Njemačka historičarka, koja je Sarajevo nazvala “muslimanskim gradom”, pozvana na božićno-bajramske kolače u glavni grad BiH

Dramska umjetnica Hasija Borić - Stojić poziva njemaču historičarku Marie-Janine Čalić na božićne kolače koji se u njenom stanu u Sarajevu tradicionalno jedu zajedno s bajramskim. 

Ako se odazove, pokazat će joj kako je na policama njenog doma Kuran pored Biblije, a na zidovima "Posljednja večera" pored "Elifa".

Nada se da bi joj posjeta mogla pomoći da razumije sarajevsku stvarnost izvan stereotipa, te da se sama uvjeri u netačnost svojih tvrdnji da je grad izgubio multireligijski karakter.

– Znate, danas je slučajno baš i dan kad je preselio prijatelj mog muža, pa i moj prijatelj, Hadžem Hajdarević. On je izrekao jednu strašnu misao koja je mene morila u početku. Mislim da je ona izrečena onda kad su generali Armije Bosne i Hercegovine bili izvođeni pred sud, i kad su se Bošnjaci odjedanput počeli, kad se žrtva počela izjednačavati s agresorom. I onda je on rekao: "Poklaće nas i proglasit će nas koljačima" – kaže Hasija.

Slika i utisak iz Sarajeva su dovoljna potvrda njegovog multreligijskog karaktera, ističe imam Alipašine džamije Muhamed-ef.Hafizović, koji godinama doprinosi razvoju tog karaktera.

Tokom ljeta je tražio stišavanje razglasa na džamiji kako ne bi smetao nemuslimanima, dok je istovremeno na hutbama pozivao vjernike da se u obrazovanju ugledaju na nemuslimane koji su gradili Sarajevo.

Ne čudi ga što o takvim detaljima ne pišu historičari poput Marie-Janine Čalić, ali smatra da joj je potrebno pojasniti termin “islamizacija” koji je koristila u članku o Sarajevu.

Dodao je da islamizacija nije ono kako se shvata u Evropi.

– Shvata se da je to jednako radikalizacija ili isilizacija itd. Ne radi se o tome. Riječ o sasvim nečemu drugom. Možda napokon, kao što je i 90-ih bilo, da je jednoj intelektualnoj eliti smetao broj Bošnjaka i da su oni to vidjeli kao islamizaciju i da su reagirali onako kako ubica reagira – naglasio je Hafizović.

Na opasnost i moguće dugoročne posljedice kreiranja pogrešnog narativa o Bošnjacima i Sarajevu u Evropi, upozoravaju i iz akademske zajednice.

Smatraju da upravo tome doprinose članci autora poput Marie-Janine Čalić.

– Moramo imati u vidu da desnica jača u Evropi, da je jedan dio politike desnice usmjeren protiv muslimana u Evropi, i naravno da će ovakav članak biti samo jedan od priloga u takvim napadima. Nemojte zaboraviti da je Viktor Orban prije izvjesnog vremena izjavio da je problem Bosne i Hercegovine njena demografska struktura, odnosno njena etnička slika. Dakle, problematizirao je pitanje muslimana u Bosni i Hercegovini. I kada god se problematizira broj muslimana u Bosni i Hercegovini, od kraja 20. stoljeća, odnosno od 1990. godine, znate šta je poslije toga slijedilo – upozorava Jasmin Medić, naučni saradnik instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Ističe i neodrživa tumačenja Marie Janine Čalić o investitorima u Sarajevu.

Ona u članku navodi kako oživljavanje Islama u gradu predstavlja poslovni model za investitore iz Turske i Zaljevske regije koji ovdje grade hotele, kuće za odmor, trgovačke centre i kazina, što istovremeno privlači turiste iz tih zemalja.

Medić pojašnjava da su njeni stavovi selektivni, jer turski i arapski investitori ulažu širom Evrope što se smatra normalnim ekonomskim procesom, a ne religijskim projektom.

Primjer za to je arapska investicija u Istočnom Sarajevu. Ona posjetioce ne privlači zbog etničkog sastava stanovništva ove općine u RS-u, već zbog sadržaja i jedinstvenog pogleda na Sarajevo.

Taj pogled su, umjesto arapskih investitora, prije više od 30 godina koristili tzv. ratni turisti iz pojedinih evropskih zemalja.

Zamišljajući Sarajevo safari su pucali i ubijali civile u opkoljenom gradu čime je, između ostalog, promijenjena njegova demografska struktura. Njemačka historičarka te činjenice je  izostavila u svom članku.

(Emir Skenderagić/Preporod.info)