Društveno tkivo Bosne je zdravo, uprkos sistemskom pesimizmu

Riječ je o istraživanju koji je finansiralo Ministarsto vanjskih poslova Danske, a implementirao Razvojni program Ujedinjenih nacija u saradnji s Centrom za održivi mir i demokratski razvoj s Kipra i Prism Research & Consulting, bosanskohercegovačkom agencijom za društvena istraživanja. Autori istraživanja su Selin Uretici, dr. Ilke Dağlı-Hustings i Solomiia Myronovych. Prije ovogodišnjeg, sporvedena su dva vala istraživanja, 2014. i 2020. godine. Ovogodišnja analiza uključuje i poređenja rezultata iz 2020. i 2025. godine. U glavnom modelu istraživanja, tretirano je pet osnovnih elemenata društvene kohezije: međunacionalni sklad, inkluzivni osjećaj pripadnosti, osjećaj napretka, podrška domaćim institucijama i konstruktivno građanstvo. Terenski rad na prikupljanju podataka putem ankete građana BiH se odvijao u novembru i decembru protekle godine, te početkom ove godine, a obuhvatio je sve regije zemlje. Kao metoda prikupljanja podataka korišten je intervju licem u lice uz pomoć posebne aplikacije, na slučajnom uzorku građana BiH starijih od 18 godina. Veličina uzorka bila je 3.170 ispitanika, s maksimalnom greškom uzorka od +/- 3 %. Osim toga, istraživanje je sprovedeno na dodatnom slučajnom uzorku od 730 ispitanika u deset tzv. “booster” općina, gradova (Brčko distrikt, Srebrenica, Mostar, Stolac, Odžak, Velika Kladuša, Jajce, Doboj, Teslić, Prnjavor). Ukupni uzorak za istraživanje je bio 3.800 osoba.

Pokušaj razumijevanja, a ne puko ispitivanje

Prema riječima dr. Ilke Dağlı-Hustings, jedne od autorica, riječ je o izazovnom istraživanju, što, međutim, nije strano i novost s obzirom na dosadašnje cikluse SCORE istraživanja, realizovanih u nekoliko konfliktnih ili postkonfliktnih zemalja (Ukrajina, Somalija, Burkina Faso, Moldavija i Bosna i Hercegovina). SCORE istraživanje je dovoljno fleksibilno i prilagodljivo, ističe ona te dodaje da je prioritet bio donijeti korisne uvide u konkretne puteve ka pozitivnim promjenama. Smatra to izuzetno važnim u vremenu kada prikupljanje podataka, statističke analize i kreiranje dokaza mogu biti zloupotrijebljeni, a, kako kaže, težnja za brzinom i efikasnošću nerijetko ugrožava rigoroznost i etičke standarde istraživanja. U kontekstu Bosne i Hercegovine navela je niz izazova, koje dijeli u četiri glavne kategorije: obim, razmjer, osjetljivost teme i analitička složenost.

Metodologija ovog istraživanja je zasnovana na strogom okviru za sadržaj, participativnom procesu i analitičkom alatu, koji uključuju i saradnje s državnim, međunarodnim i lokalnim akterima.

„Taj proces usklađivanja, odnosno osiguravanja da pitanja koja postavljamo zaista odražavaju stvarnosti koje ljudi u Bosni i Hercegovini žive, zahtijeva vrijeme i iskren dijalog”, ističe Dağlı-Hustings.

U pogledu razmjera istraživanja, naglašava da je ono sveobuhvatno, jer uključuje sve dijelove BiH, uprkos velike administrativne složenosti zemlje, Sve to skupa je “zahtijevalo pažljivu logističku koordinaciju i veoma snažne mehanizme kontrole kvaliteta.” Stoga je Prism Research & Consulting, bosanskohercegovački partner u istraživanju, imao ključnu ulogu osiguravajući da process prikupljanja podataka bude efikasan i visokokvalitetan.

Sama tema je osjetljiva, naglašava ona, jer su, naprimjer, pitanja o osjećajima prema pripadnicima drugih etničkih grupa, izloženosti govoru mržnje, osjećaju građanske odgovornosti, mentalnom zdravlju, ranijem iskustvu konflikta ili trenutnoj izloženosti različitim oblicima teškoća, stvar veoma suptilnih stavova i emocija, a ne samo mišljenja i iskustava. Stoga su ispitanici oprezni. Istraživanje je garantovalo anonimnost učešća u istraživanju, a pitanjima su nastojali pristupiti s iskrenim pokušajem razumijevanja životnog iskustva ljudi, dodala je. Također, napominje da su u cilju da smanje pristrasnost društveno poželjnih odgovora, koristili različite tehnike, a u tome im pomaže činjenica da je SCORE istraživanje zasnovano na najboljim međunarodnim praksama te multidisciplinarnom pristupu, ali i to što je u BiH realizovano već tri puta.

Posljednji izazov je bio analitički, pri čemu ističe da se BiH može posmatrati kao jedinstven i homogen slučaj s obzirom da „dobiveni prosjeci u brojevima često prikrivaju mnoge nijanse i stvarnosti.”

„Podatke analiziramo izrazito intersekcionalno: po entitetu, etničkoj pripadnosti, dobi, spolu, ekonomskom statusu, subjektivnoj i objektivnoj ranjivosti, kantonu ili regionalnoj teritorijalnoj jedinici, nivou obrazovanja, klasifikaciji ratnih iskustava i mnogim drugim kriterijima”, pojasnila Dağlı-Hustings.

Čvrsti, ali neiskorišteni temelji

Generalno, rezultati SCORE istraživanja a 2025. godinu ukazuju na “skromna, ali pozitivna poboljšanja u više dimenzija društvene kohezije i zajedništva od 2020. godine uz istovremeno postojanje društva sa čvrstim, ali nedovoljno iskorištenim temeljima za snažniju društvenu koheziju i zajedništvo”, istaknuto je u sažetku izvještaja o istraživanju.

Posmatrano po glavnim indikatorima SCORE istraživanja, sklad s drugim grupama je iznad prosjeka na nivou cijele zemlje – 6.3 od 10. Prema tom rezultatu, svakodnevna koegzistencija pripadnika različitih etničkih grupa je uglavnom funkcionalna za većinu građana, ali ne podrazumijeva nužno i emocionalnu bliskost. U kontekstu ovog područja istraživanja, naprimjer niža društvena distanca (2,9 od 10) označava spremnost većine ispitanika na rad i prijateljstva s pripadnicima drugih etničkih grupa, ali su, ipak, više rezervisani, naprimjer, kada je riječ o mješovitim brakovima.

Niska je i socijalna anksioznost u cijeloj zemlji (1,9 od 10) – to govori o relativno niskom nivou svakodnevnog straha u prisustvu pripadnika drugih etničkih grupa. Pozitivna osjećanja (5,4 od 10) prema pripadnicima drugih etničkih grupa se često opisuju “mlakim” i neutralnim, a ne izrazito pozitivnim i toplim. Međugrupno povjerenje je ispod prosjeka (4.2 od 10) – to ukazuje da koegzistencija često ima ”krhku” strukturu. U konačnici, odnosi između etničkih grupa nisu u fazi urušavanja, ali je i dalje prisutno ograničeno povjerenje i neujednačena emocionalna toplina.

Cijeli tekst dostupan u printanom i digitalnom izdanju Preporoda.