Jedna trećina zaposlenih prekvalificirani za poslove kojima se bave

Zbog toga, smatra, sustav visokog obrazovanja mora osposobiti studente iz BiH sa pravim vještinama iz ove oblasti kako bi se  rast ovog kao i cjelokupnog privatnog sektora.

Ključni sektori koji imaju potencijal za razvoj u BiH i koji će tražiti  kadar, kaže ona za Akta.ba, su i drvni sektor i sva zanimanja koja su vezana za taj sektor (dizajneri  namještaja,  stolari i sl. ) tekstil i koža, poljoprivreda, te metalna idustrija.

Oblast u kojima se već školuje višak obrazovanih je sektor društvenih znanosti, novinarstva i obrazovanja. Istraživanje je pokazalo da će višak fakultetskih obrazovanih osoba u ovim oblastima nastaviti rasti ukoliko ne poraste broj poslova koji se otvaraju u ovim sektorima tako da će oni koji budu zavšavali ove fakultete imati malu šansu za pronalazak zaposlenja. Također, sektori na koje bi se mogli fokusirati su oblast biznisa, administracije i prava, prirodnih znanosti, matematike, statistike i IT  za što postoji velika potražnja u inozemstvu i čiji rast se očekuje do 2018.

Zanimljiv je i podatak da veliki broj fakultetski obrazovane radne snage spremno da radi poslove koji su ispod njihove razine obrazovanja. ''Trenutno oko jedna trećina onih koji su završili fakultete prekvalificirani za poslove kojima se bave'', pokazalo je ovo istraživanje. Autori studije preporučuju bolju suradnju između visokoobrazovnih ustanova i poslodavaca što se tiče nastavnog plana i zapošljavanja. Oni koji završe fakultete imaju veoma malu podršku od institucije koje bi trebalo da se bave zapošljavanjem i karijernim savjetovanjem. ''Oni koji završe fakultete, u pronalasku posla, oslanjaju se na svoje prijatelje i familiju što doprinosi klijentalizmu i nepotizmu'', navode autori istraživanja. 

Poslodavci ističu da obrazovne institucije kod studenata ne razvijaju vještine koje se odnose na rješavanje problema, donošenje odluka i organizacijske vještine, koje su sve potrebnije kako ekonomija postaje sve više okrenuta uslugama i informcijskim tehnologijama. Navode da su ove vještine  zanemarene na visokoškolskim ustanovama koje su više orijentirane na tradicionalne metode predavanja