Priča o Bosni bez Bosne, o Bošnjacima bez Bošnjaka i o islamu bez muslimana nije legitimna
Piše: Mustafa Cerić
Postoji jedna stara, gotovo ritualna navika u regionalnoj politici, a to je da se o Bosni govori izvan Bosne, o Bošnjacima bez Bošnjaka, o islamu bez muslimana. Kao da je riječ o praznom prostoru, geopolitičkoj tabli bez ljudi, bez glasova, bez sjećanja. Kao da su životi svedeni na fusnote tuđih projekcija. I tako se ponovo, u Zagrebu, priprema govor o Bosni bez bosanskih svjedoka, kao da historija nije već dovoljno puta demantirala tu iluziju.
Ono što se danas najavljuje u Zagrebu kroz skup TradFest nije samo još jedan panel, još jedna konferencijska retorika. To je kontinuitet jedne ideje: da se Bosna i Hercegovina posmatra kao nedovršeni projekat, kao prostor koji čeka tuđu "korekciju", "stabilizaciju" ili, kako to eufemizmi vole reći, "preustroj". Panel pod nazivom "Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta" nije akademska rasprava. To je politička teza, unaprijed napisana presuda, bez nazočnosti optuženog, bez riječi odbrane, bez očevida porote.
U tom teatru govora, ličnosti poput kardinala Vinka Puljića ili James Carafano nisu slučajne. One simboliziraju spoj religijskog autoriteta i geopolitičkog interesa, domaće simbolike i međunarodne logistike. Tu je i Heritage Foundation, čije prisustvo sugerira da ova priča nije lokalna improvizacija, već dio šire ideološke mreže. A kada se tim glasovima pridruže i drugi, poput Jerzy Kwaśniewski, jasno je da se radi o koordiniranom diskursu koji Bosnu vidi kao problem koji treba riješiti, ali bez Bosne.
No, ovdje počinje problem njihove pretpostavke.
Bosna i Hercegovina nije više prostor bez odgovora. Nije više tišina u koju se može upisivati tuđa volja. Ta zemlja je prošla kroz krvavi rat - genocid i udruženi zločinački poduhvat, kroz embargo, kroz pokušaje da joj se oduzme pravo na odbranu, pa ipak nije nestala. Naprotiv, iz tog iskustva izašla je sa ojačanim osjećajem vlastitog postojanja. Ne kao idealna država, ne kao završena priča, nego kao stvarnost koju niko više ne može ignorirati.
Govori o "trećem entitetu" često se predstavljaju kao tehničko rješenje, kao administrativna racionalizacija. Ali iza te terminologije stoji nešto mnogo starije i opasnije: ideja etničkog razgraničenja, teritorijalizacije identiteta, pretvaranja ljudi u granice. To nije put stabilnosti. To je put stalne fragmentacije, beskonačne podjele, političkog aparthejda.
I zato je važno reći jasno: država Bosna i Hercegovina nije "neuspjela država" zato što nije savršena. Ako bi to bio kriterij, malo bi koja država opstala pod tim nazivom. Ona je složena država, historijski opterećena, politički blokirana, ali i dalje živa, funkcionalna u svojoj osnovi, i prije svega naseljena ljudima koji imaju pravo da odlučuju o sebi.
Ono što se često zaboravlja u tim zagrebačkim panelima jeste najvažnija činjenica: Bosna ima svoje građane. Ima Bošnjake, Hrvate, Srbe, i sve druge koji ne pristaju da budu svedeni na tuđe kategorije. Ima društvo koje misli, raspravlja, griješi i uči. I ima generacije koje više ne prihvataju da im se sudbina kroji bez njihovog glasa.
Možda je nekada bilo moguće govoriti o Bosni bez Bosne. Možda je nekada bilo moguće crtati karte bez ljudi. Ali danas to više nije moguće. Ne zato što je neko to zabranio, nego zato što se promijenila sama bosanska svijest, svijest o tome da nijedna odluka o Bosni ne može biti legitimna bez Bosne.
Zato svaki pokušaj da se ponovo uspostavi taj stari obrazac, a to je da se govori "o nama bez nas", ne djeluje više kao moć, nego kao anahronizam. Kao eho prošlih vremena koji se sudara sa sadašnjošću.
Država Bosna i Hercegovina danas nije samo teritorija. Ona je politička činjenica, društvena realnost i, možda najvažnije, iskustvo otpora. I upravo zbog toga, svaka ideja koja pokušava da je redefinira bez njenog učešća osuđena je na isto ono što je historija već pokazala: na neuspjeh.
Jer Bosna više ne šuti. Ona govori jasno i glasno da je cijeli svijet čuje tamom tamo do East Rivera.
Živjela Bosna ponosna i prkosna od sna!
Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o.
(Preporod.info)