Paradoks progresa: Svaka mlađa generacija je lošijeg mentalnog zdravlja

Uprkos razvijenijoj svijesti o mentalnom zdravlju na globalnom nivou, te izgradnji infrastrukture, mehanizama i modela u zaštiti mentalnog zdravlja, različita, manje ili više obuhvatnija, istraživanja ukazuju na zabrinjavajući pad mentalnog zdravlja.

Piše: Hasan Hasić

Pri tome se u prvi plan kao okidači takve pojave navode savremeni način života okarakterisan kao izuzetno zahtijevan i prenapućen distraktorima.

Stoga, stručnjaci iz oblasti psihologije, ali i brojnih humanističkih nauka i disciplina s pravom propituju smisao sveopšteg progresa, odnosno cijenu koju plaćamo uslijed toga, između ostalog računajući i posljedice po mentalno zdravlje.

Kao i nekoliko prethodnih, i ove godine smo se osvrnuli na Izvještaj o globalnom mentalnom zdravlju Global Mind Projekta (Sapien Lab), koji i za 2025. godinu bilježi nastavak pada mentalnog blagostanja u svijetu, posebno među mladima. Istraživanje se koristilo procjenom Koeficijenta mentalnog zdravlja (eng. MHQ) u kontekstu sposobnosti pojedinca da se nosi sa životnim izazovima i funkcioniše produktivno.

Na uzorku od oko milion odgovora populacije internet korisnika iz 2024. i 2025. godine, utvrđeno je da globalni koeficijent mentalnog zdravlja iznosi 66.

Pri tome, stariji od 55 godina imaju rezultat od 101 (među njima 10% ima klinički značajne poteškoće u mentalnom zdravlju), a svaka mlađa generacija bilježi niže rezultate.

Tako mladi od 18 do 34 godine imaju prosječni koeficijent od 36 (među njima 41% se suočava s klinički značajnim problemima mentalnog zdravlja). Mladi odrasli (18-34) najboljeg su mentalnog zdravlja u zemljama supsaharske Afrike, a najlošijeg u bogatijim zemljama.

Ponovo je ukazano na četiri faktora koji utječu na pad mentalnog zdravlja: prekid porodičnih veza, upotreba pametnih telefona, konzumacija ultraprerađene hrane, a ove godine je u Izvještaju posebno bilo riječi i o povezanosti mentalnog zdravlja i duhovnosti.

Porodični odnosi značajniji od prihoda

Prema rezultatima istraživanja, osobe koje imaju loše porodične odnose su skoro četiri puta sklonije lošijem rezultatu mentalnog zdravlja u pogledu uznemirenosti ili poteškoća u poređenju s onima koji su bliski s većim brojem članova porodice.

Te poteškoće uključuju izbjegavanje i povlačenje iz društvenih situacija, teškoće u uspostavljanju odnosa, osjećaje tuge ili beznađa, kao i neželjene ili opsesivne misli.

– Posebno je važno naglasiti da su porodični odnosi u adolescenciji višestruko povezani s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi, pri čemu su pozitivni porodični odnosi povezani sa znatno nižim nivoom depresivnih simptoma od rane mladosti pa sve do srednje životne dobi. Istraživanja provedena među odraslim osobama koje koriste internet u Indiji pokazala su da je bliskost s porodicom daleko značajnija za mentalno zdravlje i opće blagostanje nego visina prihoda – navedeno je u Izvještaju.

Također, autori ističu da velike razlike u bliskosti porodičnih odnosa između mlađih i starijih odraslih „ne mogu se pripisati prirodnoj životnoj dinamici prema kojoj se mladi nužno udaljavaju od porodice, a zatim joj se ponovo približavaju s godinama.“

Uz gore spomenute zemlje, ističu se i primjeri poput Italije i Južne Koreje gdje se snažna porodična povezanost zadržava kroz sve generacije, a u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Belgije se bilježi jednako niska porodična bliskost u svim generacijama.

Brojne koristi duhovnosti za mentalno zdravlje

U Izvještaju se ističe istaknuto je da se duhovnost dovodi u vezu s brojnim koristima za mentalno zdravlje. To uključuje smanjenje depresije, niže stope suicidalnosti i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, u pozitivnoj je vezi s razvojem životnih vještina, smanjenjem simptoma psihosomatskih bolesti i boljim odgovorom na liječenje.

– Čak i među mladima u dobi od 18 do 34 godine, oni koji postižu viši nivo duhovnosti (7 ili više) u pravilu imaju za 20 ili više bodova bolje rezultate na skali mentalnog zdravlja u odnosu na one s vrlo niskim ocjenama – istaknuto je.

U ovom slučaju se duhovnost definiše kao povezanost s višom silom ili božanskim, odnosno nije nužno vezana za formalnu religijsku pripadnost.

U Izvještaju je naglašeno da u zemljama gdje većina mladih naginje duhovnosti, koeficijent mentalnog zdravlja je u prosjeku za oko 30 bodova viši negoli u zemljama gdje mladi naginju ateizmu. I u slučaju duhovnosti, u većini zemalja je ona slabija među mlađima negoli među starijima.

Pretjerano korištenje pametnih telefona

U Izvještaju se, također, podsjeća da se pad mentalnog zdravlja među mlađim generacijama bilježi od vremena kada su se pojavili pametni telefoni, a to se i ističe kao jedan od glavnih uzroka ove krize.

Što ranije dobiju prvi pametni telefon, veća je vjerovatnoća da će se u odrasloj dobi suočavati s poteškoćama – ne samo tugom i anksioznošću, već i simptomima osjećaja odvojenosti od stvarnosti, suicidalnih misli i agresivnosti prema drugima.

– Negativni učinci nastaju usljed poremećaja sna, povećane izloženosti štetnim internetskim sadržajima, predatorima i eksplicitnim materijalima, kao i veće vjerovatnoće cyber nasilja u ključnim razvojnim godinama. Pretjerano korištenje pametnih telefona dodatno umanjuje razvoj socijalne kognicije, koja podrazumijeva sposobnost razumijevanja izraza lica, govora tijela i grupne dinamike. Negativni efekti naročito su izraženi kod djece mlađe od 13 godina – pišu autori ovog istraživanja.

Prvi kontakt s pametnim telefonom u zapadnoj Evropi, Latinskoj Americi te istočnoj i jugoistočnoj Aziji obično se događa između 12. i 13. godine, dok se na području Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, Južne Azije i supsaharske Afrike to događa između 14. i 16. godine.

Također, dodaju da kod generacije alfa, dob prvog kontakta s pametnim telefonom sada je u prosjeku niža za oko dvije godine.

Štetnost ultraprerađene hrane

S porastom konzumacije ultraprerađene hrane, mentalno zdravlje se sistemski pogoršava. Procjena je da, i nakon uzimanja drugih faktora u obzir, ova vrsta hrane doprinosi između 15% i 30% ukupnog tereta mentalnih poteškoća.

– Najizraženija je povezanost sa simptomima depresije te poteškoćama u emocionalnoj i kognitivnoj samokontroli. S druge strane, smanjenje unosa visokoprerađene hrane i usvajanje zdrave prehrane povezani su s poboljšanjem mentalnog zdravlja. U posljednjim decenijama značajno je porastao i broj hemijskih aditiva u ovim proizvodima, što savremenu visokoprerađenu hranu čini, u cjelini gledano, štetnijom. U zapadnim zemljama ona danas čini više od 60% ukupnog kalorijskog unosa – istaknuto je u Izvještaju.

Bogatiji, ali lošijeg mentalnog zdravlja

Glavni zaključak je da se kriza mentalnog zdravlja među mlađim generacijama nastavlja i u 2026. godini, „što je pojava stara već gotovo dvije decenije i svima očigledna.“Riječ je o porastu stopa anksioznosti i depresije, što je trend, kako ističu, koji potvrđuju različiti nacionalni statistički pokazatelji širom svijeta.

Izvještaj je još jednom ukazao na paradoks progresa, iako je široko rasprostranjeno uvjerenje da se ljudski život poboljšava s rastom bogatstva i tehnoloških mogućnosti.

– Ovo uvjerenje čini osnovu javnih politika širom svijeta, gdje se ekonomski rast i tehnološki napredak tretiraju kao glavni pokazatelji društvenog napretka. Ako bi ta pretpostavka bila tačna, savremeni mladi odrasli ljudi, koji žive uz dosad nezabilježen pristup tehnologiji, trebali bi imati bolje mentalno zdravlje, što bi se odražavalo u većim sposobnostima i većem osjećaju blagostanja, pri čemu bi oni u bogatijim zemljama prolazili još bolje. Međutim, stvarnost je suprotna: što je zemlja bogatija, to je mentalno zdravlje njenih mladih osoba lošije – zaključuje se u Izvještaju.

Naravno, vrijedi napomenuti da je riječ o jednom u nizu istraživanja ove vrste, ali koncept studije i brojnost uzorka ispitanika te ponavljajući rezultati iz godine u godinu nameću ga kao relevantan materijal u razvoju mehanizama zaštite mentalnog zdravlja.

Osobe koje imaju loše porodične odnose su skoro četiri puta sklonije lošijem rezultatu mentalnog zdravlja u pogledu uznemirenosti ili poteškoća u poređenju s onima koji su bliski s većim brojem članova porodice.

U zemljama gdje većina mladih naginje duhovnosti, koeficijent mentalnog zdravlja je u prosjeku za oko 30 bodova viši negoli u zemljama gdje mladi naginju ateizmu.

(IIN Preporod)