Sarajevska vijećnica obilježava 130 godina: Zgrada koja je preživjela razaranja i postala simbol kulture i identiteta

Sarajevska vijećnica obilježava 130 godina postojanja, tokom kojih je mijenjala funkcije, preživjela razaranja i obnovu te danas predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih i historijskih simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

– Jako smo ponosni što obilježavamo 130 godina postojanja Vijećnice. Svjedoci smo šta je sve i koliko je toga Vijećnica prošla kroz ovih 130 godina i evo možemo sada da budemo sretni što ona stoji uspravna, ponosna, dostojanstvena – kaže Džena Zeničanin, voditelj sektora marketinga i promocije Javnog preduzeća Sarajevo.

Govoreći o značaju ovog objekta, ističe njegovu simboličku i vremensku dimenziju.

– Vijećnica kroz svoje zidine priča priču o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Sarajevska vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine. Tokom više od stoljeća mijenjala je namjenu i značaj, ostajući jedan od ključnih simbola grada.

Uzdigla se iz pepela

Prvobitno je bila zgrada gradske uprave i administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Potom postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine zgrada je više puta granatirana. U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine zapaljena je, pri čemu je uništeno oko dva miliona vrijednih knjiga i dokumenata, odnosno oko 90 posto knjižnog fonda.

Građani Sarajeva i zaposleni pokušavali su spasiti knjige uprkos stalnoj snajperskoj vatri s okolnih brda koja su držale jedinice Vojske RS i njihovi pomagači.

Obnova Vijećnice trajala je 18 godina, a ponovo je otvorena 9. maja 2014. godine. Rekonstrukcija je izvedena na osnovu arhivskih dokumenata i fotografija, uz očuvanje autentičnih detalja enterijera.

Svi dijelovi ovog objekta, izgrađenog u pseudomaurskom stilu po uzoru na džamiju Kemala II u Kairu, rekonstruisani su na osnovu dostupnih dokumenata i fotografija stare Vijećnice. Dokumenti su pronađeni u Kaptolskom arhivu u Zagrebu. U sali Gradskog vijeća danas se nalaze drvene klupe i govornica, dok su ornamenti na zidovima i plafonu autentični i ručno oslikavani.

Među specifičnim detaljima su i rubovi zidova koji su izrađeni posebnom tehnikom i premazivani listićima zlata, uz upotrebu posebnih kistova od kamilje dlake.

Turistički i multimedijalni centar

Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica i danas odiše periodom u kojem je nastala, iako je njen enterijer obnovljen.

Osim što je sjedište Gradskog vijeća Sarajeva, Vijećnica danas predstavlja multimedijalni centar u kojem se održavaju koncerti, izložbe, konferencije i drugi kulturni događaji.

Govoreći o širem značaju Vijećnice, Zeničanin naglašava njen međunarodni značaj.

– Veliki je značaj Vijećnice kako za Sarajevo, za Bosnu i Hercegovinu, ali zaista i za cijelu Evropu, pa i svijet – rekla je Zeničanin.

Vijećnica, sa svojom arhitekturom, predstavlja i značajan turistički objekat koji posjećuje veliki broj turista.

Govoreći o razlozima dolaska posjetilaca, ističe raznovrsnost njihovih interesa.

– Svi su tu s nekim drugim razlozima. Neko dođe jednostavno da se divi ovoj veličanstvenoj zgradi, neko želi da pogleda arhitekturu, neko zadire u neke najsitnije detalje, neko ulazi u njenu historiju, neko želi gledati sve kroz sadašnjost, a neko razmišlja i o budućnosti – kaže Zeničanin.

Povodom jubileja planirani su brojni događaji, uključujući izložbu poznatog bosanskohercegovačkog umjetnika Safeta Zeca pod nazivom "Sarajevske kuće".

Od Paržika do nacionalnog spomenika

Prvi projekt Vijećnice uradio je bosanskohercegovački i češki arhitekta Karlo Paržik. Kako se taj projekt nije svidio tadašnjem austrougarskom ministru Benjaminu Kallayu, izrada novog povjerena je Alexandru Witteku, kojem je kao uzor poslužila džamija Kemala II, zbog čega je dva puta putovao u Kairo. Nakon njegove smrti, završetak projekta 1894. godine povjeren je Ćirilu M. Ivekoviću.

Izgradnja je trajala od 1892. do 1894. godine, dok je zgrada u službenu upotrebu stavljena 1896. godine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

(Preporod.info)