Kako smo zaboravili strane investicije
Sredinom prošlog mjeseca, apsolutno ispod radara i pažnje javnosti, prošla je informacija da je u protekloj godini u Bosni i Hercegovini zabilježen rekordan priliv stranih investicija.
Prema podacima Centralne banke BiH lani je u BiH investirano 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos.
Ovi rekordni tokovi direktnih investicija u 2022. godini su za 310 miliona KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM.
Glavnina ovog rasta, kako je navedno, je posljedica visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinansijskih i finansijskih preduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala iznosila ukupno 500 miliona KM.
Najviše je investirano iz Velike Britanije (271,8 miliona KM), a onda iz Austrije (175,8 miliona KM), Holandije (166,6 miliona KM), Njemačke (159,5 miliona KM) i Srbije (134,4 miliona KM).
Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom u iznosu od 199,9 miliona KM, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 122,9 miliona KM.
Pozitivan ekonomski pokazatelj, prema mišljenjima stručnjaka dolazi kao posljedica, ne samo oporavljanja tržišta nakon perioda pandemije, nego i kao rezultat reformi koje su provedene posljednjih godina u BiH, uprkos nestabilnoj političkoj situaciji. On je mnogo više, kako se smatra, pokazatelj i putokaz mogućnosti i potencijala razvoja Bosne i Hercegovine, nego što je posljedica sistemskog i strateškog djelovanja sa niova države na privlačenju i promociji ulaganja u državu.
Strani investitori već godinama upozoravaju da je nepostojanje jedinstvenog tržišta te negativna percepcija investicione klime jedan od ključnih problema za dolazak značanijih investitora. Činjenica da, uprkos svemu tome, bilježimo rekordan nivo investicija signal je nadležnima gdje bi se moralo i trebalo usmjeriti kada su u pitanju aktivnosti vlasti na svim nivoima.
U svojim zvaničnim dokumentima, američki State department ističe da je BiH otvorena za strana ulaganja i da nudi liberalne uvjete, ali da su osim administrativnih barijera izazov i raširena korupcija i rascjepkanost tržiša.
- BiH nudi mogućnosti dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima. U 2021. godini Sjedinjene Američke Države su u BiH izvezle robe od 322 miliona dolara. Kompanije koje su uspjele savladati izazove uspostavljanja prisustva u BiH često su vremenom povratile svoja ulaganja. Veliki američki investicijski fond uspio je ući na tržište s regionalnom investicijom 2014. i izaći iz svoje većinske pozicije 2019. s dobrim povratom. Zemlja je otvorena za strane investicije i nudi liberalan trgovinski režim. Bogato je obdarena prirodnim resursima - navodi State department.
S druge strane, rekordan nivo stranih investicija u Bosni i Hercegovini jeste pozitivan pokazatelj, ali kada se poredi sa kvantitativnim pokazateljima država iz regije on samo potvrđuje da imamo nisku osnovu i da postoji ogroman prostor za rast. Da bi investicije ostvarile značajniji ekonomski efekt i utjecaj na standard života, taj rast se mora ubrzati i osnažiti.
Ulaganje u privlačenje investicija, kontakte s međunarodnim partnerima i promociju naše države u svakom pogledu, predstavlja jedan od najvažnijih izazova, ne samo za vlast, nego i za društvo u cjelini.
Ekonomski napredak države će definitivno imati i utjecaj na političku stabilnost i podstaći lakše rješavanje ključnih problema sa kojima se suočavamo, uključujući politiku, sigurnost, ali i obrazovanje, zdravstvo itd.
No, do toga ćemo teško doći ako vijesti poput ove budu na začelju interesa i pažnje javnosti, institucija i društva uopće, te ako investitori budu prepušteni da sami savladaju prepreke koje smo im postavili.
(Tarik Lazović/Preporod.info)
