Muftija Dedović o bošnjačkim političarima, borbi za vlast umjesto državu, narodu, obećanju Kordića

S muftijom Dedovićem razgovarali smo o brojnim aktuelnim i sveprisutnim temama koje opterećuju odnose i živote ljudi u Hercegovini ...

Razgovarao: Sedin Ćenan

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar u nekoliko je navrata organizovao proteste protiv izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog pozorišta u centralnoj gradskoj zoni. Već izvjesno vrijeme protesta nema, je li se nešto promijenilo - u jednom od zadnjih istupa ste rekli da je iskazana volja i konkretna spremnost da se dugogodišnji zahtjevi Islamske zajednice u pogledu projekata izgradnje novih i obnove starih objekata, te slobodnog raspolaganja vakufskom imovinom uzmu u obzir i konačno počnu rješavati?

Muftija Dedović: Prije svega želim da zahvalim Vašem portalu na interesovanju za pitanja od iznimnog značaja za Islamsku zajednicu i Bošnjake u Hercegovini. Protesti su imali vrlo važnu ulogu, jer upravo zahvaljujući njima, tema nekadašnjeg Lakišića vakufa u Centralnoj zoni Grada konačno se nametnula kao vrlo važno pitanje za buduću multietničku sliku Mostara u kojoj će kao pandan objektima, odnosno ustanovama isključivo jednonacionalnog (hrvatskog) karaktera ovdje postojati i sadržaji drugog po brojnosti naroda (bošnjačkog) i druge po brojnosti vjerske zajednice (Islamske zajednice).

Naše dugogodišnje insistiranje na rješavanju ovog pitanja dugo je ignorisano, te mu se pokušala dati politička dimenzija i vezati ga za određeni politički trenutak. Želim još jednom jasno reći da nikakve političke poveznice nije bilo u trenutku poziva našim ljudima da izađu na proteste, osim te da je Hrvatsko narodno kazalište baš u tom momentu krenulo sa dugo najavljivanom fazom izgradnje i finalizacije tog, slobodno možemo reći, svehrvatskog nacionalnog projekta koji ustvari u Mostaru (u miru) cementira ratnu podjelu Grada. Bošnjaci Mostara opredijeljeni su za jedinstveni grad, u kojemu nema barijera i zidova, jer ne želimo živjeti ni u kakvome getu, i zato smatramo da je od sudbinske važnosti da središnja zona grada odražava njegovu višestoljetnu multietničnost.

Na sastanku koji smo 6. jula imali sa predstavnicima Gradske uprave (gradonačelnikom gosp. Kordićem i predsjednikom Gradskog vijeća gosp.Marićem) kako ste i rekli, iskazana je volja i konkretna spremnost da se na primjeru rješavanja dozvola i uvođenja u posjed Islamske zajednice riješe naši urgentni zahtjevi koji su godinama na čekanju, a to su: izdavanje dozvole za ograđivanje harema Kantarevac u Liska ulici, izdavanje dozvole za izgradnju gradske džamije na lokalitetu nekadašnjeg Poligona (sjeverni ulaz u Grad), izdavanje dozvole za obnovu Derviš-pašine medrese u Podhumu i vraćanje u posjed Sultan Selimova mesdžida na Starom mostu.

Vjerodostojnost gradonačelnika i njegovih službi naspram Islamske zajednice propitujemo na setu ovih zahtjeva za koje su nam kazali da će ih pripremiti i konačno riješiti. Zadnje informacije koje imamo jesu da je Gradonačelnik tražio dopunu od Urbanizma, zbog njihovog površnog odgovora. Sedmica pred nama bi trebala dati odgovor je li gradonačelnik vjerodostojan, jer mi gledamo u njega, držimo da je on gradonačelnik svih građana i da se zahtjevi svih vjerskih zajednica u Gradu kojeg on vodi moraju rješavati u skladu sa vjerskim pravima i slobodama i dakako u skladu sa zakonom na čemu smo mi uvijek insistirali.

Kako komentirate izjavu gradonačelnika Kordića da neće biti gradnje na toj lokaciji?

Muftija Dedović: Ta izjava ne odražava ono o čemu smo razgovarali na pomenutom sastanku. Gradonačelnik Kordić jeste naslijedio jedan veliki paket problema i neriješenih pitanja, ali njegov je izbor da bude gradonačelnik, a samim tim i obaveza da bude servis svim građanima i grupacijama, među kojima vjerske zajednice u ovom gradu imaju svoje mjesto i značaj.

Jedno od tih naslijeđenih pitanja jeste i ono naše koje se odnosi na prostor nekadašnjeg Lakišića harema u centru grada na nekadašnjoj liniji razdvajanja, ali ono nije samo pitanje Islamske zajednice, već i Bošnjaka kao političkog naroda u cjelini. Naglašavam da to pitanje nije od značaja samo za Islamsku zajednicu, već odražava napor i nastojanja da centar Grada ne odražava podijeljeni, već integrirani Mostar.

Aktuelni saziv Gradskog vijeća ima historijsku odgovornost (posebno vijećnici Bošnjaci) da zauzmu jasan stav i izdejstvuju rješenje (do kojeg je jednostavno doći) da se upravo na mjestu gdje smo stajali na protestima osigura naša gradnja.

Kakav je bio razgovor sa američkim ambasadorom, on je s Vama prošetao do lokacije gdje se gradi HNK i rekao da ima razumijevanja za zahtjeve IZ?

Muftija Dedović: Zahvalni smo Nj.E. ambasadoru Murphyju i njegovim saradnicima na posjeti i zainteresiranosti za pitanja koja smo oslovili u prethodna dva odgovora. Uloga Sjedinjenih Američkih Država je bitna u ovom procesu, oni s iznimnom pažnjom i zainteresiranošću prate stanje ostvarivanja vjerskih prava i sloboda. Njihova očekivanja od vjerskih zajednica u procesu izgradnje stabilnog društva, mira i povjerenja među narodima u gradu Mostaru, velika su i oni izražavaju uvjerenje da će u što skorije vrijeme doći i do uspostave Odbora za međureligijsku saradnju, jer ne vide razloge da se to pitanje opstruira. Ambasador Murphy vrlo je upućen u problematiku i važno nam je da stvar posmatra u kontekstu prava naše Zajednice i drugog po brojnosti naroda da na tom prostoru ima svoju poziciju kojom se ojačava duhovnost i kultura i promiče duh tolerancije i razumijevanja među svim ljudima.

Gradnja kazališta je počela iako postoje sve zabrane da se u centralnoj zoni ne mogu graditi objekti bez Regulacionog plana, kako tumačite ovo?

Muftija Dedović: Mi i dalje smatramo da je nastavak gradnje nelegalan. Pravobranilac je podnio tužbu, Sud je na potezu. Očekujemo da će postupajući sudija objektivno i pošteno, kako i dolikuje sudskoj profesiji, pristupiti ovom slučaju. Držimo da je mnoštvo nepravilnosti, nelegalnosti urađeno po pitanju izdavanja dozvola za nastavak gradnje, tako da mjerodavna sudska instanca ima pune ruke posla. Žao nam je što nije odmah izdata privremena mjera o zabrani gradnje do okončanja sudskog postupka.

Pozicija muftije u Mostaru je specifična i nije poput onih drugim dijelovima u BiH. Teški, kompleksni odnosi, često od vas traže, a i ljudi očekuju, da govorite o politici. Kako se nosite s takvom bremenitom i odgovornom pozicijom gdje se Vaša riječ nerijetko jače čuje od riječi koje izgovori politika? Javnost Vas na neki način doživljava i kao političkog lidera u Hercegovini ...

Muftija Dedović: Svi moji istupi na političkom terenu nisu izraz želje već nužde. I to je neminovnost pozicije institucije muftije u Mostaru i Hercegovini. Tako da i ja osobno nisam izuzetak. Ne oslovljavam dnevno-političke teme, niti se bavim bilo kakvom stranačkom politikom, mene kao mostarskog muftiju, koji sagledava iznimno kompleksan društveno-politički kontekst u kojem Zajednica i moj bošnjački narod obitavaju na ovim prostorima, samo interesiraju budućnost i perspektive i Zajednice i naroda. U susretu sa ljudima i ovdje u Mostaru i na terenu diljem Muftijstva, osjećam bilo naroda i vidim da on priželjkuje da ima svoga glasnika koji će u ime njega izraziti njegove strahove i nadanja, i koji će otvoreno ukazati na sve nepravde koje trpi, i na nemogućnost ostvarivanja punih prava i sloboda u brojnim mjestima, pa i u samom Mostaru, 450 godina dugom administrativnom sjedištu Muftije.

To što je moj glas nerijetko jači i jasniji u odnosu na ono što politika iskazuje, govori o tome koliko politike nema tamo gdje je treba biti. Ona treba biti s narodom i uz narod, a nije. Ona je u nekim svojim zatvorenim interesnim sferama, ne vidim da se bavi perspektivama i budućnošću, ne vidim da oslovljava sudbinski važne teme za naš narod u Hercegovini. U takvoj situaciji Muftija mora ponijeti breme, ali nije to fer i pošteno, jer zašto onda postoje institucije, političke stranke i od naroda izabrani zvaničnici, ukoliko neće povjerene im dužnosti vršiti u interesu onih koji su im povjerili emanete (mandate). Svjestan sam i toga da često to što ja istupam i oslovljavam teme od vitalnog interesa za naš narod, njima to posluži kao alibi da šute, spavaju, jer eto muftija ima tamo da to sve oslovi.

No jednostavno tako je i izgleda moram se pomiriti s tim da je tako, a ja ću uz pomoć Boga vršiti svoju dužnost onako kako mi nalaže časna uloga muftije i truditi se da ne iznevjerim očekivanja mog naroda na prostoru Muftiluka mostarskog.

Govoriti o politici s pozicije muftije u Mostaru, oni koji to bolje posmatraju i znaju odnose, nije miješanje u politiku. Vi često kažete da "Bošnjaci ne smiju izgubiti nivo stečene slobode". Možete li pojasniti ovu poruku onima koji nas čitaju i je li takvo što sada na sceni, kako u tom smislu gledate na ono što rade stranke?

Muftija Dedović: Ja sam ovom porukom, sagledavajući kompletno stanje Bošnjaka u cijeloj Hercegovini i na Jugozapadu Bosne (Duvno, Livno i Glamoč) oslovljavao i nemar i konformizam unutar bošnjačkih političkih predstavnika koji se krve oko pozicija i gospodarenja oko nekog kolača u vlasti, dok nam se radi o tome da nas se kao narod politički eliminiše iz odlučivanja, i u trenutku kada su nasrtaji na državni poredak tako bezočni i drski. Ponovo podvlačim, ovo je nadstranačko promišljanje, i ne branim neku stranačku politiku, jer jednostavno sve ove naše stranačke politike su toliko kratkovidne i nemušte kad ne mogu ovdje u ovom prostoru objediniti se na jednom jedinstvenom principu; dostojne brige za dostojanstvo Bošnjaka i osiguranja uvjeta za njihov opstanak ovdje. Zašto može HNS, a ne može Bošnjački narodni sabor !?

U nekoliko navrata ste govorili i o formiranju Vlade HNK, koja je u tehničkom mandatu. Visoki predstavnik je prije nekoliko dana rekao da bi mogao donijeti određene odluke, a vi ste razgovarali s njim prije izvjesnog vremena. Kako gledate na ovu poruku?

Muftija Dedović: Formiranjem vlade nisam se bavio kroz stranačke jednačine i nejednačine kako su me neki optužili. Vodio sam se isključivo strahom (a kako drukčije u ovom prostoru, jer onaj kojeg je zmija ujedala i guštera se boji kako kaže naš narod) od toga da se sasvim ne pojeftini bošnjačka politička pozicija u kojem će Bošnjaci teško izboreni “nivo stečene slobode” izgubiti i u Kantonu kao i u nekim njegovim dijelovima, te postati obična meta za potkusurivanje.

S visokim predstavnikom Christianom Schmidtom ostvarujem saradnju i kontakte i odlično je upoznat sa problematikom u vezi s našim neriješenim zahtjevima i problemima oko lokaliteta Lakišića vakufa u Mostaru i drugim sredinama HNK-a gdje vlast drži HDZ. O ovim temama u posljednje vrijeme razgovarali smo i sa članom Predsjedništva dr. Bećirovićem kao i odgovornim ljudima iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, koji su upravo nakon posljednje aktuelizacije s protestima ozbiljnije se uključili u čitavi slučaj.

Jesu li u Hercegovini i dalje aktuelni, kako ste to jednom rekli, nasrtaji da se prekroji srednjovjekovna historija Bosne, jesu li oni zapravo ikada stali i kako im se suprotstaviti? Jesu li odgovori vladajućih struktura dovoljno jaki?

Muftija Dedović: Intelektualni odgovori su nasušno potrebni. Glas intelektualaca, akademskih i kulturnih krugova u našem prostoru je zabrinjavajuće tih, do te mjere da ga gotovo i nema. Misleći ljudi općenito kada je riječ o bitnim društvenim temama ne mogu biti pasivni i nezainteresirani. Svjestan sam da imamo mnoštvo glasova u javnosti, ponajviše u prvi plan izbijaju oni nepozvani koji daju sebi za pravo da komentiraju sve, ali zar ljudi od intelektualnog, ljudskog i moralnog digniteta ne trebaju ustati i javno kazati svoju riječ.

Uporno pozivate na jedinstvo, na okupljanje u borbi protiv antidržavnih, antibosanskih snaga. Ali tog jedinstva čini se nema na sceni i to nije specifično samo za Mostar, tako je svuda. Koji su razlozi za to i koliko je to nejedinstvo opasno po državu?

Muftija Dedović: Čini mi se da sam već kroz prethodne odgovore oslovio ovaj problem. Ali da podcrtam: riječ je o brutalnoj borbi za golu vlast, a ne za državu. Kada politički predstavnici, svi odreda iz svih političkih opcija, stave u prvi plan to da stvarno i istinski rade za dobrobit države i narodā i tome podrede sve, stvari će biti sasvim drukčije. Strahujem od nemara, površnosti i neznanja ljudi kojima su povjerene važne društvene uloge. I strah me je ljudi koji su politiku shvatili kao jedinu priliku da se ostvare.

Vaša upornost i borba još jednom se pokazala uspješnom na primjeru džamije u Rabranima. Koliko Vam znači njeno otvaranje i koliko znači Bošnjacima Hercegovine?

Muftija Dedović: Do tog cilja stigli smo jer smo udružili kapacitete i potencijale. Ključna je bila posvećenost cilju i odlučnost džematlija Rabrana da svoju džamiju urede u skladu sa zahtjevima vremena u kojem žive. Ponosan sam jer sam bio na čelu projekta koji je vratio nadu Bošnjacima na jugu naše zemlje, odn. Bošnjake Rabrana i Neuma stavio je na mapu svijeta. Ovim projektom jednu marginaliziranu zajednicu Bošnjaka učinili smo vidljivom, svjetlo duhovnog i društvenog života konačno je zasjalo i u njihovom zaboravljenom kraju. Zahvaljujući ovom našem poduhvatu ovo mjesto dobilo je i dostojnu putnu infrastrukturu i postalo je pravi džemat, odn. Bosna i Hercegovina u malom, jer tu dolaze posjetioci sa svih strana. Vlast u Neumu konačno bi trebala da civilizacijski uvaži brojnost gostiju muslimana iz zemlje i inostranstva koji u njemu ljetuju, nastojeći da im osigura mnogo bolje uvjete za obavljanje obreda.

Muftijstvo mostarsko pokriva široko područje države, šta vam ķažu ljudi, u kakvom stanju žive šta očekuju, koji su najčešći problemi koji ih tište i s kojima se susreću?

Muftija Dedović: Naš narod je istrajan da živi na svojim višestoljetnim ognjištima i odlučan da dijeli sudbinu zajedničkog života sa drugim narodima i vjerama. Vjerujte mi, iako je problema mnogo (različite prirode od onih egzistencijalnih do onih koji se tiču ostvarivanja prava i pune slobode), njima je važno da imaju sagovornika, odnosno sabesjednika, nekoga ko će ih brižno saslušati. Oni su svjesni sve kompleksnosti državno-pravnog okvira u kojemo živimo i ne očekuju da se njihovi problemi rješavaju tek tako, ali je važno da ima adresa koja je spremna da bude njihov kakav-takav oslonac. U brojnim sredinama Muftiluka mostarskog, nažalost, jedina adresa i suštinski oslonac je Islamska zajednica i njeni predstavnici na terenu (imami, predsjednici medžlisa i malobrojni aktivisti).

Poznato je da imate dobre odnose sa svim vjerskim zajednicama kao rijetko koji vjerski lider. Kakvi su odnosi sa druge dvije vjerske zajednice koje djeluju na području Hercegovine. Nedavno ste s vladikom Dimitrijem ugradili kamen u zid Dugalića džamije u Nevesinju?

DEDOVIĆ: Dijalog među religijskim zajednicama nasušna je potreba. Ali naravno onaj suštinski čije refleksije se osjete u životu pripadnika vjerskih zajednica, jer njihovi vjerski predstavnici komuniciraju, sarađuju, šalju miroljubive poruke u javnost, te svojim životom i poslanjem svjedoče vjerodostojnost svoga učenja. Nije bilo lahko graditi mostove, još uvijek nije lahko, ali mislim da drugoga i boljega puta nema. Zajedničko ugrađivanje jednog kamena u zid Dugalića džamije upravo je čin onog suštinskog dijaloga koji bi trebao da bude jamac razumijevanju i poštovanju među ovim dvjema zajednicama koje se susreću gotovo na svakom mjestu diljem Hercegovine.

(Preporod.info)