U Sarajevu promovisana knjiga “Putem smrti do slobode Hasana Mehmedovića”

Knjiga “Putem smrti do slobode Hasana Mehmedovića”, autora Suvada Ćehića promovisana je 25. jula u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Promocija je dio šireg programa obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

Okupljenima su se obratili autor knjige Suvad Ćehić, glavni akter knjige Hasan Mehmedović, Mevludin-ef. Hrnjić, direktor Uprave mr. Muhamed Jusić i dr. Muamer Džananović iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Program je moderirala mr. Medina Mehmedović Mulalić.

Govoreći o vlastitom iskustvu i motivima za pisanje, Suvad Ćehić istakao je da je ova knjiga nastavak njegove ranije borbe za istinu, kroz svjedočenje o logorima u Prijedoru.

– Kad sam proživio te logore smrti i kad sam shvatio da istina mora izaći na vidjelo, potrudio sam se da opišem dešavanja u logoru Trnopolje – rekao je Ćehić.

Autor je opisao i lični proces kroz koji je prolazio tokom pisanja, naglašavajući emocionalnu težinu takvog zadatka.

– Tokom pisanja čistio sam svoju dušu, svoju bol i ostavio sam trag da su se desile strahote u Prijedoru. U Prijedoru je počinjen genocid. U Prijedoru i u Krajini, u Ključu, u Sanskom Mostu i mojim Biljanima, gdje su srpski okupatori uz pomoć domaćih izdajnika, bosanskih pravoslavaca, napravili genocid – dodao je.

Ćehić je podsjetio i kako je došlo do susreta s Hasanom Mehmedovićem u Berlinu, gdje su nastale prve konture ove knjige.

– Iz tih priča sam tkao priču o Hasanu Mehmedoviću i njegovim supatnicima koji su prošli taj put. Iz te priče nastala je ova knjiga... Hasan Mehmedović je za mene bio heroj – kazao je.

Hasan Mehmedović govorio je o vlastitom iskustvu nakon pada Srebrenice i o dugim mjesecima provedenim u pokušajima da dođe do slobodne teritorije.

– Od tada do izlaska, svaki dan smo nešto pokušavali, smišljali, neke ideje razmatrali, šta činiti i kako naći spas. U tome smo imali najvažniji cilj: predati se nikad nećemo, jer kome se predati, onome ko nas juri da nas ubije, ni slučajno da mu sve predamo! – rekao je Mehmedović.

Kazao je da mu mjesec juli, august i septembar ostaju najteži u godini, te da je važno da se priče poput njegove dokumentuju i pamte.

– I danas su mi ovi dani u godini veoma emotivni, jer svaki juli, august i septembar su najteži mjeseci – dodao je, napominjući da "ono što se zapiše, to se i pamti".

Mevludin-ef. Hrnjić, ratni imam iz Srebrenice, danas imam u džematu Snježnica (MIZ Teočak), prenio je i dio vlastitog iskustva preživljavanja puta kroz šume i neprijateljske linije. Govorio je o surovom ritmu preživljavanja, na koji su se – koliko god to zvučalo nevjerovatno – morali navikavati kao na novu svakodnevnicu.

– Učesnici tog puta, bježeći iz dana u dan, navikavali su se na stvarnost u kojoj su sigurnost, hrana i voda bili svakodnevna neizvjesnost – rekao je Hrnjić, navodeći nekoliko slikovitih primjera koji su na publiku ostavili izuzetno emotivan utisak.

Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Muhamed Jusić istakao je da institucionalna odgovornost prema žrtvama podrazumijeva konkretno djelovanje nakon usvajanja Rezolucije UN-a.

– Važno je da uradimo sve što možemo kako prošlogodišnja rezolucija, koja je usvojena u Generalnoj skupštini UN-a, o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici ne bi bila samo još jedna iznevjerena rezolucija UN-a – rekao je Jusić.

Dodao je da projekti poput “Svijet pamti Srebrenicu” i ovakve promocije predstavljaju doprinos globalnoj kulturi pamćenja.

– Drago mi je vidjeti da Uprava za vanjske poslove i dijasporu može dati skroman doprinos ove godine kroz jedan veliki projekat “Svijet pamti Srebrenicu", a, evo, i kroz ovakve manifestacije – kazao je.

Dr. Muamer Džananović ocijenio je da knjiga svjedoči o kontinuitetu zločina nad Bošnjacima i složenosti borbe za preživljavanje.

– Ona, zapravo, govori o kontinuitetu zla koje je počinjeno nad Bošnjacima od 1992. do kraja 1995. godine – rekao je Džananović.

Podsjetio je da Mehmedovići nisu preživjeli samo Srebrenicu, već i ranije masakre u Zvorniku i Cerskoj.

– Tri njegova brata nisu preživjela genocid, bez obzira što su oni kao veća porodica uspjeli preživjeti ove zločine 1992. godine – dodao je.

Knjiga “Putem smrti do slobode Hasana Mehmedovića” već je prevedena na njemački jezik.

(S.S./Preporod.info)