Sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus za "Avaz": Vratiti povjerenje u autoritete

U vremenu dubokih društvenih lomova, sve izraženije apatije građana i bučnih etiketa koje se lijepe glavnom gradu BiH, sarajevski muftija i predsjednik Skupštine Međureligijskog vijeća BiH, prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, u intervjuu za "Avaz" otvoreno analizira naše slabe tačke, odgovornost političkih elita, snagu međureligijskog dijaloga...

Ocjenjuje, također, zašto BiH može napredovati tek kad se ponovo okrene istini, radu, povjerenju i vlastitim moralnim temeljima.

Orijentacija ka EU

Uprkos navodnoj opredijeljenosti političkih aktera za članstvo u EU i ovih dana svjedočimo blokadama na evropskom putu BiH. Kako to komentirate?

Muftija Grabus: Ne postoji raj na zemlji. Nijedan prostor ne osigurava lagodan život. Mi smo geopolitički prostor Evrope. Naša pozicija je unutar Evrope. Puno našeg svijeta iz BiH živi tamo, značajan izvor sredstava se u BiH transferira iz tog dijela svijeta. Ako pogledate i robu razmjenu, mogućnost razvoja, to nas obavezuje da vodimo računa o tome.

Da li ćemo za godinu ili 10 biti tamo, možda je važno sa stanovišta pojedinca, ali sa stanovišta države najvažnije je da imamo orijentaciju. Da znamo da je važno da se unutar našeg sistema smanjuje korupcija, razvijaju kompetentnosti i koncept poštivanja prava, da se svi ti elementi koji destruiraju i zaustavljaju razvoj svode na minimum. U tom smislu moramo raditi svoj zadatak. Je li nama stalo da budemo dio tog jednog razvijenog svijeta ili ne?! Ovdje je važno ući u neku vrstu kluba koji se zove EU. Poslije toga će također biti puno problema, ali bit će puno lakše rješavati te probleme.

Danima traju polemike da li se Sarajevo zaista pretvara u "bošnjačko-muslimanski grad s panislamskim prizvukom".

Muftija Grabus: Uloga Sarajeva je značajno promijenjena. Agresija, okruženje, novi procesi, Sarajevo kao glavni grad koji ima ulogu kao što imaju i drugi glavni gradovi bivših jugoslavenskih republika. Dolazak međunarodnog faktora, pogled na Sarajevo iznutra, iz regije i izvana. U tom kontekstu naravno da Sarajevo ima svoje prijatelje, ali ima i dušmane.

Možda bi bilo dobro više razgovarati s prijateljima. Kako to kaže jedna sufijska izreka – čovjeku je malo 1.000 prijatelja, a puno mu je jedan neprijatelj. U ovakvim okolnostima, kada se pojave neki tekstovi, koji nisu utemeljeni na nekom empirijskom istraživanju, više su to određeni dojmovi ili percepcija gledanja na određeni prostor, nama trebaju odgovori koji će biti utemeljeni na činjenicama. Svjesni smo da će neki ljudi reagirati i na samu pomisao da se nešto loše ovdje može događati, ali to nas više obavezuje da vodimo ozbiljniju i unutrašnju, i raspravu s prijateljima u svijetu kako Sarajevo, kao ranjeni grad, ostaje simbol mira i suživota, uprkos različitim problemima kroz koje je prošlo.

Kako u ovakvim okolnostima, uopće napredovati?

Muftija Grabus: Pročitao sam da su u Švicarskoj u 2024. godini ljudi uložili više od 500 miliona sati u volonterski rad. Ljude moramo motivirati da se angažiraju kroz različita udruženja, kulturne i obrazovne djelatnosti, čitanje, rad. Ako postoji praznina uma, ne promišljamo o onome što se dešava u našem okruženju, a ako se tome doda i praznina srca – da imamo formalne obrede bez suštinske vjere, dođemo u situaciju da smo spremni sve relativizirati i pretvarati u dnevnopolitičke rasprave. Postoje vrijednosti koje su iznad svih nas pojedinačno i iznad naših kolektiviteta.

Taj pokušaj da im se vratimo u BiH mora biti koordiniran između vjerskih zajednica, obrazovnog sektora, političkih faktora. Ovdje niko ne može pojedinačno uspjeti. Ima sjajnih pojedinaca i projekata, ali je važno da se pokuša napraviti koordinirani pristup u promjeni našeg narativa. Dakako da je to utemeljeno na etičkim vrijednostima i na vrijednostima ahlaka, našeg morala, islamskog razumijevanja svijeta. Da se vraćamo vrijednostima koje su imali naši djedovi i nane. Nisu puno govorili, ali nisu lagali. Kao što je Muhammed, a.s., rekao – vjernik može učiniti grijeh, ali ne laže. Ako se u javni prostor pokuša vratiti povjerenje u autoritete koji govore o određenim vrijednostima, možda će se malo i stanje poboljšavati.

Građani i ne vjeruju da su promjene moguće.

Muftija Grabus: Postoji vrlo snažna poruka koju zasnivamo na pogledu Časnoga Kur'ana, u kojoj Allah, dž.š., kaže: „Ne gubite nadu u Allahovu milost“. Ako insan ima šansu da bude spašen do zadnjeg nefesa, do zadnjeg izdisaja, da posvjedoči vjeru u Gospodara svjetova, tako je isto potrebna promjena pogleda na svijet. Nama naše životne situacije, naše obaveze pojedinačne, niko neće završiti ako ih mi ne završimo. Promjena počinje kada čovjek počne izvršavati svoje obaveze. Postoji puno stvari koje ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti svijest o tome da nam rijeke, bašče, ulice, javni prostori mogu biti čisti. Ono što imamo trebamo sačuvati za budućnost. Prostor na kojem živimo trenutno je naš, ali nas neće biti za 10 ili 50 godina. 

Vjerski identitet

U društvu u kojem svjedočimo da se religija često svodi na formalnost i ritual, ko u BiH mogu biti autentični čuvari duhovnosti?

Muftija Grabus: To su oni ljudi koji razumiju vlastitu tradiciju, kao konstituirajući, onu koja je kontinuirajuća, koja će ih odvesti naprijed generacijama koje dolaze. Autentični čuvari duhovnosti u BiH su ljudi koji svojom religioznošću svjedoče istinu o transcendentnom, koji to praktično primjenjuju i koji nikome ne smetaju u prakticiranju vlastitoga vjerovanja. Koji svoj vjerski identitet ne pokušavaju upotrijebiti ili zloupotrijebiti za bilo koju vrstu društvenog napredovanja, nego su svjesni da biti autentični vjernik u savremenom, pluralnom, demokratskom društvu, kakvo je BiH, znači voljeti ono što je vječna istina i truditi se da ta istina bude dio života čovjeka koji vjeruje.

Različiti pogledi

Kako vidite ulogu MRV-a u BiH?

Muftija Grabus: Međureligijsko vijeće u BiH je mjesto dijaloga i povezuje sve unutrašnje specifičnosti ove zemlje. Dijalog je moralna obaveza. MRV ne djeluje kao neki nadvjerski organ, već kao tijelo koje je svjesno svih različitosti, ali i potencijala koji BiH ima kao savremena država koja se razvija. Država u kojoj bi trebala biti poštivana ljudska i vjerska prava, vladavina prava i pitanje međuljudskih odnosa. Mislim da je minimum koji razvijamo unutar MRV važan, da najprije mi reagiramo na govor mržnje, na ono što destruira međuljudske odnose, da motiviramo ljude i afirmiramo kulturu prihvatanja različitih pogleda, načina života, svjedočenja vjere, jer BiH je to imala i ranije samo što su bili različiti sistemi – kaže Grabus.