Ustavni sud BiH u slučaju Vlade RS: Između nenadležnosti i pravne kontradikcije

Piše: Enver Išerić

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na svojoj 168. plenarnoj sjednici  održanoj 26. i 27. marta 2026. godine donio odluku U-6/26 kojom je odbacio kao nedopušten zahtjev jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje postojanja spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 5/26) i Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 5/26) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.

Ustavni sud je u obrazloženju svoje odluke istakao da donošenje osporenih odluka nije prouzrokovalo spor u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine jer se radi o pitanju pravilnosti procedure izbora predsjednika i članova Vlade Republike Srpske koje je regulirano Ustavom Republike Srpske, a ne Ustavom Bosne i Hercegovine, i za koje je nadležan Ustavni sud Republike Srpske, a koje ni na koji način ne dovodi u pitanje podjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti ili institucija u Bosni i Hercegovini, za koje je isključivo nadležan Ustavni sud.

Radi podsjećanja potrebno je istaći da se radi o predlaganju mandatara za sastava vlade entiteta RS kojeg je predložila Ana Trišić v. d. predsjednika RS, a poslije toga i imenovanje entitetske vlade koju je predložio tako imenovani mandatar.

Ovakva odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je iracionalna i doprinosi pravnoj anarhiji i diskriminaciji građana i etničkih grupa, odnosno konstitutivnih naroda.

Ustavni sud ispravno zaključuje da je pitanje izbora Vlade Republike Srpske regulirano Ustavom tog entiteta, a ne Ustavom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud u svome obrazloženju navodi da je zbog toga za to pitanje nadležan Ustavni sud Republike Srpske, a da Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije nadležan, jer se osporenim odlukama ne dovodi u pitanje podjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti.

Da li je navedena tvrdnja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine pravno prihvatljiva? Sa sigurnošću možemo zaključiti da nije. Evo i iz kojih razloga.

Članom 80. Ustava RS propisano je da RS ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda. Također je propisano da predsjednik Republike određuje koji će ga potpredsjednik zamjenjivati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije.

Članom 94. Ustava RS propisano je da “Predsjednik Republike predlaže kandidata za predsjednika Vlade…”

Ustav  RS ne poznaje funkciju v. d. predsjednika RS.

I naravno da je ovo pitanje trebalo, putem Vijeća naroda, delegirati i Ustavnom sudu RS. To nije učinjeno i pored činjenice da se radi o pitanju od vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda. Ali moramo svakako imati na umu i činjenicu da Ustavni sud RS radi i donosi odluke po poslovniku koji nije u skladu sa Ustavom RS i posebno odluke, koje se tiču vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, donosi na način da pogoduje političkim vladajućim strukturama, koje su sklone kršenju ustava i zakona i koje diskriminiraju građane.

Dalje, pitanje izbora predsjednika i dvojice potpredsjednika RS propisano je Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Tako je članom  12.1. Izbornog zakona propisano da “Predsjednika i dva (2) potpredsjednika Republike Srpske, koji se neposredno biraju sa teritorije Republike Srpske, biraju birači registrovani da glasaju u Republici Srpskoj., a članom 12.3. “Bira se kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova. Između ta tri (3) kandidata, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda, za predsjednika se bira kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.”

Znači, nesumnjivo je da pitanje izbora predsjednika RS i dvojice potpredsjednika pitanje koje je regulisano i zakonom Bosne i Hercegovine. Vodeći se principom hijerarhije pravnih akata, izvodi se zaključak da i Ustav Republike Srpske, mora biti u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. I po pitanju izbora predsjednika i potpredsjednika RS nema odstupanja.

Ali sada postavljamo jedno drugo pitanje. Kako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u ovom predmetu mogao zaključiti da nema spora između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta. Zar nije spor, ako se od strane Narodne skupštine RS imenuje v.d. predsjednika RS, a kojeg ne poznaje ni Ustav Bosne i Hercegovine, ni Ustav RS, a ni Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Takva odluka Narodne skupštine RS je u sporu/sukobu sa svim aktima i Bosne i Hercegovine i RS.

Zar takva odluka Narodne skupštine RS nije u suprotnosti sa članom I 2. Ustava Bosne i Hercegovine kojim je propisano “2. Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.“

Ne može se ova ustavna odredba tumačiti tako da se demokratska načela primjenjuju samo na institucije Bosne i Hercegovine. Ova odredba se odnosi na cijelu državu i na sve nivoe vlasti. A izgleda da Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne misli tako. Jer, da je drugačije, Ustavni sud se ne bi oglasio nenadležnim i ne bi zahtjev za rješavanje spora i zahtjev za ocjenu ustavnosti ocijenio nedopuštenim.

Neshvatljivo i ne može se pravno opravdati takva odluka Ustavnog suda, jer je funkcioniranje Bosne i Hercegovine, kao cjeline i kao demokratske države regulisano Ustavom Bosne i Hercegovine. A Ustavni sud Bosne i Hercegovine je dužan podržavati Ustav Bosne i Hercegovine.

Osim toga Ustavom Bosne i Hercegovine je propisano da su sva tri naroda konstitutivna na području cijele Bosne i Hercegovine, a to je potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojim odlukom broj: U-5/98. Zar članom II 4. Ustava Bosne i Hercegovine nije zabranjena diskriminacija građana po bilo kojoj osnovi?

A odlukom Narodne skupštine Republike Srpske kojom je imenovan v.d. predsjednika Republike Srpske prekršen je i Ustav Republike Srpske, i Izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Bosne i Hercegovine. Time je prekršena odredba Ustava Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti i oduzimanje prava potpredsjednicima RS da vrše svoju funkciju, ali je prekršena i odredba ustava koja zabranjuje diskriminaciju. I naravno prekršena je odredba Ustava Bosne i Hercegpovine kojom je propisano da je Bosne i Hercegovina demokratska država, koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

I pored svih tih kršenja Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud odbaci, kao nedopušten zahtjev jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje postojanja spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade RS.

Time je Ustavni sud Bosne i Hercegovine stao na stranu političkih snaga i državnih organa, koji u ovom  konkretnom slučaju, krše Ustav Bosne i Hercegovine, proizvode pravnu anarhiju i diskriminiraju građane Bosne i Hercegovine.

I na kraju, možemo postaviti još jedno vrlo važno pitanje, na koje bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine trebao odgovoriti.

Kako je i na osnovu čega je Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojom odlukom U-29/25 od 22. januara 2026., kojom je odlučivao o zahtjevu četiri delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, utvrdio da “Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrđuje da postoji spor u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25), Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25) i da te odluke  nisu bile u skladu sa čl. I/2. (demokratska načela) i III/3.b) – ( Pravni poredak i nadležnosti institucija Ustava Bosne i Hercegovine.)

Kršenje ustava i pravnog poretka je isto, jer su i u prvom i u drugom slučaju povrijeđeni zakoni Bosne i Hercegovine (u prvom slučaju Krivični zakon Bosne i Hercegovine i Izborni Zakon Bosne i Hercegovine, ali i Ustav Bosne i Hercegovine, a u drugom slučaju je povrijeđen Ustav Bosne i Hercegovine, Izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Republike Srpske.

U prvom slučaju Ustavni sud je bio nadležan i štitio je zakone Bone i Hercegovine i pravni poredak, a u drugom slučaju je odbacio kao nedopušten zahtjev za preispitavanje odluke o izboru vlade na osnovu prijedloga v.d. predsjednika Republike Srpske, kojeg ne poznaje niti jedan propis u Bosni i Hercegovini, od Ustava Bosne i Hercegovine do statute mjesne zajednice.

(Preporod.info)