RAMAZANSKE LEKSIČKE MAHSUZIJE 2: (Po)remetiti, remetilački, poremećaj

Piše: Jasmin Hodžić

Elviru M.

Taman je dobro što ramazan, ako smijemo reći, remeti našu svakodnevnicu. Ili bi se moglo kazati da remeti naše poremećaje? – Tako nas dobro istumba da nas u konačnici dovede u red.

Aludirajući na novo stvaranje ili proživljenje, u suri Jasin Gospodar u Kur'anu navodi primjer ljudi koji ne vjeruju (neće da vjeruju) u proživljenje, drugi (nevidljivi) svijet i/ili  povratak Gospodaru:

وَضَرَبَ لَنَا مَثَلًا وَنَسِيَ خَلْقَهُ ۖ قَالَ مَنْ يُحْيِي الْعِظَامَ وَهِيَ رَمِيمٌ

I Nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori:                                                                       "Ko će oživjeti kosti, kad budu truhle (propale, raspadnute)?" (Kur'an, 36: 78)

Jasin kao takav upravo pozicionira i one koji su takvi da, bili opominjani ili ne, oni neće vjerovati, jer su gafili (nehajni, nemarni, ravnodušni), jer im je koprena na očima, ...i slično.

Na više mjesta se potencira upravo i proživljenje – proživljenje mrtvih, mrtva zemlja koja oživljava i daje plodove kao dokaz, a i noć i dan su dokaz!

Tu je i ponovno stvaranje, ali i diskurs o prijašnjim uništenim narodima, od kojih se, kako i naš narod kaže: (od tamo) niko vratio nije!

أَلَمْ يَرَوْا كَمْ أَهْلَكْنَا قَبْلَهُمْ مِنَ الْقُرُونِ أَنَّهُمْ إِلَيْهِمْ لَا يَرْجِعُونَ

Zar oni ne vide koliko smo prije njih naroda helać učinili (uništili, uhelaćili), od kojih im se niko vratio nije (zar ne vide da im se oni ne vraćaju). (Kur'an, 36: 31)

Ali, zato kraj sure Jasin kaže:

وَإِلَيْهِ تُرْجَعُونَ

Njemu ćete se vratiti. (Kur'an, 36: 83, dio ajeta)

Slično kao uhelaćiti u značenju uništiti, također za izražavanje ometanja, unošenja nesklada, narušavanja ili kvarenja nečega, u bosanskom i njemu srodnim jezicima postoje izrazi za koje ne osjetimo da su orijentalnog porijekla, a to je ovaj niz riječi: remetiti, poremetiti, poremećaj, poremećen, poremećena, poremećeno, remeteći, remećenje, remetilački i slično.

Leksikografska literatura redovno pokazuje izvore prema kojma su ove riječi nastale od osmanskog meremet (مرمت) koje se odnosi na ispravljanje ili popravak ili arapskog meremet (مَرَمَّةٌ) koje se odnosi na nešto što traži reparaciju ili popravak.

Kur'anski korijen r-m-m (ر م م) daje upravo samo dva izraza (u dva odvojena ajeta), s ovim značenjem i oblikom:

• – remīmun ( رَمِيمٌ  – dekomponirane su, raspadnute su, propale su, istruhle i slično), i
• – kel-remīmi (كَالرَّمِيمِ – kao dezintegrisane ruševine, raspadnute).

Neko ili nešto što je poremećeno jednostavno doživljavamo kao takvo upravo time što (kao da) traži popravak ili oporavak.

Ili proživljenje...!

Isto tako, kada Gospodar na drugom mjestu u Kur'anu navodi primjer uništenja naroda Ad, kada je poslao vjetar u kojem nije bilo nikakva dobra (koji je bio kazna narodu Ad), pri tome kaže i sljedeće:

مَا تَذَرُ مِنْ شَيْءٍ أَتَتْ عَلَيْهِ إِلَّا جَعَلَتْهُ كَالرَّمِيمِ

(Vjetar) nije poštedio ništa što je dohvatio, a da ga nije učinio raspadnutim (truhlim, gnjilim, poremećenim)

(Kur'an, 51: 42)

Neko ili nešto je remetilački faktor, što skoro svakome smeta ili ga remeti, pobrkala se ili poremetila neka spravica koja je do tada bila ispravna (pa je treba popraviti), poremetilo se nečije zdravlje (pa traži ozdravljenje zbog nekog konkretnog poremećaja), treba regulisati poremećeni putnički saobraćaj, neki odnosi su odlični a neki poremećeni, neko je nekome pormetio planove, malo ko želi da mu se remeti red i mir i tako dalje.

Milostivi Gospodar nam u ovakvim izrazima (s kur'anskim korijenom: ر م م) otvara vidike proživljenja (arapski izraz – ترميم – označava obnovu!).

Što je dezintegrisano, vapi da se integriše, što je narušeno da se obnovi, što je raspadnuto da se sastavi, što je poremećeno da se dovede u red.

Ramazan je prilika za to.

(Preporod.info)