Od poruka biskupa do anonimnih portala: Ko oblikuje javni prostor Mostara?
Piše: Hasan Eminović
Uprkos porukama poslanim s nedavno održane Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u Mostaru, u kojima su izrazili zabrinutost zbog društvenih i političkih podjela te pozvali na odgovornost, dijalog i poštivanje prava svih naroda i građana u BiH, društvene prilike u javnom prostoru na jugu naše zemlje još više su uzavrele.
Biskupi su, kako se to navodi u izvještajima, posebno ukazali na istupe i odluke pojedinaca i određenih institucija u kojima se samo jedan narod prikazuje isključivo kao žrtva, bez spremnosti na suočavanje s vlastitom odgovornošću, jer, kako su naglasili, takav pristup produbljuje nepovjerenje i onemogućava istinski dijalog i proces pomirenja među narodima u BiH.
Sve sudionike u izbornom procesu pozvali su da se suzdrže od teških riječi i uvreda te da poštuju pojedinačna i kolektivna prava svakog čovjeka, svih konstitutivnih naroda i manjinskih skupina. Poručili su kako je potrebno iz izbornog procesa otkloniti mogućnost nepravde, nadglasavanja, manipulacija i dominacije, naglašavajući da je dijalog jedini moralno prihvatljiv način koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronalaženja rješenja.
Nasuprot ovoj pomirljivoj poruci bosanskohercegovačkih biskupa, disonantni tonovi u Mostaru, srcu Hercegovine, na društvenim mrežama međunacionalne i međureligijske netrpeljivosti i dalje dominiraju. Prije svega na platformama Facebooka i u komentarima ispod vijesti koje objavljuju zvanični portali registriranih medijskih kuća. Ta necivilizacijska pojava posljednjih godina dosegla je novi stadij, na način da postoje desetine portala s više ili manje zvučnim nazivima koji uopće nisu registrirani kao mediji, niti imaju impresum, niti podatke o vlasnicima i odgovornim urednicima.
Na jednom takvom portalu nedavno se pojavila vijest da je muftija Dedović "ilegalno izgradio minaret, a rušio bi Hrvatsko narodno kazalište!".
Tekst nepoznatog autora na ilegalnom portalu, između ostalog, pokušava svojim čitaocima "potvrditi dugogodišnje sumnje građana u ilegalnu gradnju vjerskih objekata Islamske zajednice diljem Mostara", jer, tobože, mostarski muftija dr. Salem Dedović već godinama javno osporava i kritizira izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta, tvrdeći da se taj projekt gradi "nelegalno, mimo propisa i dozvola".
Uz druge koještarije, muftiji se prebacuje da traži strogo poštivanje zakona prema potpuno legalnom hrvatskom kulturnom projektu, te da drži šovinističke hutbe optužujući Hrvate za nacionalizam.
U ilustracijama teksta spominje se obnovljena Berićet džamija u Jasenici, uz koju su priložene i kopije rješenja gradske inspekcije koja je tretirala ovaj objekt. Ilegalni portal nema ni u primisli navesti izvore koji bi potvrdili tačnost ili netačnost navoda, niti pojasniti na koji način su došli do objavljenih kopija.
U nezvaničnim komunikacijskim tokovima u Mostaru gotovo je javna tajna da su gradski vijećnici (Klub Hrvata i Klub Bošnjaka) gradskoj inspekciji odvojeno podnijeli prijave za provjeru legalnosti izgradnje šest objekata vjerskih zajednica, tri muslimanska i tri katolička, za koje smatraju da nemaju valjane građevinske dozvole. Sasvim legitimno i sasvim demokratski. Neka organi i sudovi rade svoj posao, po slovu zakona.
Ali neka isto to urade i u slučaju gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu Lakišića harema.
Dakako, muftija je javno, ne krijući ni ime ni prezime, rekao šta misli o tome, koja su njegova saznanja i kakvi su njegovi stavovi.
Međutim, kako to zakon i pravila nalažu, tužbu protiv HNK-a zbog izgradnje zgrade podnijelo je Pravobranilaštvo Grada Mostara, a krivične prijave protiv nekoliko lica Udruženje građana "Mostarski krug".
Ako se traži dosljednost u poštivanju zakona, ona mora vrijediti za sve – bez dvostrukih standarda, zar ne?
(Preporod.info)