Medić: Zločin na Korićanskim stijenama jedan od najbolje dokumentovanih zločina u toku agresije

Porodice ubijenih Bošnjaka danas će obilježiti još jednu tužnu godišnjicu - 32 godine od zločina na Korićanskim stijenama, a sve ove godine obilježila je njihova borba za istinu i pravdu.

Jasmin Medić, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu, podsjetio je da je na Korićanskim stijenama 21. augusta 1992. ubijeno preko 180 Bošnjaka, koji su prethodno bili zatočeni u logoru Trnopolje.

Muškarce, pod izgovorom razmjene, na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda policije iz Prijedora. Naredivši im da kleknu, pucali su im u leđa nakon čega su njihova tijela padala u ponor dubok više od 300 metara.

- Počinioci zločina su pripadnici Interventnog voda prijedorske policije. Posmrtni ostaci, a većina su bili nekompletni, ekshumirani su u periodu od 2003. do 2017. godine - naveo je Medić.

Porodice ubijenih su prvi put posjetile ovu lokaciju 2002. godine i od tada su svake godine pozivali nadležne organe da pronađu posmrtne ostatke ubijenih i da počinioci zločina budu procesuirani, dodao je on.

- Djelimično je to urodilo plodom. Jedan dio pripadnika Interventnog voda su procesuirani (od čega su četvorica priznali krivicu). No, svjesni smo da se radi o većem broju onih koji su odgovorni za ovaj zločin. Zločin na Korićanskim stijenama jedan je od najbolje dokumentovanih zločina u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu budući da su već neposredno nakon počinjenog masakra, pripadnici Prvog krajiškog korpusa VRS, pripadnici MUP-a RS i CSB Banja Luka u svojim dokumentima govorili o tome da su na toj lokaciji ubijeni bošnjački civili - kazao je Medić.

Zločin nad ponorom Korićanskih stijena, kao i brojni drugi tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, je počinjen radi ostvarenja projekta etnički čistih područja. Medić je, zajedno s Mujom Begićem, šefom područnog ureda Bihać Instituta za traženje nestalih Bosne i Hercegovine, autor nedavno objavljene knjige koja govori o ovom zločinu - "Korićanske stijene - kamena grobnica".

- Knjiga "Korićanske stijene - kamena grobnica" govori u više poglavlja o političkoj situaciji u prijedorskoj opštini 1990-1992; napadima na dijelove opštine Prijedor u kojima srpsko stanovništvo nije bilo većinsko; logorima Omarska, Keraterm i naročito Trnopolje budući da su iz tog logora izvedeni zatočenici koji su ubijeni na Korićanskim stijenama. Nadalje, detaljno smo opisali masakr na toj lokaciji, predočili dokumente u kojima se priznaje počinjeni zločin, govorili o posljedicama zločina - pokušaju prikrivanja zločina ("asanaciji" terena, procesuiranju optuženih i posebno o ekshumacijama. Odlučili smo da knjigu obogatimo i nizom fotografija s mjesta zločina pa smo prezentovali one na kojima se vidi pokušaj prikrivanja zločina, fotografije s ekshumacija i fotografije posjeta Korićanskim stijenama - naglasio je Medić.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Za zločin na Korićanskim stijenama zatvorske kazne je dobilo 11 osuđenih, u trajanju od ukupno 200 godina.

Za zločine pred MKSJ i Sudom BiH osuđeni su Darko Mrđa na 17, Damir Ivanković na 14, Gordan Đurić na osam, Ljubiša Četić na 13, Zoran Babić na 22, Milorad Škrbić na 21, Dušan Janković na 21, Željko Stojnić na 15, Saša Zečević na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora.

 (Preporod.info)