Razotkrivanje iluzija: Kako društvene mreže oblikuju našu percepciju islama

Piše: Selvir Mujanović

U današnjem digitalnom dobu, društvene mreže su postale središnje mjesto za razmjenu informacija i ideja. Međutim, s tom promjenom dolaze i brojni izazovi, posebno u kontekstu složenih stručnih tema poput religije, gdje je uloga uleme, islamskih stručnjaka, ključna. Promatranje ovog fenomena otvara niz pitanja o našem razumijevanju islama, načinu na koji se stručnost dijeli i percipira, te utjecaju na vjernike i društvo u cjelini.

U današnjem svijetu, često se suočavamo s izazovima koji proizlaze iz toga što stručne teme, koje se tradicionalno smatraju domenom uleme, postaju dostupne široj masi putem društvenih mreža. Kada ulema dijeli stručne stavove i tumačenja na javnim platformama, javlja se pitanje kako ta informacija utiče na percepciju islama među vjernicima.

Primjerice, zamislite situaciju u kojoj se doktori medicine javno raspravljaju o tretmanu neke bolesti na društvenim mrežama. Takve rasprave mogu stvoriti zbrku i nesigurnost među pacijentima, dovodeći ih u dilemu kome vjerovati i kako donijeti ispravnu odluku o vlastitom zdravlju. Slično tome, kada ulema dijele različite stavove o interpretaciji vjerskih tekstova ili praksi islama, to može rezultirati konfuzijom i nesporazumima među vjernicima.

Dodatno, pojedini alimi s velikim brojem sljedbenika često drže svoje stavove kao apsolutnu istinu, stvarajući kult ličnosti oko svojih tumačenja. Razlozi za to mogu biti različiti, uključujući ego, želju za moći ili nedostatak samopouzdanja. Stavovi koji se predstavljaju kao dogma ograničavaju slobodu razmišljanja i potiču vjernike da slijede te stavove bez kritičkog promišljanja ili istraživanja.

Također, postoji i opasnost da vjernici umjesto svojim svakodnevnim poslovima počnu baviti pitanjima vjerskih poslova. Umjesto da se fokusiraju na praktičnu primjenu vjere u svakodnevnom životu, vjernici mogu biti uvučeni u beskrajne rasprave o teološkim pitanjima i stavovima uleme. To može dovesti do gubitka fokusa na stvarne potrebe zajednice i smanjenja produktivnosti.

U ovom kontekstu, riječi El-Gazalija iz njegova djela Ihja'u 'ulumi 'd-din imaju posebnu važnost: “Pitanja običnog svijeta o Allahovim svojstvima i govoru, o harfovima, slovima, i da li su ona stvorena ili bespočetna jesu neumjesna i bespotrebna pitanja. Oni se trebaju baviti time da sprovode u praksu ono što je u Kur’anu, samo što je to teško ljudima, a mnogo im je lakše baviti se besposlicom. Običan čovjek uživa u tome da ulazi u naučne dubine, jer mu šejtan predstavlja i ubacuje misao da je i on učen i da zavređuje pažnju i poštovanje. Neprestano mu to ubacuje u srce, sve dok čovjek ne počne govoriti ono što ga izvodi iz vjere, a da toga nije ni svjestan. Običan svijet treba da se bavi ibadetima i vjerovanjem u ono što je spomenuto u Kur’anu, da se pokorava onome što su poslanici dostavili, a ne da to istražuju.”

Povezujući ove ideje s aktuelnom situacijom na društvenim mrežama, vidimo da savremeni vjernici često gube fokus na suštinske aspekte vjere zbog beskrajnih rasprava o teološkim pitanjima. Društvene mreže postaju platforma gdje se javno iznose različiti stavovi, često bez dubokog razumijevanja ili konteksta. U takvim okolnostima, lahko je izgubiti se u suvišnim pitanjima i zapostaviti praktičnu primjenu vjerskih načela u svakodnevnom životu.

Stoga je ključno promicati El-Gazalijevu poruku o fokusu na suštinske aspekte vjere i praktičnu primjenu vjerskih načela. Kroz ovaj naglasak na praktičnom vjerovanju i izbjegavanju suvišnih spekulacija, vjernici mogu usmjeriti svoju energiju prema izgradnji smislenijeg, duhovnog života.

Društvene mreže donose niz izazova, uključujući širenje netačnih informacija, stvaranje kulta ličnosti oko pojedinih alima te gubitak fokusa na suštinske aspekte vjere. Ključno je stoga promicati transparentnost, kritičko razmišljanje i poštovanje institucija kako bismo osigurali pravilno razumijevanje vjerskih nauka i izgradili zdravu zajednicu koja se temelji na istini i razumijevanju.

(Preporod.info)