Bereket je u kretanju

Bereket je u kretanju

Piše: Suad Mahmutović

Sedamdesetih godina prošloga stoljeća Henri Kisindžer, (Henry Kissinger, 1923–2023) poznati američki političar i diplomata, je izjavio: "Kontroliraj hranu, kontrolisat ćeš ljude. Kontroliraj naftu, kontrolisat ćeš države. Kontroliraj novac, kontrolisat ćeš cijeli svijet."

Više od pet decenija kasnije, gotovo cijeli svijet je pod kontrolom.

Na to nisu imune ni velike nacije. Tako, naprimjer, Kinezi prije tridset godina nisu znali za dijabetes. Zapravo, ta riječ u kineskom jeziku uopće nije postajala. Nakon uvođenja zapadnjačkog načina ishrane, a to se desilo prije 30 do 35 godina, pretilost i dijabetes su postali toliko rašireni među kineskom omladinom da ovaj posljednji u Kini bilježi najveći porast u svijetu. 

O tome piše Viljam Engdal (F. William Engdahl, 1944) u knjizi "Uništite Kinu", izdatoj 2014. godine u Zagrebu.

Egipat, stara i nekada moćna civilizacija, danas je na koljenima.

Svojevremeno je bio najveća žitnica na svijetu, a danas? Kada bi zatvorili granice s ovom zemljom, za nekoliko mjeseci egipatska nacija bi bila gladna! Umjesno pitanje bi bilo: A šta je s nama?  

Evo dolazi nova, 1447. hidžretska godina.

U kontekstu gore kazanog, bilo bi korisno baš ovim povodom razmisliti koliko smo kao narod ili država istinski neovisni.

Svako pametan će primijetiti da nam je zapuštena ova blagoslovljena bosanska zemlja. Imamo i dalje neobrađene njive i skupu hranu, iako smo slušali poruke Poslanika, a. s., da je dužnost zasaditi voćku čak i kada bi Sudnji dan sutra nastupio.

Ili, da će čovjek imati nagradu od zasijanog, pa makar plod propao ili bio ukraden. Jesmo li svjesni ovih riječi najplemenitijeg čovjeka na zemlji? Kako se onda pravovjernim muslimanima ne isplati zasijati zemlju i time zaslužiti nagradu Gospodara ovoga i onoga svijeta?

Rad je ibadet, obaveza. Ali, danas imamo sve lijenje generacije u bilo kojoj branši. Naravno, postoje briljantni pojedinci koji su bili dobri učenici, studenti, danas aktivni društveni radnici.

Nažalost, značajna većina nije takva. Znanje na internetu traže, a umjetna inteligencija im je iznimno dobro došla. Dobar broj mladih ljudi neće da radi. Kažu da im se ne isplati raditi.

Sultan Mehmed Fatih je osvojio Konstantinopolj u dvadeset i prvoj godini života. Nažalost, danas neki mladići tih godina ne mogu čestito ni djevojku osvojiti.

Roditelji su ih razmazili i svako malo postaju anksiozni. Nisu spremni da se uhvate u koštac s mnogo manjim životnim izazovima nego što su to bile prethodne generacije.

Podsjećamo da je Filip Makedonski odgajao sina među lavovima. Kasnije je taj dječak postao slavni vojskovođa Aleksandar Makedonski.

Pored silnih poruka koje nova hidžretska godina nosi, čini mi se da bi jedna od njih bila – konstantno nastojanje da budemo bolji.

Pravi muhadžir je onaj koji se grijeha i svega lošega kloni.

Temeljna poruka Hidžre bi trebala biti da budemo bolji ljudi, muslimani. Nemojmo biti lijeni, uspavani, inertni, jer bereket – Božiji blagoslov – je u kretanju, nije u mirovanju.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti