Šatorović: Bez reformi i jake industrije nema sigurnih radnih mjesta

Međunarodni praznik rada u cijelom svijetu obilježen je 1. maja, a ovaj praznik bio je prilika da o položaju radnika u Bosni i Hercegovini razgovaramo sa Selvedinom Šatorovićem iz Koordinacije slobodnih sindikata BiH.

Kako je u intervjuu za Preporod.info kazao Šatorović, položaj radnika u Bosni i Hercegovini sve je teži, o čemu svjedoče nesrazmjer između rada i primanja, slaba primjena zakona, pad sindikalnog organizovanja, kao i rastući troškovi života.

Razgovarala: Amina Nuhanović

Posebno se osvrnuo na problem nedostatka dostojanstvenih plata, odlazak radne snage iz zemlje, uvoz stranih radnika, ali i izostanak dugoročne ekonomske i industrijske strategije.

Također, naglašava izazove u sektoru obrazovanja, uključujući loš status prosvjetnih radnika i sve izraženiji nedostatak nastavnog kadra.

Preporod.info: Gospodine Šatoroviću, iza nas je još jedan Praznik rada koji je, umjesto protestima kako je to praksa u mnogim zemljama, obilježen uz roštiljadu. Kako Vi vidite sadašnju situaciju u Bosni i Hercegovini kada je riječ o radnicima i njihovim pravima?

Šatorović: Situacija je, bez pretjerivanja, zabrinjavajuća. Radnici u Bosni i Hercegovini danas rade više nego ikada, ali imaju sve manje sigurnosti i sve manje koristi od svog rada. Imamo zakonodavni okvir koji na papiru garantuje određeni nivo zaštite, ali je problem u njegovoj primjeni. U praksi, radnik je često prepušten sam sebi. Strah od gubitka posla je toliko izražen da mnogi radnici ne prijavljuju kršenja svojih prava. Dovedeni su u situaciju da biraju između šutnje i zadržavanja posla s jedne strane te borbe za svoja prava uz rizik otkaza s druge strane. Nažalost, ne radimo u socijalnoj državi, već na tržištu rada koje je bez ravnoteže. Stvorena je i atmosfera u kojoj poslodavci koji ne poštuju zakon prolaze nekažnjeno, dok su oni koji rade po pravilima vrlo često stavljeni u nepovoljan položaj.

Kada govorimo o sindikalnom organizovanju, ono je dodatno otežano, a svakodnevno nailazimo na otvorene ili prikrivene pokušaje obeshrabrivanja radnika da se učlane u sindikat. To dugoročno urušava kolektivnu zaštitu, što već godinama i jeste jedan od ciljeva onih poslodavaca koji ne žele imati radnike već robove.

Preporod.info: Gdje su najveći problemi, u čemu se oni ogledaju i koliko vlast ima sluha za njih?

Šatorović: Najveći problem je što rad u BiH često ne znači dostojanstven život. Plate već odavno ne prate rast troškova života. Sve je manje potpisanih kolektivnih ugovora, a oni koji su potpisani slabo se primjenjuju ili zaobilaze.

Nažalost, već godinama naglašavamo neefikasnost inspekcija i neadekvatnu kaznenu politiku. Također, radnici su često u strahu od gubitka posla pa ne prijavljuju kršenja prava. U suštini, prava postoje “na papiru”, ali u praksi često nisu primijenjena. Sistem je neuređen i svjedoci smo selektivne primjene zakona. To se manifestuje kroz zloupotrebe ugovora o radu, posebno ugovora na određeno vrijeme, te izbjegavanje primjene kolektivnih ugovora.

Također, imamo situaciju u kojoj se odgovornost za loše stanje u ekonomiji često prebacuje na radnike, dok se stvarni uzroci, kao što su neefikasne politike i loše upravljanje, zanemaruju. Radnik ne može i ne smije biti amortizer svih ekonomskih problema.

Preporod.info: Minimalna plata u Federaciji BiH povećana je na 1.000 KM, ali su troškovi života daleko iznad toga. Kolika plata bi trebala biti da bi se u BiH moglo živjeti normalno?

Šatorović: Povećanje minimalne plate jeste bio korak naprijed, ali nije dovoljno. Ako pogledamo realne troškove života, jasno je da jedna plata od 1.000 KM ne može osigurati dostojanstven život. Nažalost, za ovu godinu minimalna plata povećana je za svega 27 KM i to uz saglasnost predstavnika SSSBiH. To je bilo poniženje za radnike. Svjedoci smo da minimalni mjesečni troškovi života četveročlane porodice već odavno prelaze iznos od 3.000 KM.

To znači da su potrebne najmanje tri takve plate da bi porodica mogla normalno živjeti. Realno, plata koja bi omogućila dostojanstven život u Bosni i Hercegovini kreće se između 1.500 i 1.800 KM neto po radniku. Dakle, minimalna plata mora biti u iznosu koji je polovina minimalnih mjesečnih troškova kako bismo mogli osigurati radnicima i njihovim porodicama jedan normalan, prosječan život.

Preporod.info: Kako vratiti radnu snagu koja je otišla iz zemlje u potrazi za boljim uslovima života? Imate li podatak koliko je takvih?

Šatorović: To je jedan od najvećih problema s kojima se suočavamo. Procjene govore o stotinama hiljada ljudi koji su napustili Bosnu i Hercegovinu u posljednjih desetak godina. Važno je naglasiti da ljudi odavno ne odlaze samo zbog plata. Odlaze zbog nepravde, nesigurnosti i nedostatka perspektive. Kada čovjek izgubi vjeru u sistem, tada donosi odluku da ode.

Povratak radne snage nije pitanje emocija, nego uslova. Ljudi će se vratiti kada budu imali sigurnost, prije svega sigurnost posla, pravnu zaštitu i dostojanstvenu platu. To podrazumijeva i uređen zdravstveni i obrazovni sistem, kao i borbu protiv korupcije. Bez sistemskih promjena, teško je očekivati masovniji povratak.

Preporod.info: Svjedočimo sve većem broju stranih radnika. Da li to znači da ima posla i zašto onda naši radnici odlaze?

Šatorović: To je jasan signal da imamo disbalans na tržištu rada. Poslova ima, ali uslovi rada nisu dovoljno dobri da zadrže domaće radnike. Naši ljudi odlaze tamo gdje mogu raditi za veću platu i u sigurnijim uslovima, dok poslodavci u BiH uvoze radnu snagu koja je spremna raditi pod postojećim uslovima. To nije dugoročno održivo rješenje. Normalno je kretanje radne snage, ali ono mora biti realizirano kroz jasno definisane zakonske odredbe. I tim ljudima koji dolaze u našu zemlju moraju biti zagarantovana radnička i ljudska prava.

Preporod.info: Imamo li odgovor na pitanje otvaranja novih radnih mjesta, zašto se to ne radi?

Šatorović: Ključni problem je izostanak dugoročne strategije razvoja. Nemamo jasnu industrijsku politiku niti dovoljno snažnu podršku domaćoj proizvodnji. Investitori traže stabilno i predvidivo okruženje, a to je nešto što Bosna i Hercegovina još uvijek ne nudi u dovoljnoj mjeri. Bez toga nema ni ozbiljnog otvaranja novih radnih mjesta. Također, moramo sistemski uspostaviti koordinaciju između obrazovanja i tržišta rada. Jedan od problema jeste i činjenica da su poslodavci često prepušteni sami sebi, a država reaguje tek kada dođe do krize.

Preporod.info: Upitno je ovih dana na hiljade radnih mjesta, industrija željeza se gasi. Kako urediti tržište rada u Bosni i Hercegovini?

Šatorović: Gašenje industrije, posebno metalskog sektora, predstavlja ozbiljnu prijetnju za ekonomiju. Bez jake industrije nema stabilnih i dobro plaćenih radnih mjesta, niti izvozne ekonomije i dugoročne stabilnosti. Država mora prepoznati strateške sektore i aktivno ih podržati. Moramo subvencionisati proizvodnju i sredstva koja građani uplaćuju u budžete koristiti transparentno za razvoj domaće industrije.

(Preporod.info)