Neda Tadić za IIN Preporod: BHRT nije samo medij, već prepoznatljivi stub državnosti
Povodom posljednjih dešavanja i protesta uposlenika državne radiotelevizije, portal Preporod.info prenosi intervju Nede Tadić, direktorice BHT1 po ovlaštenju, koji je objavljen u Islamskim informativnim novinama Preporod.
Povod za intervju bio je jubilej BHRT-a, koji ove godine slavi 80 godina postojanja.
Razgovarao: Elvedin Subašić
Kao najstariji javni emiter u Bosni i Hercegovini, BHRT već decenijama obnaša ključnu ulogu u informiranju, obrazovanju i kulturnom povezivanju građana svih naroda i zajednica. U vremenu brzih promjena i medijske prebukiranosti različitim sadržajem, ovaj javni servis ostaje bastion profesionalnog novinarstva i javnog interesa
IIN Preporod: BHRT obilježava 80 godina postojanja. Šta za Vas znači biti dio ove kuće s tako dugom i bogatom tradicijom?
Tadić: Privilegiju što sam dio tima koji nastavlja tkati tu, 80 godina dugu priču, uz sve njene izazove, mane, probleme. Zadovoljstvo što radim posao koji volim, jer su novinarstvo i rad u medijima divni kada se uspijete odmaći od politike koja vam mrsi konce i kreira nemoguće uvjete rada... I ponos zbog svega što su moje kolege decenijama stvarale, kreirale kulturnu zbilju bosanskohercegovačkog društva, uspostavljale standarde televizijskog i radijskog novinarstva u našoj zemlji, probijale barijere, ujedinjavale nas, spajale, budile empatiju, informirale, educirale i zabavljale, često čineći naizgled nemoguće da bi kvalitetni sadržaji doprli u domove gledatelja i slušatelja. Od tih 80 godina postojanja, dio sam BHRT-a već njih 20 i doista mogu reći da je to moja kuća, moj dom, koji bih teško zamijenila nekim drugim. Zato se trudim, zajedno s kolegama, ne dopustiti njegovo urušavanje, kako bismo taj javni medijski servis, servis građana, sačuvali i za generacije koje dolaze.
Od olimpijske euforije do kiše granata
IIN Preporod: Kako danas gledate na ulogu BHRT-a kroz historiju, od njegovih početaka i koji biste trenutak ili period u historiji BHRT-a izdvojili kao najvažniji za razvoj javnog servisa?
Tadić: Osamdeseta godišnjica je bila prilika da se “pročeprka” po arhivima i podsjeti upravo na ulogu javnog medijskog servisa kroz historiju. Svaka redakcija BHT1 je dobila zadatak da kreira jednu specijalnu emisiju koja bi nas provela kroz neke najznačajnije projekte iz tog programskog segmenta, podsjeti na neke kultne emisije, ljude koji su ih kreirali, kolege iza kamera koje gledatelji ne vide, ali bez čijeg doprinosa te emisije ne bi ni postojale niti bi mogle biti emitirane.
Naravno, bilo je nemoguće sve spomenuti u tih sat vremena koliko je svaka redakcija imala na raspolaganju, ali smo dobili vrlo lijepe, emotivne, nostalgične emisije koje ostaju kao dokument jednog vremena i, nakon emitiranja u našem programu, mogu se pronaći na online platformama BHRT-a.
Nakon što ih pogledate, jasno vam je da je BHRT, odnosno nekadašnja Radio-televizija Sarajevo, imala beskrajno značajnu društvenu ulogu. Bili smo pokretači kreativnih, kulturnih, muzičkih, dokumentarnih projekata i procesa u zemlji, svjedoci vremena i čuvari nematerijalne i materijalne baštine Bosne i Hercegovine. Ne smijemo zaboraviti spomenuti taj ogromni podvig realizacije prijenosa XIV Zimskih olimpijskih igara, održanih u Sarajevu 1984. Za tadašnje standarde, taj tehnički, produkcijski i programski iskorak koji je napravila RTV Sarajevo je doista bio impozantan i ocijenjen iznadprosječnim od strane svjetskih stručnjaka.
Tadić: BHRT je imao veliku društvenu ulogu (Foto: Printscreen)
Nisam svjedočila tim trenucima, jer sam 1984. bila beba od godinu dana, ali, slušajući starije kolege i gledajući snimke iz tog perioda, mislim da su taj polet, ta energija i zajedništvo ogromne programsko-tehničke ekipe bili ključni za sve ono što je u programskom smislu uslijedilo osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. Nevjerojatna eksplozija kreativnosti, veliki produkcijski zahvati, kultne emisije koje i danas s radošću gledamo...
Rat je prekinuo taj profesionalni zanos, ali je, s ove vremenske distance, upravo on još jedan ključni trenutak u razvoju javnog RTV servisa. Ne u doslovnom smislu, jer se pod bombama i granatama ništa nije moglo razvijati, ali taj otpor, ta odanost profesiji, širenju istine i dostavljanju informacija ljudima kojima je to, uglavnom, bio i jedini izvor informacija o tome što se zbiva u zemlji i svijetu, su doista fascinantni. Pod kišom granata su naše kolege dolazile na posao, odakle često danima nisu mogli otići, riskirali su svoje živote, nosili opremu i izvještavali...
Taj period novinarstva u ratu je, doista, jedna fascinantna epoha u historiji BHRT-a. Ne zaboravimo da su tada nastale i neke kultne dječije, kulturne, pa i zabavne emisije, jer je uloga javnog servisa bila i ne dozvoliti da život, kakav smo poznavali prije rata, potpuno nestane. Stoga, s pijetetom treba gledati kolege koje su tada doprinosili javnom medijskom servisu, posebno one koji su izgubili živote radeći svoj posao. Kao treći značajan period bih izdvojila formalno-pravno formiranje ovog što i danas zovemo BHT1 i BH radio 1, odnosno Radio-televizija Bosne i Hercegovine. Taj “novi početak” je donio i novi kreativni zanos, pozitivnu energiju, želju za medijskim jedinstvom cijele Bosne i Hercegovine, bez podjela i stereotipa.
Nedopustivo je višegodišnje kršenje Zakona o javnom RTV-u
IIN Preporod: Za čitaoce koji, možda, nisu dovoljno upoznati – šta sve danas čini BHRT i koliko ljudi stoji iza radijskih, televizijskih programa i dopisničke mreže širom zemlje?
Tadić: Danas BHRT čini oko 780 uposlenika koji rade na televiziji, radiju, web-portalu, u produkciji, dopisništvima, repetitorima širom zemlje te na održavanju naše imovine. Često u javnosti imamo narativ da nas je previše, ali se zaboravlja da naša cjelokupna produkcija, imovina, odašiljači... opslužuju i Federalnu radio-televiziju. Zaboravlja se da javni servisi u okruženju imaju i po tri ili četiri puta više uposlenika, samim tim i više radijskih i televizijskih kanala. Zaboravljamo i da proizvodnja i emitiranje programa po profesionalnim standardima nije jednostavno, koliko god se to nama činilo takvim iz perspektive digitalnog društva u kojem danas živimo, gdje svatko, uz pomoć samo svog mobitela, kreira sadržaje za društvene mreže. Treba shvatiti razliku između amaterizma i profesionalizma.
RTV Dom: BHRT broji oko 780 uposlenih
IIN Preporod: Koliko je danas izazovno raditi na BHRT-u, s obzirom na specifične uslove rada, ograničene resurse i aktuelne probleme koji prate javni servis, o čemu je Preporod ranije pisao? Jesu li se problemi umnožili ili se nazire njihovo institucionalno rješavanje?
Tadić: Sve je izazovnije raditi na BHRT-u i nekad mi se čini da ova kuća opstaje isključivo zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca i njihovoj ljubavi prema profesiji i ovoj kući. Strašno je šta je ova država, svojom inertnošću, planski uradila svom javnom medijskom servisu i ogromna sramota za jednu zemlju koja želi postati dijelom Evropske unije. Nedopustivo je višegodišnje kršenje Zakona o javnom RTV sistemu od strane Radio-televizije Republike Srpske koja je na taj način nezakonito prisvojila više od 90 miliona KM koji su po zakonu trebali pripasti BHRT-u. Na taj način se sistemski urušava javni emiter na državnom nivou koji grca u dugovima, jedva isplaćuje neto plaće radnicima kojima se već devet godina duguju doprinosi na plaće i koji, zbog neuplaćenih doprinosa, ne primaju penzije ni kada ostvare pravo na njih.
Tadić: RTRS je nezakonito prisvojila 90 miliona KM koji pripadaju BHRT-u (Foto: Arhiv)
O ulaganju u program i kvalitetniju tehniku je u takvim uvjetima suvišno i govoriti. Nažalost, nakon godina i godina nezainteresiranosti parlamentaraca, čija je BHRT direktna odgovornost, pojedinih deklarativnih obećanja političara, poziva na neplaćanje RTV takse iz parlamentarnih klupa, nerješavanja naplate RTV takse na teritoriji cijele države i njezine raspodjele sukladno zakonu, ne vjerujem da postoji institucionalna volja za rješavanjem ovih nagomilanih problema i stavljanja poslovanja sva tri javna emitera u zakonske okvire.
Mislim da je pritisak izvana nužan. Ukoliko se nešto ubrzo ne promijeni, pa bilo to i nametanje novog zakona od strane visokog predstavnika, bojim se da ćemo postati jedina zemlja u Evropi koja će, gledajući u vrata Evropske unije, sama srušiti svoj javni medijski servis, jedan od 14 prioriteta za pristupanje toj istoj Evropskoj uniji.
Javni servis u moru društvenih mreža i privatnih medija
IIN Preporod: Koliko društvene mreže i digitalni mediji mijenjaju način na koji javni servis funkcionira i komunicira s publikom? Kako u takvom dinamičnom i zahtjevnom medijskom prostoru održati kvalitetan, odgovoran i profesionalan novinarski sadržaj i da li se on mijenja pod tim pritiskom?
Tadić: Medijska scena je nesporno promijenjena zauvijek, i svi se moramo prilagoditi novim navikama publike ukoliko želimo ostati relevantni. BHRT se trudi držati korak, prisutni smo na svim društvenim mrežama i koristimo te platforme za plasman informacija i naših sadržaja. No, i tu imamo problem čiji uzrok leži u nestabilnoj finansijskoj situaciji – nedovoljno educiranog kadra koji bi se posvetio tom mediju i kvalitetnije i efikasnije ga koristio za približavanje mlađoj publici koja sve manje konzumira konvencionalne medije.
Tadić: Nemamo dovoljno educiran kadar koji bi sadržaj približio mlađoj publici
Ne smijemo dozvoliti da u medijskom smislu društvene mreže postanu same sebi svrha i važno je da upravo javni servis bude maksimalno profesionalan kada je riječ o istinitim, tačnim, provjerenim informacijama. Privatni mediji često koriste click-bait naslove, tzv. “mamce”, koji vas privlače da kliknete na njihove besmislene sadržaje kako bi oni ostvarili dodatni profit.
A sve je više takvih medija, često i nepoznatih vlasnika i autora, koji služe različitim interesima određenih skupina ljudi. Teško je prosječnom građaninu, u zemlji u kojoj medijska pismenost nije na zavidnoj nivou, razlučiti istinu od izmišljotine, važno od nevažnog u takvom okruženju u kojem sve izgleda relevantno, šareno i privlačno. Zato je važno da javni servis ili bilo koji drugi profesionalni medij ne upadne u tu baru medijskog šunda i ostane relevantni izvor istinitih informacija, a društvene mreže ne koristi za profit, nego isključivo kao alat za bolju dostupnost bitnih medijskih sadržaja.
Nikakav čarobni štapić nam ne treba – samo poštivanje zakona
IIN Preporod: Da li danas na BHRT-u postoji dovoljno prostora i podrške za dokumentaristički program koji umnogome govori o samoj državi i njenim vrijednostima i bogatstvima?
Tadić: Prostora, podrške, volje i želje uvijek ima. Kolegice i kolege iz Dokumentarnog programa vrijedno rade u kakvim-takvim uvjetima. Ponekad finalni proizvod ne bude ono što su zamislili i priželjkivali zbog skromnih produkcijskih kapaciteta, štednje na svakom koraku, povremene nemogućnosti odlazaka na terenska snimanja zbog nedostatka novca. Ali, vrijedno rade, najbolje što mogu u postojećim uvjetima. Često finalni proizvod nadmaši sva očekivanja znajući u kakvim okolnostima je nastajao.
Nekad su naše kolege mjesecima stvarale neki dokumentarni film, analizirale, pripremale, obilazile lokacije snimanja, planirale svaki kadar. Nedostatak novca i limitirani kapaciteti su taj kreativni proces sveli na nekoliko dana. Mislim da je to dovoljan pokazatelj realnosti rada na BHT1.
IIN Preporod: Kako vidite budućnost BHRT-a i šta je nužno da bi javni servis opstao i bio relevantan u savremenom medijskom prostoru?
Tadić: Želim vjerovati u svijetlu budućnost BHRT-a. Da nije tako, davno bih otišla raditi negdje drugdje, kao i brojne moje kolegice i kolege, profesionalci.
Nužno je poštivati zakon i osigurati finansijsku stabilnost i političku neovisnost javnog medijskog servisa. Nikakav čarobni štapić nam ne treba – samo poštivanje zakona. To će za posljedicu imati više ulaganja u kvalitetan program, radnike, konačno, adekvatno plaćene za svoj rad, konkurentnost na tržištu rada i privlačenje iskusnog kadra koji godinama, nažalost, gubimo zbog sveopće klime na BHRT-u. Sve to donosi razvoj, poboljšanje kvalitete programa i podizanje relevantnosti na medijskom tržištu.
(IIN Preporod)
