Bez znatnog povećanja plata građanima su novi nameti i poskupljenja omča oko vrata

Prava radnika u Bosni i Hercegovini odavno su ugrožena. Mnogi rade na crno, siva ekonomija, umjesto da se smanjuje, sve više uzima danak, dok najveći problem zaposlenima predstavlja visina primanja koja nisu dovoljna za normalan život.

Prema proračunima struke, više od 3.000 maraka mjesečno treba četveročlanoj porodici da preživi, što nije ni izbliza da pokrije prosječna plata koja je sada nešto više od 1.200 KM.

Najave, kada je riječ o životnom standardu, nisu optimistične. Situacija na Bliskom istoku i Ukrajini samo usložnjava situaciju.

Trgovci najavljuju nova poskupljenja. Paralelno s njima najavljuju se i povećanja minimalne plate, ali tek od januara iduće godine. Niko ne nudi hitna rješenja, građani su ostavljeni sami sebi da se snalaze i prežive kako sami znaju i umiju.

Povećanja, kažu radnici, moraju biti u svakom segment i njima moraju biti obuhvaćeni svi.

- Povećanjima moraju biti obuhvaćeni svi, jer svima nama su omča oko vrata ova poskupljenja. Njih ne osjete oni koji mjesečno primaju po dvije ili tri hiljade maraka, ali ljudi koji sada imaju platu od 1.200 maraka jedva mogu da izguraju mjesec. Sve je poskupjelo, od hrane, tekstila, hemije, registracije, goriva… Hitno nam trebaju reakcije ili ljudi više neće moći da se nose s ovim nametima - kazala je za Preporod.info Belma Kozlić.

Ovaj mjesec obilježen je Svjetski dan dostojanstvenog rada koji se temelji na uvjerenju da su za stvaranje najboljih perspektiva društvenog napretka i razvoja nužne sve četiri njegove komponente: zapošljavanje, prava, zaštita i dijalog.

To podrazumijeva ostvarivanje ustavnog prava na rad otvaranjem novih radnih mjesta i zapošljavanje osoba koje to žele bez diskriminacije, redovnu i primjerenu platu koja omogućava dostojanstven život radnika i njegove porodice, potpuno poštivanje socijalnih i radničkih prava, kako kroz radno i socijalno zakonodavstvo, tako i u praksi, socijalnu sigurnost i zaštitu u slučaju bolesti, privremene nezaposlenosti, penzionisanja, kao i rad bez izrabljivanja te slobodu radnika na sindikalno organizovanje.

- Radnici u BiH primorani su da rade više poslova da bi mogli nositi se sa svim nametima. Iako je rad pokretač ekonomije, kod nas se vlast prema radnicima ponaša maćehinski. Vide nas samo kada treba puniti državnu kasu. Što je najbolnije, budžetski novac troše nemilice, dok im ljudi gladuju, rade samo da prežive. O kupovini nekretnina mladi mogu samo da sanjaju, zato imamo demografsku sliku najlošiju u regionu. Bijela kuga će nas uništiti ako ne bude konkretnih poteza prema stanovništvu - kaže Kozlić.

Stanje nije dobro ni za poslodavce, na šta je upozoreno na konferenciji "Opterećenje cijene rada i tržište rada u FBiH", koja je održana  u Udruženju poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naglašeno je da su u pojedinim djelatnostima u FBiH troškovi rada samo u posljednjoj godini porasli za 35 posto.

Istaknuto je kako FBiH i Bosna i Hercegovina već kasne u donošenju propisa zakonske regulative kojima bi se omogućilo smanjenje opterećenja na rad u FBiH i liberalizacija tržišta radne snage. Najavljeno je da će do kraja ove godine biti predloženi zakoni iz oblasti doprinosa, poreza na dohodak i minimalne plate, kao i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i drugi propisi koji su  uvod u fiskalnu reformu i uređenje tržišta radne snage.

- S opterećenjem cijene rada po aktuelnoj stopi od 41,5 posto na 1.000 KM isplaćene plaće, poslodavac državi mora uplatiti 726 KM, znači trošak poslodavca iznosi 1.726 KM. Za prosječnu plaću u od 1.275 KM, poslodavac ukupno isplaćuje 2.183 KM. S ovako visokim nametima na plaće i poslovanje generalno, naša privreda nije konkurentna", naglasio je u uvodnom obraćanju Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH.