U susretu s muslimanima Gruzije

U Gruziji živi jedna od najstarijih kršćanskih zajednica, kao i tradicionalna muslimanska zajednica. Prvi kontakti muslimana sa narodom i područjem  Gruzije ostvareni su 645. godine u vrijeme halife hazreti Osmana. U Gruziji živi 3,7 miliona stanovnika, većinsko stanovništvo su pravoslavci, 83%, muslimana je 10%. U Gruziji žive dvije dominantne etničke grupe muslimana: gruzijski muslimani, sunije hanefijskog mezheba, većina ih je u Republici Adjariji i Azeri, muslimani šije u Tbilisiju i na granici sa Azerbejdžanom. 

Gruzijski muslimani su primjer koliko je duhovne, religijske, intelektualne i mentalne pustoši i posljedica ostavio komunizam na vjerskom ali i na međureligijskim odnosima. Činjenica da u svojoj zemlji, nakon raspada komunističkog režima, dvadeset godina čekaju na dozvolu za izgradnju džamije dovoljno govori o nivou poštivanja ljudskih prava na slobodu religije.

Batumi je administrativno i kulturno središte Republike Adjarije. Predstavnici muslimana govore o znatno većem broju muslimana u Gruziji. I predstavnici organizacija koje se bore za ljudska prava govore o većem procentu muslimana u Gruziji. Staljinizam i komunizam su potpuno devastirali muslimansku tradiciju i kulturu u Gruziji. Još uvijek su vidljive i bolne posljedice komunističkoga razaranja muslimankoga identiteta. Zajednica muslimana se nije uspjela obrazovno, kulturno i ekonomski afirmirati i razviti. Usprkos tome što su muslimani u Adjariji autohtona zajednica s velikim naporom se već dvadeset godina bore da dobiju dozvolu za izgradnju nove džamije u Batumiju. U Batumiju je 1866. sagrađena džamija koja više ne zadovoljava potrebe muslimanske zajednice. 

Na Forumu se raspravljalo i o problemu islamofobije koji sve više zahvata i gruzijsko društvo. Gruzijska muslimanska zajednica nije uspjela razviti vlastiti obrazovni sistem, što znatno otežava njeno djelovanje. 

Na Forumu u Batumiju su sudjelovali eksperti za religijska pitanja, vjerski dijalog, aktivisti za ljudska prava, medijski stručnjaci, vjerski lideri i diplomate. Skup su podržali USAID, EMISCO (Evropska muslimanska inicijativa za društvenu koheziju), UN odjel za Gruziju i drugi. Na skupu nisu sudjelovali predstavnici Gruzijske pravoslavne crkve. Skup su podržali Katolička i Baptističko-evangelistička gruzijska crkva. Uz prisustvo većeg broja eksperata iz Gruzije skupu su prisustvovali Lord Nezir Ahmed iz Velike Britanije, profesor Ibrahim An-Nuajmi direktor Centra za međureligijski dijalog iz Dohe, Baši Kuraiši, novinar iz Danske i drugi. 

Muftija dr. Nedžad Grabus govorio je o temi “Zajednički izazovi u muslimansko-kršćanskom dijalogu”. Dijalog ima teološko utemeljenje i pravnu podlogu u zakonskom uređenju demokratskih država. Dijalog je put za razvijanje svijesti o pluralnosti vjerovanja i poštivanju jedinstva jednoga društva u svoj njegovoj različitosti. Dijalog među muslimanima i kršćanima na individualnom i kolektivnom planu je nužan za očuvanje mira u svijetu i dalji napredak ljudske kulture i civilizacije. 

Gruzijski muslimani su primjer koliko je duhovne, religijske, intelektualne i mentalne pustoši i posljedica ostavio komunizam na vjerskom ali i na međureligijskim odnosima. Činjenica da u svojoj zemlji, nakon raspada komunističkog režima, dvadeset godina čekaju na dozvolu za izgradnju džamije dovoljno govori o nivou poštivanja ljudskih prava na slobodu religije. Prema izvještaju lokalnih i međunarodnih organizacija u protekle dvije godine više puta su zabilježeni incidenti i problemi kršenja ljudskih prava muslimanske zajednice u Gruziji. 

Međunarodni forum u Batumiju pomaže zajednici muslimana u Gruziji da se “oslobode” izolacije u kojoj su bili desetljećima i da o svome statusu upoznaju relevantne faktore u Evropi i svijetu.