Građani sve teže podnose poskupljenja, bh. vlasti bez konkretnih mjera

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti usljed rata na Bliskom istoku, a sudeći prema najavama Wael Sawana, šefa kompanije “Shell”, Evropi bi već idući mjesec mogla zaprijetiti nestašica goriva.

On je kazao da je globalni manjak nafte i plina već prisilio dijelove Azije na smanjenje potrošnje energenata te da se posljedice prijete proširiti na zapad u roku od nekoliko dana.

Zbog toga bi, naveo je, evropske vlade kako bi spriječile nestašice mogle biti primorane ograničiti potražnju za energijom, što je mjera koja nije poduzeta još od energetske krize 2022. godine, piše britanski The Telegraph.

– Posljedice se šire poput valova. Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a ulaskom u april sve više i na Evropu. Zato nastojimo sarađivati s vladama i upozoriti ih na mehanizme koje će možda morati pokrenuti, uključujući mjere za smanjenje potražnje, odluke o skladištenju, nabavi zaliha i tako dalje – kazao je Sawan.

Inače, tržišta je zahvatila panika, zbog čega su cijene nafte i plina u posljednje četiri sedmice porasle za 40, odnosno 60 posto.

Nova poskupljenja kojima svjedočimo svakodnevno, a koja direktno pogađaju kućne budžete, građani Bosne i Hercegovine sve teže podnose.

– Žalosno je da četvrtu sedmicu od rata na Bliskom istoku nije poduzeta ni jedna mjera kako bi građani bili zaštićeni. Nije poskupilo samo gorivo, sve skuplja, plate stagniraju. Posebno me brine što se najavljuju nove krize kada je riječ o cijenama nafte u svijetu, a mi ni ovu prvu nismo uspjeli riješiti. Građani su primorani da smanje potrošnju i goriva i hrane – kazala je za Preporod.info Hasiba Smajkić.

Iako se o problemu poskupljenja ne samo goriva, nego i hrane, intenzivno govori, iz institucija nema jasnih ni brzih rješenja. Jedini ozbiljan prijedlog koji je bio na stolu je ukidanje akciza na gorivo, ali taj prijedlog nije dobio podršku u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izmjene zakona blokirali su delegati SNSD-a, čime su građani ostali bez potencijalnog olakšanja u trenutku rasta troškova života.

Dok politički akteri u BiH ne mogu postići dogovor kako bi zaštitili građane, zemlje regiona već su poduzele niz mjera kako bi ublažile posljedice rasta cijena goriva.

U Sloveniji su ograničili količine goriva, fizička lica na 50 litara dnevno, pravna na 200 litara, što je jedan od mehanizama koji može da ustabili svakodnevne korekcije i rast cijena goriva. U distribuciju goriva uključena je i vojska, dok su vlasti pozvale distributere na bolju koordinaciju kako bi se osigurala stabilna opskrba.

Sjeverna Makedonija smanjila je PDV na benzin i dizel s 18 na 10 posto, a rezultat te mjere je štednja za građane otprilike oko 200.000 eura na dan ili oko million i po eura sedmično.

Mjere su poduzete širom regiona.

Hrvatska je usvojila novi paket mjera vrijedan 450 miliona eura, koji uključuje regulaciju cijena goriva te zadržavanje cijena struje i plina u narednih šest mjeseci. Slične korake poduzele su i druge zemlje. Crna Gora je smanjila akcize, dok je Srbija produžila ograničenje cijena derivata nafte, čime pokušava zadržati stabilnost tržišta.

Primjeri iz regiona jasno pokazuju da rješenja postoje, od smanjenja poreza do direktne kontrole cijena. Međutim, bez političkog konsenzusa u BiH, te mjere ostaju neiskorištene. Dok vlasti ne postignu dogovor, teret poskupljenja i dalje će snositi građani, posebno oni s najnižim primanjima, koji već sada osjećaju najteže posljedice rasta cijena.

Stručnjaci smatraju da BiH ima na raspolaganju niz mjera koje bi mogle ublažiti krizu, ali nedostaje politička volja za njihovu implementaciju. Jedna od njih je uvođenje diferenciranog PDV-a, oslobađanje robnih rezervi te aktivnije upravljanje tržištem goriva.

Kako rješenje postoji, građani očekuju konkretne mjere.

(A.N./Preporod.info)