same Francuske.U posljednje četiri godine niko iz BiH nije otišao na ratište - ističu iz SDA. Relevantni podaci institucija Bosne i Hercegovine, kao i State Departmenta i CIA-e, ukazuju da se BiH, kroz svoje sigurnosne i pravosudne institucije a uz podršku međunarodnih partnera, ozbiljno pozabavila problemom povratka sa stranih ratišta, te da na suzbijanju ekstremizma uradila više od mnogih evropskih zemalja. SDA traži od vlada na svim nivoima da prije zime riješe problem smještaja migranata. Podsjećaju građane BiH da su i sami u velikom procentu iskusili muke izbjeglištva. Pozivaju ih da se sa humanošću i pijetetom odnose prema ljudima koji bježe od rata i nasilja, zaključeno je na sjednici Predsjedništva SDA.  (Fena)

Svakodnevno se, s razlogom, susrećemo s kataklizmičkim predviđanjima o demografskoj slici BiH, od nedavnih podataka Svjetske banke (WB) koji otkrivaju da je BiH napustila polovina stanovnika, preko različitih statistika o odlivu radne snage, pa do projekcije UN-a da će za 40 godina prosječna starost stanovnika u državi biti 53 godine. Pojačane emigracije iz zemlje bile su okidač za opsežno istraživanje grupe profesora, koji su duže od godine ispitivali različite aspekte migracija iz BiH u Evropsku uniju (EU). Projekt “Migracije iz BiH u Evropsku uniju” je pokrenula Akademija nauka i umjetnosti BiH s akademikom Milošem Trifkovićem na čelu, dok je vođa tima bio profesor Muris Čičić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Tim su činile profesorice Lejla Turulja i Melika Husić-Mehmedović, kao i profesor Adnan Efendić, također s Ekonomskog fakulteta, dok je akademik Trifković bio u timu kao pravnik, a profesor Mirza Emirhafizović sa Fakulteta političkih nauka je bio zadužen za sociološki i demografski aspekt studije. Iako grupa naučnika ne želi otkrivati rezultate istraživanja do objavljivanja publikacije, koja će biti predstavljena u drugoj polovini decembra, u razgovoru s Melikom Husić-Mehmedović Oslobođenje saznaje kako je rađeno istraživanje i koji aspekti migracija su bili predmet istraživanja. Ona ističe da se problemu prišlo interdisciplinarno, te da su pored formalno-statističkih izvora korišteni i neformalni, poput medijskih članaka. Formalni izvori su bili Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo za ljudska prva i izbjeglice BiH. Pored ovih formalnih izvora, korišteni su i međunarodni, poput EUROSTAT-a i UNDP-a. "Migracijska statistika je najzahtjevnija, jer je vrlo teško prebrojati koliko ljudi je otišlo, koliko se vratilo, koliko se odjavilo, da li su bile ciklične migracije, da li je neko otišao pa se vratio, da li mi dvaput prebrojimo svaki put kada neko ode, naprimjer na tri mjeseca, da li tako napuhujemo podatke ili su pak to realni podaci s kojima se srećemo", pojašnjava profesorica. Na osnovu ankete u kojoj je učestvovalo više od 2.000 ispitanika, načinjena je analiza namjera ljudi o odlasku i povratku u zemlju. U konačnici su analizirali pravnu regulativu i to u zemljama koje su najveći prijemnici našeg stanovništva: Njemačka, Austrija i Slovenija. "Hrvatsku i Srbiju smo tretirali zbog njihovog posebnog statusa i mogućnosti dvojnog državljanstva naših građana, pa je to tek nemoguće prebrojati, jer se ne vode kao emigranti iz BiH, oni su državljani Hrvatske, odnosno Srbije", ističe Husić-Mehmedović. Ona dodaje da je studija, prije svega, namijenjena “donosiocima odluka”, kojima su ponuđene strateške smjernice, načinjene na osnovu studija zemalja koje su se uspješno izborile sa ovim pitanjem. "Mi smo željeli bar da sve izvore koji postoje stavimo na jedno mjesto, prebrojimo i kažemo: evo, ovo je realna slika. Pri tome nikada nećemo moći doći do preciznog broja", naglašava Husić-Mehmedović.

Na poziv Svjetskog ekonomskog foruma Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, učestvovao je danas na Strateškom ekonomskom dijalogu o Zapadnom Balkanu u Ženevi. Sastankom na visokom nivou je predsjedavao Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, saopštili su iz Vijeća ministara BiH, prenosi Anadolu Agency (AA). Sastanak je bio prilika za razgovor o jačanju regionalne saradnje i podsticanju pomirenja i dijaloga kao ključnih faktora stabilnosti i ekonomskog napretka. Razgovaralo se i o izgradnji pozitivne agende za budućnost regije, pa i šire, kao i o stvaranju prilika i novih inicijativa koje će olakšati ekonomski i socijalni napredak kroz javno-privatnu saradnju na Zapadnom Balkanu. Govoreći o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, Zvizdić je rekao da članstvo u Evropskoj uniji i dalje nema alternativu za Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju te da je perspektiva članstva podsticaj za sve socijalne i ekonomske reforme. Naglasio je da je potpuna integracija Zapadnog Balkana u interesu Evrope i da je potrebno nastaviti val ekspanzije temeljen na regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima te da će približavanje Evropskoj uniji otvoriti nove pozitivne perspektive stabilnosti, ekonomskog razvoja i vladavine zakona. Zvizdić je rekao da su ekonomski rast, održivi razvoj i prosperitet građana Zapadnog Balkana od izuzetne važnosti za jačanje ekonomske saradnje između zemalja regije i da ta saradnja uključuje poslovnu i digitalnu povezanost, kulturnu razmjenu, veze s mladima... “Na pragu smo četvrte industrijske revolucije koja će u temelju izmijeniti način na koji živimo, radimo i na koji smo povezani jedni sa drugima. Regija mora iskoristiti mogućnosti digitalizacije i postati poželjnije mjesto za poslovanje i za nova ulaganja“, istakao je Zvizdić. Učesnici sastanka su se saglasili da su odgovornost i obaveza za djelovanje uzajamni i izrazili nadu da će zajedno i uz pomoć Svjetskog ekonomskog foruma djelovati u narednom periodu da se ekonomskoj i evropskoj perspektivi regije osigura svijetla izvjesna budućnost. Strateški dijalog na Zapadnom Balkanu je proces koji je počeo u Davosu u januaru 2018. godine, u cilju da pomogne partnerima Zapadnog Balkana da se podigne ekonomski rast i životni standard. Zajedno s predstavnicima vodećih međunarodnih institucija, cilj ovog dijaloga na visokom nivou je pružiti platformu za raspravu o trenutnim izazovima i mogućnostima koji oblikuju političke i ekonomske perspektive regije. (AA)

Delegacije Razvojnog programa UN-a (UNDP) i Ambasade Švicarske u BiH boravila je danas u posjeti Gradu Zenici koji sudjeluje u projektu "Dijaspora za razvoj" (D4D) 

Nakon uspješno završene osnovne vojničke obuke koja je trajala 12 sedmica, danas su u Centru za osnovnu obuku u Pazariću 204 kandidata, među kojima su 33 žene, položili zakletvu i pristupili u profesionalnu vojnu službu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Tim povodom upriličena je svečana ceremonija kojoj je, osim porodica kandidata, prisustvovao i veliki broj zvanica. Dobrodošlicu prisutnima poželio je komandant Centra za osnovnu obuku pukovnik Alem Kaplan koji je istakao da je ulaganje u mlade ljude garant razvoja i uspjeha Oružanih snaga BiH, pa je stoga danas veliki dan za naše Oružane snage u pogledu zanavljanja kadrova. "Centar za osnovnu obuku ima privilegiju da izvodi osnovnu vojničku obuku i da prvi utiče na kandidate, da im ugrađuje vojne vrijednosti, pa je na nama velika odgovornost", rekao je Kaplan. Kandidatima je poručio da su izabrali jedno od najčasnijih zanimanja, te da je njihova položena zakletva za služenje i očuvanje interesa Bosne i Hercegovine najbolji način na koji se može služiti svojoj domovini i svim njenim građanima.  Prisutnima se obratio i zamjenik komandanta Komande za podrške OS BiH brigadir Rusmir Mrković koji je kandidatima 22. klase čestitao na uspješno završenoj obuci, te poželio uspjeh u nastavku profesionalne vojne karijere. Na kraju svečanosti uručene su pohvale kandidatima koji su postigli najbolje rezultate, saopćeno je iz Ministarstva odbrane BiH. (Fena)

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo (KS) Adnan Šteta i načelnik Općine Ilidža Senaid Memić potpisali su danas u Sarajevu Sporazum o regulisanju međusobnih prava i obaveza gradnje tramvajske pruge Ilidža - Hrasnica. Potpisivanje Sporazuma je uslijedilo nakon što je Vlada KS sredinom oktobra dala saglasnost za gradnju pruge. Kako je navedeno iz Vlade, gradnja će koštati 46 miliona maraka. Projekat je u skladu sa Strategijom razvoja KS do 2020. godine i uvršten je u Nacrt programa javnih investicija u KS od 2020. godine. Načelnik Memić je na konferenciji podsjetio da Općina intenzivno radi na ovom projektu već godinama. Kako je kazao, "san stanovnika Hrasnice je bio 40 godina da putuju tramvajem". Tvrdi da je urađeno dosta posla te smatra da će projekt postaknuti razvoj industrije u ovom dijelu Kantona Sarajeva. Očekuje da će on, kako je kazao, probuditi Hrasnicu. "Današnji dan je praznik za Ilidžu i nadam se i za Kanton Sarajevo", dodao je Memić. Nada se da će tramvajska mreža proširiti prema naselju Nedžarići. Prema njegovim riječima, ne bi mu smetalo da se garaža za tramvaje premjesti u industrijsku zonu FAMOS. Ministar Šteta je, kako je naveo, jako ponosan na ovaj projekt. Ocijenio ga je kao projektom od visokog interesa za građane Kantona Sarajevo. Tvrdi da će to biti najmodernija infrastruktura u glavnom gradu Bosne i Hercegovine te je mišljenja da je teško reći kada će pruga biti napravljena, ali da će se početi graditi sljedeće godine. Na pitanje novinara portala Radiosarajevo.ba kako će se riješiti prometovanje tramvaja kroz veći broj kružnih tokova i da li će prometovati tramvaji preduzeća GRAS, Šteta je odgovorio da će pitanje kretanje tramvaja biti adekvatno riješeno i da će šinska vozila GRAS-a prometovati bez problema.   

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović primili su danas u odvojenim posjetama ambasadora Sjedinjenih Američkih Država Erica Nelsona.

Mevludsku hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, u petak 8. novembra 2019. godine, kazivao je reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein ef. Kavazović. Između ostalog, u hutbi reisu-l-ulema Kavazović je govorio i o problemu migrantske krize u BiH, pozvavši vjernike da ne okreću glavu od ljudi onda kad im je pomoć potrebna.