Prestanimo BiH predstavljati samo kao prostor za pomoć, ona je prostor za investicije
Foto: Prošlomjesečno predavanje izvršnog direktora FIC-a Nedima Makarevića u EU ambasadi o potencijalu BiH pred preko 20 ekonomskih atašea. U Švicarskoj će 21. novembra biti organizovan i poslovni susret u vezi s ulaganjem u BiH
Bosna i Hercegovina je zemlja koja živi i izvan svojih granica: u porodicama, džematima, firmama, uspomenama i zajednicama naših ljudi širom Evrope i svijeta. Naša dijaspora nije samo podsjetnik na odlazak i raseljavanje, nego jedan od najvećih resursa Bosne i Hercegovine.
Dugo smo o dijaspori govorili s emocijom, ali premalo sa strategijom. Mnogo smo je spominjali u svečanim govorima, ali je nismo dovoljno ozbiljno povezivali sa razvojem domovine. A istina je jednostavna: Bosna i Hercegovina ne može sebi dozvoliti luksuz da dijasporu posmatra samo kao sentimentalni nastavak domovine.
Ona je danas mnogo više od toga: ogromna mreža znanja, iskustva, kapitala, ugleda i veza koje mogu biti snažan oslonac za našu državu, društvo i ekonomiju. Procjene da bh. dijaspora godišnje u Bosnu i Hercegovinu unese približno 10 milijardi KM kroz doznake, potrošnju, investicije i druge oblike podrške ne govore samo o novcu. One govore o trajnoj vezi sa domovinom. Upravo zato dijaspora ne smije biti posmatrana samo kao izvor pomoći, nego kao strateški partner razvoja.
Dijaspora kao most prema svijetu
Naši ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Skandinaviji, Americi i drugim zemljama rade u ozbiljnim kompanijama, vode vlastite firme, učestvuju u investicionim projektima i imaju pristup poslovnim mrežama do kojih Bosna i Hercegovina sama često ne dolazi dovoljno organizirano. U tom smislu, dijaspora je i naš ekonomski ambasador, i naš reputacijski kapital, i naš razvojni partner.
Kada se govori o dijaspori, često se naglasak zadržava na čežnji, pripadnosti i identitetu. Sve su to važne dimenzije. Ali jednako je važno razumjeti da savremena dijaspora posjeduje i ono što Bosni i Hercegovini danas najviše nedostaje: pristup znanju, tržištima, međunarodnim standardima i poslovnoj disciplini. Upravo zato ona može postati jedan od najvažnijih kanala kroz koji se svijet ozbiljnije otvara prema Bosni i Hercegovini.
Zato se danas sve više govori o potrebi da se naši ljudi u dijaspori povezuju ne samo kulturno i vjerski, nego i ekonomski, poslovno i strateški.
Da se međusobno umreže, povežu s relevantnim akterima u Bosni i Hercegovini i da se njihova energija usmjeri prema konkretnim projektima, idejama i saradnjama koje mogu imati koristi i za njih i za domovinu. U tom smislu važnu ulogu može imati i Vijeće stranih investitora u Bosni i Hercegovini (FIC). Ali ne samo kao organizacija koja se bavi investicionom klimom i poslovnim ambijentom, nego i kao platforma povjerenja i susreta između Bosne i Hercegovine i njenih ljudi u svijetu. Može biti mjesto gdje se poslovni interes spaja sa osjećajem odgovornosti prema državi i društvu.
Vizija FIC-a: dijaspora kao partner razvoja
Vizija rada sa dijasporom ne polazi od uskog pitanja kako privući još investicija. Ona polazi od šire ideje: kako osnažiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i društvo kroz bolje povezivanje ljudi koji je nose u srcu, ali i kroz konkretne razvojne mogućnosti koje BiH nudi.
Izvršni direktor FIC-a dr. Nedim Makarević upravo u tome vidi jedan od ključnih zadataka vremena koje dolazi.
– Naša dijaspora je ogroman resurs koji Bosna i Hercegovina nikada nije uspjela poredati kako treba. Godinama gledamo milijarde koje ulaze u zemlju, ali nismo uspjeli izgraditi sistem koji će taj kapital, to znanje i te kontakte pretvoriti u dugoročan razvoj. Ako znamo da dijaspora približno unosi oko 10 milijardi KM, onda je jasno da govorimo o snazi koju nijedna ozbiljna zemlja ne bi prepustila slučaju. Mi u FIC-u želimo da dijaspora postane partner razvoja, ali i partner u jačanju ukupnog društvenog i državnog kapaciteta Bosne i Hercegovine – smatra Makarević.
Ova poruka podsjeća da Bosna i Hercegovina više ne smije gubiti vrijeme kada je riječ o vlastitoj dijaspori. Jer dok druge zemlje grade institucije i programe da svoje ljude iz svijeta pretvore u razvojni motor, Bosna i Hercegovina još uvijek prečesto ostaje na nivou pojedinačnih inicijativa.
(cijeli tekst dostupan u novom broju IIN Preporod, kao i na online izdanju)
