Kako i zašto je osnovan Memorijalni centar Potočari

Memorijalni centar Potočari - Srebrenica najveći je svjedok strahota koje su se dešavale nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine.

On je dokaz genocida nad jednim narodom, ali i golgote koju su preživjeli samo oni koji su imali sreće i čija su svjedočanstva tu pohranjena kao vječita opomena na ubistvo 8.372 Bošnjaka. On je memoar života onih koji su nevino ubijeni u Srebrenici, koja je bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija. Maloljetnici, bebe, starci...

Priče o njihovom životu ostat će da svjedoče o zlu koje neko može počiniti iz mržnje i neljudskosti. Jer, tako su postupili pripadnici VRS, koji su mučki ubijali nevine ljude.  

Gdje će biti pokopane žrtve i spuštene kosti njihove za porodice žrtava nikada nije bilo upitno. Iako je bilo prijedloga da Memorijalni centar bude izgrađen u blizini Kladnja ili u Kantonu Sarajevo (KS), 12.500 Srebreničana koje su anketirale majke Srebrenice dalo je odgovor: Nakon prebrojanih listića 83 posto majki i onih koji su anketirani reklo je da to budu Potočari. 

Kada Hotić, iz Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa" potvrdila je za Preporod.info da su majke bile odlučne da Memorijalni centar, kao trajna opomena na ono što se desilo, bude sagrađen u Potočarima. Najveći teret podnijela je, kako kaže, Munira Subašić, predsjednica ovog udruženja, koja je neumorno se zalagala da se na jednom mjestu ukopaju žrtve.  

- Porodicama žrtava Memorijalni centar mnogo znači, on nam je sve. Zato smo se izborile. Kako se negira istina, kako se negira genocid, zločin i zločinci, da smo se kopali širom Bosne i Hercegovine svako u svom selu, njivi, džematu, ne bi nam vjerovali da se genocide desio. Da su naši najmiliji bili živi. Memorijalni centar je važan za historiju , čovječanstvo, on je ogledalo svim normalnim ljudima da vide šta ne valja činiti - rekla je Hotić.  

Inicijator je, napominje, bila Munira Subašić.  

- Sada su svi sretni i zahvalni što imamo jedno ovakvo mjesto, koje je opomena koliko zlo ljudsko može biti, a kako se nikome više ne bi ponovilo - kazala je Hotić. 

Memorijalni centar u Srebrenici danas je obilježio 20 godina postojanja i rada. Iz Potočara danas su poslate poruke važnosti postojanja jednog ovakvog objekta.  

Predsjednica Udruženja "Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa" Munira Subašić tokom današnjeg obraćanja podsjetila je na put kojim su prošle majke do utvrđivanja istine. Napomenula je da su upravo oni koji su izgubili svoje najmilije uložili sve napore i cijeli svoj život kako bi pronašle dokaze o stravičnom masovnom ubijanju Bošnjaka u UN-ovoj zaštićenoj zoni Srebrenica koje se pred očima svijeta dešavalo u julu 1995. godine. 

Podsjetila je i da su nakon rata počela iskopavanja i ekshumacije brojnih ubijenih Bošnjaka, a onda je provedena anketa među Srebreničanima o tome gdje žele da ukopaju svoje najmilije, kada je 12.500 njih kazalo da žele da ih ukopaju na mjestu gdje su se posljednji put s njima vidjeli. 

Tako je i nastalo mezarje u Potočarima, a Subašić danas kaže da je na prvoj kolektivnoj dženazi kada je ukopano više od 600 osoba, zapravo bi najmasovniji povratak u istočnu Bosnu kada su se njihova djeca, ne nogama nego u tabutima, vratila u Potočare. 

Podsjećamo, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Wolfganga Petritscha 2000. godine, osnovan je Memorijalni centar u Srebrenici. Zvanično ga je otvorio bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton. Pedi Ešdaun bivši visoki predstavnik nametnuo je Zakon o Memorijalnom centru, omogućio da ga finansira država, a osiguravaju pripadnici državnih policijskih agencija u BiH.

No, sistemsko finansiarnje nikada nije uspostavljenje, a zakon o njemu nikada nije usvojen u državnom parlamentu, zbog protivljenja političkih predstavnika iz RS koji uporno negiraju genocid.  

Da pokajanja nema, pokazuje i to što je još jedan od zakona kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, Zakon o negiranju genocida, koji je za one koji podržavaju politike zla, samo mrtvo slovo na papiru.

Bonske ovlasti kada je riječ o žrtvama iskoristio je i aktuelni visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je danas iz Memorijalnog centra poručio da je potpisao odluku kojom se ovlasti Memorijalnog centra "proširuju" u smislu da će Memorijalni centar biti "pojačan" Institutom za istraživanje i edukaciju.  

Šmit je najavio donošenje odluke o zabrani izbora i imenovanja na javne funkcije u BiH svih osoba osuđenih za genocid i zločine protiv čovječnosti.  

- Neke stvari će uslijediti, uključujući i aktivnosti koje se tiču ostvarenja štete i naknade za žrtve genocida i ratnih zločina - rekao je Šmit. 

Naveo je kako su odluke sve spremne i čekaju samo potpis. 

Stoga je uloga Memorijalnog centra da ustraje u borbi za istinu, kako bi pravda za sve nevino ubijene, bila zadovoljena. 

(A.N./Preporod.info)