Ferid ef. Dautović: U Bosni živimo jedan fini i produhovljeni islam

Ferid ef. Dautović: U Bosni živimo jedan fini i produhovljeni islam

Napisao je nekoliko knjiga o biografijama velikih bosanskih alima – Šukrija Alagić, Ibrahim ef. Trebinjac, Kasim ef. Dobrača, hfz. Mahmud Traljić. Autor je priručnika za obavljanje hadža te knjige Vjera, nada i sigurnost. Za Stav govori o pripremama za ramazan te aktivnostima i izazovima s kojima se Islamska zajednica trenutno suočava.

STAV: Neki će reći da je Islamska zajednica i dalje najčvršća kičma bošnjačkog naroda. Kako uspijevate u glavnom gradu BiH pomiriti bošnjačku vjersku “kičmu” i državni sekularni “mozak”?

DAUTOVIĆ: Naša nas vjera uči da budemo dobri, moralni, čestiti i predani svojoj misiji. Poslanik, a.s., nas je poučio da budemo ustrajni u promoviranju dobra, promoviranju univerzalnih vrijednosti koje svi ljudi vole i prepoznaju čak i onda kada se i sami ne ponašaju u skladu s njima. Poslanik, a.s., osnovao je u Medini uzornu zajednicu u kojoj su svi imali mjesto i ulogu bez obzira na vjeru i ideološko opredjeljenje.

To je moto našeg rada i zato uspijevamo pomiriti sve različitosti u našem gradu, u našem Medžlisu. Mogu kazati da smo izgradili odlične odnose s političkim strankama, vjerskim zajednicama, kulturnim i javnim ustanovama. Imamo dobru saradnju s načelnicima općina, ministrima i premijerom, bez obzira na njihova politička opredjeljenja. Toj dobroj saradnji doprinijela je i mudra odluka Rijaseta Islamske zajednice da imami ne mogu biti politički angažirani niti se kandidirati za bilo koju političku funkciju.

STAV: Povremeno se pojavljuju insinuacije da “socijalistički stroj” i dalje upravlja Islamskom zajednicom. Prati li Islamsku zajednicu bauk komunizma?

DAUTOVIĆ: Uradio sam nekoliko knjiga o našim bosanskim alimima i naučio od njih mnogo toga. Svi su oni, uglavnom, bili žrtve komunističke ideologije, bili su proganjani, ali i osuđivani na višegodišnje robije. Među njima posebno želim izdvojiti Kasima ef. Dobraču, koji je osuđen na 15 godina, od kojih je 10 proveo u zatvoru.

Protiv njega je svjedočio njegov prijatelj, pa i nakon što je izašao iz zatvora, kada bi se s njim susretao, ipak bi ga poselamio. Njegova rođaka pitala ga je zašto se selami s njim kad zna da je zaslužan za njegovo robijanje. Govorio joj da mi ne znamo pod kakvim je on pritiskom i presijom bio i ko zna kako bi izdržali i drugi da su bili na njegovom mjestu.

On je u jednom sjajnom tekstu Nacionalizam i patriotizam u islamu, kojeg sam pronašao i otkrio preko njegovih rođaka, napisao: “Muslimani vole i treba da vole svoju domovinu i onda kad je mnogo šta u njoj nesređeno i slabo, kad mnogo šta treba popravljati liječiti i žaliti, kad su dani u njoj ledeni i gorki, kad ih, možda, šiba bič nečije nepravde i nasilja. I u takvim prilikama, on će dobro razlikovati domovinu i svoj narod i dužnu ljubav prema njima, od svih onih loših pojava i postupaka, koji su nemili, nepravedni i bolni.

Samu nepravdu, nasilje, kao i loša djela uopće musliman mrzi i s odvratnošću na njih gleda žaleći one koji ih čine i radeći koliko može na njihovom ozdravljenju od takvih bolesti i mahana.” Ja volim svoju domovinu bez obzira na sisteme, volim svoju Islamsku zajednicu i sve ljude u njoj, oni su moja braća, a braća sve svoje probleme rješavaju unutar svoje kuće. Bauk komunizma prestao je kružiti Evropom pa i Islamskom zajednicom. Ona ima nove izazove u novom vremenu s kojima se susreće, na koja treba odgovoriti tražeći i iznalazeći rješenja.

STAV: Neosporan je kontinuitet institucije Islamske zajednice, a IZ su pratili različiti izazovi kroz razne turbulentne historijske periode. Koji su najveći izazovi za IZ u današnjem trenutku?

DAUTOVIĆ: Islamska zajednica najorganiziranija je institucija u Bošnjaka. Imala je svoje uspone i padove, ali je uvijek uživala najveće povjerenje bošnjačkog naroda. Mi smo imali teška iskušenja i probleme kao narod koji je bio pred nestankom, ali je Islamska zajednica uvijek uspijevala pomoći svom narodu, biti uz njega, hrabriti ga u tim teškim vremenima i liječiti njegove bolne rane.

Nije posustajala ni onda kada je potpuno osiromašena i dovedena na rub opstanka, kada je sav ešraf ulemanski, kako je kazao hfz. Budimlija, bio po zatvorima, kada su joj oduzeti vakufi, porušene džamije, zabranjene medrese, oduzeti mektebi, zabranjena mektepska nastava i učenje kur'anskog pisma. Najveći izazovi Islamske zajednice danas su moralni izazovi s kojima se društvo susreće, s kojima se susreću naši džemati i naša omladina.

To je u narednom periodu, nakon što smo umnogome završili infrastrukturu, naš najvažniji zadatak. Moramo više uraditi na prevenciji korupcije, droge, prostitucije, alkohola, kocke, koja kroz kladionice uništava naš narod, našu omladinu i u moralnom i u materijalnom smislu. U kladionicama se na godišnjem nivou u nekim našim općinama prokocka više od općinskog budžeta.

STAV: Jeste li u glavnom gradu uspjeli sanirati problem s paradžematima?

DAUTOVIĆ: Nakon agresije na BiH, svi smo bili suočeni s velikim izazovima, pa i mladi ljudi koji su tražili sebe i svoj islamski identitet. Neki su mislili da im Islamska zajednica ne daje dovoljno mogućnosti za afirmaciju pa su tražili alternativu, podržani pojedincima i organizacijama koje su željele sljedbenike među mladima.

Imami na terenu, u svojim džematima, ljubomorno su čuvali hanefijski mezheb i našu dugogodišnju tradiciju koja je bila interpretacija islama naše uleme bosanske, koja je znala kontekstualizirati svaki problem i dati najbolje rješenje.

Tako su izgrađivali vlastitu islamsku stvarnost u kojoj su bile ugrađene islamske istine i principi, a njihova stvarnost bila je usklađeno ugrađena u opću narodnu stvarnost. Ulema je na svom prostoru interpretirala, obrađivala i svojoj javnosti pružala islam u njegovom najbolje opremljenom domaćem izdanju.

Zamislite da nije bilo Đozinog rješenja o načinu prikupljanja i podjele zekjata. Uvjeren sam da bi Islamska zajednica izgledala potpuno drugačije s brojnim podjelama i frakcijama ili bi možda i nestala. Neki ljudi ne razumiju šta znači slobodna i neovisna Islamska zajednica koju su gradili naši prethodnici, ulema bosanska, dobri i čestiti muslimani koji i danas najviše daju i pomažu Zajednicu. Ti mladi ljudi to ne razumiju i zato su je htjeli predati u nečije drugo naručje misleći da će neko drugi o njoj bolje brinuti.

Mi imamo odgovornost prema Bogu, prema ulemi bosanskoj, koja nam je ostavila Zajednicu u amanet, prema dobrim i čestitim muslimanima koji imaju puno povjerenje prema Zajednici i pružaju joj svesrdnu podršku. U Sarajevu je ostao jedan paradžemat koji nije prihvatio poziv Islamske zajednice da se uključi u njen sistem rada.

Nadam se da će i oni, inšallah, razumjeti potrebu zajedničkog rada i popravljanja općeg stanja. Naša borba i naša aktivnost su najpreči nama samima ovdje, u Bosni našoj, gdje imamo mnogo izazova i problema. Mislim da se tom pitanju pristupilo odgovorno i strateški i da se s mladim ljudima treba družiti i objašnjavati im važnost Islamske zajednice i važnost njenog poslanja. Naše su ruke pružene i naša je volja da sarađujemo sa svakim muslimanom i sa svim ljudima, a ona proizlazi iz sunneta i prakse Poslanika, a.s.

STAV: Svake godine imamo priliku osjetiti posebnost ramazana u Sarajevu, pa ljudi koji dolaze iz Istanbula, Kaira, Teherana, Damaska, Islamabada, Jakarte, Kuala Lumpura i ostalih velikih islamskih metropola kažu kako tako nešto nisu doživjeli te se i idućih godina rado vraćaju da dio, a nerijetko i cijeli ramazan ovdje provedu. Da li bismo mogli reći da je za to dijelom zaslužan naš tradicionalni islam koji je manje-više ostao u svom izvornom obliku sve od dolaska islama na ove prostore?

DAUTOVIĆ: Islam je uvijek i svugdje lijep kad se znalački i iz ulemanskih krugova objašnjava. To je ljepota, dobrota i zadovoljstvo kojim je Allah počastio cijelo čovječanstvo. Mi u Bosni živimo jedan fini, produhovljeni islam koga su nam prenijeli naši preci, a pojasnila i interpretirala ulema bosanska, na domaći način, bez obzira gdje je studirala.

Tu ljepotu i jednostavnost islama usvojili smo i čuvali na razmeđu svjetova, kultura, vjera i tradicija. Oduvijek su u Bosni i Hercegovini imami sa svojim džematima ljubomorno čuvali tradiciju, džamije i hizmetili kad bi došla neka gvozdena vremena. Oni s,u organiziranjem mevluda, hatmi, akika, nićaha, useljenja u kuće, tevhida, čuvali muslimane na okupu, čuvali vjeru i tradiciju koja se urušavala.

Ta sačuvana tradicija čini islam lijepim i privlačnim za brojne posjetioce iz unutrašnjosti, kao i za one koji dolaze iz muslimanskih zemalja širom svijeta, pa i Evrope. Uz ramazan opet sve zablista postom, mukabelama, kandiljima, iftarima, teravijama. Sve se pokrene i oživi kao bilje poslije kiše kojoj je prethodila velika suša. Posebno tokom ramazana sačuvana tradicija osvjetljava i oživljava, što daje prelijep i privlačan ambijent “bosanskog koncepta“ islama. Ta tradicija i danas živi u našim čaršijama, u našim mahalama i zato je privlačna i zanimljiva brojnim musafirima.

(Faktor.ba/STAV)

Podijeli:

Povezane vijesti