Zvizdić: Bosna i Hercegovina će slaviti državne praznike kao članica EU i NATO saveza

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić u povodu današnjeg obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, za Preporod.info govori o značaju ovog datuma, ali i nastavka borbe za pluralističko društvo po mjeri svih ljudi u Bosni i Hercegovini koji je osjećaju kao svoju domovinu.

Dan nezavisnosti jedan je od najznačajnijih datuma za svaku državu pa tako i za nezavisnu i međunarodno priznatu Bosnu i Hercegovinu. To je datum kada su građani BiH, neposrednim glasanjem i apsolutnom većinom izrazili svoju političku volju da BiH bude nezavisna država što je i potvrđeno njenim međunarodnopravnim priznanjem i punopravnim članstvom u OUN. Riječ je o jednom od historijski važnih datuma, međaša Bosne i Hercegovine.

Razgovarala: Amina Nuhanović

Preporod.info: Sjenu na obilježavanje ovog historijski važnog datuma za državu baca činjenica da se ni ove godine 1. mart ne slavi na cijelom prostoru BiH. Kako komentarišete takav odnos zvaničnika iz bosanskohercegovačkog entiteta RS prema Danu nezavisnosti, na način da ga ne priznavaju. Kako gledate na to da visoki predstavnici međunarodne zajednice tome ne pridaju nikakvu pažnju?

Zvizdić: Aktuelni zvanični iz bosanskohercegovačkog entiteta RS se prema historijskim datumima i činjenicama ponašaju kao mala djeca koja pokriju oči da ne bi vidjela stvarni svijet oko sebe, a kako bi mogla ostati u svijetu svoje mašte.

Pokušava se, potpuno bezuspješno, održati fikcija da je entitet RS "država" iako je svima jasno da jedino BiH ima državni i međunarodno-pravni suverenitet i subjektivitet, dok je RS administrativna jedinica unutar cjelovite i nezavisne BiH. Nažalost, pojedini dužnosnici bh. entiteta RS nastavljaju s plasiranjem neistina očekujući da će se stotinu puta ponovljena laž jednom pretvoriti u istinu, što se neće dogoditi, jer su agresija na nezavisnu i međunarodnu državu BiH, kao i genocid, ratni zločini i etničko čišćenje apsolutno dokumentovani i presuđeni pred najvišim međunarodnim pravnim instancama.

Uostalom, aktuelno i nacionalistički orijentirano rukovodstvo bh. entiteta RS, odbija da prihvati bilo koju činjenicu vezanu za hiljadugodišnji historijski državni kontinuitet BiH, pa tako ne prihvataju ni Povelju Kulina bana, ni bosanskog kralja Tvrtka, ni odluke ZAVNOBIH-a, ni referendum o nezavisnosti, na kraju ni odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma kojima je potvrđen državni kontinuitet BiH.

Njihove namjere i ciljevi su jasni ali neće biti realizirani, jer cjelovita BiH sa svojim teritorijalnim integritetom i unutrašnjim i vanjskim suverenitetom ostaje kao trajna kategorija za razliku od entiteta koji su uspostavljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom i uzročno-posljedično su vezani za njega.

Preporod.info: Referendumom je 1992. godine gotovo dvije trećine građana odlučilo da BiH treba biti nezavisna i samostalna država. Gledano danas, koliko je BiH doista nezavisna i samostalna, koliko je ugrožen njen suverenitet i teritorijalni integritet s obzirom na svakodnevne prijetnje secesijom, a u zadnje vrijeme sve ozbiljnije prijetnje od trećeg entiteta?

Zvizdić: U Ustavu BiH je jasno definirano da BiH nastavlja svoj državni kontinuitet kao cjelovita i suverena država u međunarodno priznatim granicama i kao članica Ujedinjenih nacija.

Povreda ili grubo narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta je atak na ustavni poredak i podliježe odredbama Krivičnog zakona BiH, odnosno međunarodnog prava ako bi takve antidržavne aktivnosti došle van BiH.

Članovi 156. i 157. Krivičnog zakona BiH su vrlo jasni: "Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina."

A pametnom bi, kako se to žargonski kaže, i išaret trebao biti dovoljan.

Preporod.info: Kako vidite trenutno stanje u BiH, s obzirom na agresivnu antibosansku politiku, koja se ne vodi više izvana prema BiH, Srbije i Hrvatske, nego i iznutra od retrogradnih snaga, prvenstveno od strane SNSD-a i HDZ-a? Pritisci su na Ustavni sud BiH, Ustav, traže se izmjene Izbornog zakona po želji HDZ-a... Koliko je važno jedinstvo bošnjačkog bloka, zapravo, da li ono danas postoji?

Zvizdić: Ja to ne bih nazvao jedinstvom samo bošnjačkog bloka, nego bih radije koristio širi i integrirajući naziv - bosanskohercegovački blok.

Etabliranje bh. političkog bloka na jasno definiranim načelima funkcioniranja i strateškim ciljevima, te općeprihvaćenom modelu liderstva i koordinacije, je imperativni zadatak koji već traži konkretne aktivnosti. Taj blok, čiji bi zadatak bio da izradi Platformu za budućnost BiH, bi bio korito kojim bi nesmetano proticale sve ideje i projekti koji bi vodili ka jačanju i napretku države BiH, kao što bi bio i nepremostiva brana za sve antibosanske namjere i aktivnosti.

U vezi s aktuelnom političkom situacijom, svjesni smo kontinuiranih antibosanskih aktivnosti koje dolaze ne samo iznutra nego i iz regiona, ali dovoljno smo iskusni da možemo prepoznati njihove nosioce i ciljeve tako da ćemo u svakoj situaciji djelovati institucionalno, u skladu s Ustavom i zakonima, preventivno i konzistentno, i neće proći ništa što bi moglo naštetiti interesima BiH.

Preporod.info: Kada govorimo o bitnim stvarima za BiH i njen napredak, koji je Vaš stav, kada ćemo doista postati dio EU porodice, i šta će to sve značiti za bh. građane?

Zvizdić: Članstvo u EU i NATO su najvažniji vanjskopolitički prioriteti BiH.

Oni su sinonim za mir, dugoročnu stabilnost, vladavinu prava, ekonomski razvoj i socijalnu sigurnost.

Dakle, govorimo o procesima, standardima i projektima koji su neophodni za sigurnu budućnost, napredak i prosperitet BiH, kao što su: bolji sistem obrazovanja, kvalitetnija zdravstvena zaštita, efikasnija socijalna politika, lična i porodična sigurnost, vladavina zakona, nove investicije, kvalitetna saobraćajna, energetska i digitalna infrastruktura, bolji poslovni ambijent, pristup jedinstvenom evropskom tržištu, nova radna mjesta itd.

Primjera radi, prosječan iznos koji EU šalje zemljama članicama je oko 4.000 eura po glavi stanovnika, dok je za Zapadni Balkan taj iznos 123 eura po glavi stanovnika.

Preporod.info: Možete li se osvrnuti ovom prilikom na dejtonski ustavni koncept BiH i moguće izmjene Ustava?

Zvizdić: Dejtonski mirovni sporazum ima svojih prednosti i svojih mana. Ključna prednost je da je donio mir, što ga, gledano s toga aspekta, čini neprocjenjivim, kao i da je osiguran kontinuitet državnog suvereniteta, teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost i međunarodnopravni subjektivitet BiH.

Treba imati u vidu i vrlo pozitivnu činjenicu da su međunarodne konvencije i ugovori, njih 15, sastavni dio Ustava BiH, što govori o iskrenim namjerama tvoraca Dejtonskog sporazuma da ustavno-pravni sistem BiH usklade s međunarodnim pravom i uopće vladavinom prava i ljudskim pravima i slobodama. Naravno, protekle tri decenije su na površinu izbacile i loša rješenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Činjenicu da je Ustav baziran na etničkom umjesto na građanskom principu, kao i brojna entitetsko-etnička veta smatram ograničavajućim ustavnim odredbama što je kao prepreka napretku prepoznato i od strane evropskih institucija.

Zbog toga i jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za BiH glasi: "Osigurati da sva upravna tijela nadležna za provođenje acquis-a rade isključivo na osnovu profesionalizma i da se ukloni pravo veta u njihovom odlučivanju".

Osim navedenog, jedno od najlošijih rješenja u Ustavu BiH je činjenica da BiH nije jedna izborna jedinica za sve zakonodavne, izvršne i sudske institucije na nivou BiH: za Predsjedništvo BiH, PS BiH i Ustavni sud BiH, što je jedan od izvora postojeće diskriminacije utvrđene u presudama Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, kretanjem BiH ka članstvu u EU, morat će doći do višestrukih, vjerovatno etapnih, izmjena Ustava BiH, isključivo u pravcu implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, US BiH i usklađivanja s demokratskim evropskim standardima.

Preporod.info: Za kraj ovog razgovora po Vašem mišljenju, koliko je danas važno razviti građansku svijest kod ljudi o njihovim pravima i odgovornosti za sudbinu BiH? Koja je Vaša poruka građanima povodom 1. marta?

Zvizdić: Izuzetno je važno kontinuirano raditi na jačanju državotvorne svijesti svakog građanina BiH.

Moja poruka građanima za 1. mart je: Bosna i Hercegovina već stoljećima ima skoro identične granice, svoj državni karakter i geopolitičku i društvenu posebnost. Država Bosna starija je i od Hrvatske i od Srbije i kao samostalna država postojala je najduže od svih balkanskih feudalnih država.

BiH i njeno multikulturno i multikonfesionalno društvo su u svojim historijskim granicama ostali i opstali i u vrijeme Osmanskog Carstva, i kao "corpus separatum" u periodu Austro-Ugarske, i u periodu nekih od najjačih udara na njen historijski teritorijalni integritet kao što je bio period šestojanuarske diktature ili sporazum Cvetković - Maček, da bi i na zasijedanju ZAVNOBIH-a, dakle, poslije 480 godina, usvajanjem rezolucije koja nije bila samo politički nego i ustavni akt, obnovila svoju državnost koja je krunisana uspješnim referendumom za nezavisnost i međunarodnim priznanjem i prijemom u Ujedinjene nacije, odbranom od agresije i EU i NATO integracijama.

Ovo su nepobitne činjenice koje ne mogu promijeniti ili zasjeniti pokušaji revizije historije ili bilo koja druga fikcija o kojoj sanja aktuelno rukovodstvo bh. entiteta RS. I na kraju ono što je najvažnije, u ne tako dalekoj perspektivi, BiH će slaviti svoj dan nezavisnosti i državnosti kao članica EU i, ako Bog da, kao punopravna članica NATO Saveza.

(Preporod.info)