Zajednički glas Nevesinjaca: Protiv smo da solarne zone progutaju polje koje nas hrani

Na poziv odbornika Skupštine općine Nevesinje Džemala Šendre, sinoć je u Mostaru održano javno predstavljanje projekta izgradnje solarnih elektrana na području općine Nevesinje.

Predstavljanje je okupilo veliki broj nevesinjskih Bošnjaka, koji imaju nekretnine i imanja u ovoj općini, a rade u Mostaru.

Povod skupa bile su informacije o prostornim i planskim dokumentima Općine Nevesinje, koji predviđaju široke obuhvate solarnih elektrana, a čiji sadržaj, prema ocjenama organizatora, do sada nije bio dovoljno transparentno predstavljen javnosti.

Naime, tim planskim dokumentima više od 1.100 hektara poljoprivrednog zemljišta moglo biti prenamijenjeno u energetske zone.

Šendro je istakao, kako opći trendovi u BiH i široj regiji energetski razvoj tretiraju kao izuzetno važan segment razvoja lokalnih zajednica, samim time i opštine Nevesinje.

No, s druge strane, takav razvojni put ne bi trebao ugrožavati životnu sredinu, kvalitetu životnog prostora, niti  umanjivati  šanse budućih potencijalnih razvojnih projekata iz drugih privrednih i poljoprivrednih segmenata.

– Mi jesmo za solarne elektrane, ali ne po cijenu prelaska crvenih linija, i ne na račun najrodnijeg dijela nevesinjskog polja – kazao je Šendro, dodajući da je na javnosti obaveza da zaštiti i privatna dobra i javne resurse, posebno kada se radi o poljoprivrednom zemljištu od strateškog značaja.

Odbornik Skupštine ppćine Nevesinje Bojan Pejičić u uvodnom dijelu prezentacije planova za izgradnju solarnih elektrana na području ove općine je kazao kako je tema do građana došla gotovo slučajno.

U Nacrtu prostornog plana, koji je prošao gotovo nezapaženo, pojasnio je Pejičić, nalazi se ukupno više od 1.000 hektara poljoprivrednog zemljišta predviđenog za solarne elektrane na lokalitetima Zlatac 1, Zlatac 2, Pomakovci, Kovačice i Ogorjelica.

Istakao je činjenicu da su informacije iz općinske administracije bile "šture, netransparentne i nedovoljno dostupne", što je dodatno izazvalo sumnju u cijeli proces.

– Kada sam pokušao doći do potpunih podataka, nailazio sam na odbijanje i izbjegavanje. Tek sam preko ljudi koji rade na izradi ovog plana uspio dobiti stvarnu sliku terena i obuhvata. Površine su ogromne, a radi se o zemljištu koje je stoljećima hranilo Nevesinje – rekao je Pejičić.

Posebno je upozorio na slučaj Pomakovaca, gdje se planirani obuhvati nalaze svega nekoliko desetina metara od jezera Alagovac – zone u kojoj se, prema propisima, gradnja uopšte ne bi smjela vršiti.

U ličnim opažanjima, nedovoljno transparentnog planiranja izgradnje solarnih elektrana na području općine Nevesinje, jedna od najvećih poljoprivrednih proizvođača Veso Radić ukazao je na bezočnu nesmotrenost općinske administracije koja je planiranim projektima predvidjela i rušenje sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina u koje je decenijama ulagano.

– Poljoprivredno zemljište na Zlatcu je zemljište najviše vrijednosti. Na svakih stotinu metara imamo šahtove i ventile za navodnjavanje, pumpe iz jezera rade, sve je to infrastruktura u koju su ranije ulagale generacije. Ne može se tako nešto preko noći pretvoriti u energetsku zonu – rekao je Radić.

S ciljem alarmiranja javnosti, podsjetio je da su građani Nevesinja pokrenuli potpisivanje peticije, koja se, uz gotovo jednoglasnu podršku, potpisuje već sedmicama "od kuće do kuće". Do sada je svega nekoliko građana odbilo da potpiše.

Dodatnu težinu borbi dali su i sastanci sa Transparency Internationalom i Centrom za životnu sredinu, čiji su pravni timovi preuzeli analizu spornih koncesija i procedura. Tokom tribine u više navrata istaknuta je odsutnost i nebriga nadležnih entitetskih, državnih institucija, kao i pravosudnih organa.

Radić je na kraju kazao kako ova građanska inicijativa nije borba protiv solarne energije, već protiv devastacije najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta.

Uz sugestije i prijedloge sa učesincima tribine lična iskustva podijelio je i Džemal Kodro, jedan od najgorljivijih aktivista za primjenu svih zakonskih odredbi u vezi sa izgradnjom solarnih elektrana na području Mostar i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). 

Iz diskusija na tribini proistekli su neformalni zaključci da proces dodjeljivanja koncesija, izrade prostornog plana i donošenja odluka koje utiču na poljoprivredno zemljište i lokalne zajednice bi trebao biti krajnje transparentan, da se solarni projekti izmjeste sa plodnih površina na krševite, neobrađene površine koje ne ugrožavaju poljoprivredu, ispašu stoke niti vodne resurse, da se strogo vodi računa o zaštiti jezera Alagovac i ostalih vodozaštitnih zona od zahvata koji bi mogli narušiti ekosistem i režim zaštite, da se građani maksimalno uključe sve faze planiranja, jer se radi o prostoru koji direktno utiče na život, rad i buduću ekonomsku održivost opštine i da se, koliko je to moguće redovnim zakonskim putem, izvrši revizija dodijeljenih koncesija.

 – Solarni paneli su dobrodošli – ali ne na zemlji koja nas hrani – poručeno je sa skupa.

(Hasan Eminović/Preporod.info)