Međureligijski dijalog u Kasselu: Koliko religija treba biti politična? – Bosansko iskustvo suživota kao model za Evropu

U novootvorenoj džamiji džemata Sandžak-Kassel, koji djeluje pod okriljem Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ), održan je veliki međureligijski dijalog na temu Koliko religija treba biti politična? i Bosansko međureligijsko iskustvo – model za Evropu? Događaj je okupio predstavnike katoličke, evangelističke i islamske zajednice, kao i gradske vlasti Kassela, potvrđujući aktivnu ulogu Bošnjaka u Njemačkoj u izgradnji međureligijskog povjerenja i društvenog dijaloga.

Svečano otvaranje seminara obilježila je poruka zajedništva i međusobnog poštovanja. U uvodnom obraćanju hafiz dr. Alen-ef. Golać, imam džemata Sandžak-Kassel, istakao je važnost saradnje među religijama i zajedničkog djelovanja za opće dobro.

– Lijepo je kada se religije zajedno zalažu za dobro, kada zajednički pozivaju na dobro i inspirišu čak i politiku – rekao je Golać.

U programu su učestvovale moderatorice Nadja Ahmad i Donja Banai, dok je predsjednik džemata magistar Almir Gracić predvodio obilazak džamije i upoznao goste s njenim sadržajem i značenjem. Obraćajući se učesnicima, Gracić je naglasio da je događaj okupio više od stotinu učesnika – znatno više nego što je bilo prijavljeno – te poručio da islam podučava otvorenosti i dostojanstvu.

– Namaz je čin časti i predanosti Allahu, i niko ga se ne treba stidjeti. Islam je vjera mira i otvorenosti – rekao je Gracić.

U središnjem dijelu programa održan je panel Bosansko međureligijsko iskustvo – model za Evropu? na kojem su govorili dr. Andreas Götze, hafiz dr. Alen-ef. Golać i magistar Almir Gracić. Dr. Götze, koji je više puta boravio u Bosni i Hercegovini, podsjetio je da su u toj zemlji različite religije stoljećima živjele jedna uz drugu, stvarajući duh suživota koji Evropi danas može poslužiti kao uzor.

– U Sarajevu, na malom prostoru, stoje crkve, sinagoge i džamije – to je Evropa u svom najljepšem obliku – rekao je Götze.

Podsjetio je i da su Jevreji još 1819. našli utočište u Bosni, gdje i danas žive slobodno, bez potrebe za policijskom zaštitom svojih bogomolja.

– Multireligioznost je moguća kada postoji međusobno poštovanje – dodao je Götze.

Predsjednik džemata Gracić u svom izlaganju naglasio je da je islam dio njemačkog društva i da džamije, poput crkava, trebaju imati status dostojanstvenih institucija.

– Džamije nisu samo udruženja, one su duhovne i obrazovne ustanove. Ne trebamo se skrivati – mi smo dio grada, dio zajednice – rekao je Gracić.

Glavni imam IZBNJ Aldin-ef. Kusur govorio je o višestoljetnom iskustvu Bošnjaka u suživotu s pripadnicima drugih vjera, istakavši da je multireligioznost duboko ugrađena u bošnjački identitet.

– Mi Bošnjaci stoljećima živimo s pripadnicima drugih vjera – od bogumila i Osmanlija, pa do danas – kazao je Kusur.

Govoreći o Srebrenici, Gracić je podsjetio da svijet mora živjeti poruku „Nikada više“, a ne samo je izgovarati.

– Majke Srebrenice pokazale su svijetu dostojanstvo – suočile su se s ubicama svoje djece i poručile: ‘Nikada više’. To ‘nikada više’ moramo živjeti, a ne samo izgovarati – rekao je Gracić.

Kusur je dodao da i u Njemačkoj treba njegovati kulturu sjećanja.

– Podržimo obilježavanja Srebrenice u Njemačkoj – da se ne zaboravi, da bude opomena cijelom čovječanstvu – poručio je.

U drugom dijelu programa održan je panel Koliko religija treba biti politična? kojim je moderirao dr. Rüdiger Jungbluth iz Evangelističkog foruma Kassel. Učesnici su bili gradonačelnik dr. Sven Schöller, glavni imam IZBNJ Aldin-ef. Kusur, hafiz dr. Alen-ef. Golać, pastoralna referentica gospođa Ahr i evangelistički dekan dr. Glöckner.

Učesnici su se saglasili da religija ima važnu društvenu ulogu i da treba djelovati kao moralni korektiv, a ne instrument politike. Hafiz dr. Alen-ef. Golać istakao je da religija treba jačati moral, promovisati mir i doprinositi zajedničkom dobru.

– Religija treba da jača moral, promoviše mir i doprinosi zajedničkom dobru. Njena dužnost je da se aktivno zalaže za pravdu, mir i ljudska prava – rekao je Golać.

Aldin-ef. Kusur je dodao da vjernici moraju biti aktivni i reagovati na zloupotrebu moći.

– Vjernici su ti koji moraju biti aktivni. Religije moraju reagovati na zloupotrebu moći, a politika mora ostati neutralna – ali glas vjernika mora se čuti – poručio je Kusur.

Dr. Glöckner je podsjetio na etičku dimenziju vjere.

– Svaka molitva je politički čin. Ona pokazuje stav, vrijednosti i hrabrost. Religija mora ostati moralni korektiv društva – rekao je Glöckner.

Gospođa Ahr istakla je da vjera nikada ne može biti odvojena od odgovornosti prema slabima i obespravljenima.

– Ne postoji nepolitička teologija. Bog je na strani slabih i poniženih. Religija mora stajati uz obespravljene i biti glas onih koji ga nemaju – kazala je Ahr.

Gradonačelnik dr. Schöller zaključio je da su religija i politika povezane u svojoj brizi za ljudsko dostojanstvo.

– Ko radi za zajedničko dobro – taj je već političar. Ljudsko dostojanstvo je neotuđivo, i svaka religija to brani. Kad se te vrijednosti ugroze, dužni smo djelovati – rekao je Schöller.

Uslijedila je diskusija i razmjena mišljenja o političkom angažmanu mladih, ulozi vjerskih zajednica u društvu i aktuelnim globalnim pitanjima. Govoreći o ratu u Ukrajini, Aldin-ef. Kusur istakao je da iskustvo Bosne i Hercegovine obavezuje na solidarnost prema svim narodima koji pate.

– Kao čovjek iz Bosne, ovo pitanje me boli. I mi smo čekali tri i po godine da svijet reaguje. Ne smijemo mjeriti vrijednost ljudskog života po vjeri ili naciji. Ukrajina zaslužuje podršku – ali ne zaboravimo i druge narode koji trpe – poručio je Kusur.

Večer je završena zajedničkim blagoslovom triju vjerskih zajednica.

– Neka te Bog blagoslovi u večeri kad te sjene dana obaviju. Neka ti podari srce puno ljubavi, nadu i povjerenje – kazala je gospođa Ahr iz Katoličke crkve.

– Neka te Bog blagoslovi i podari ti hrabrost da vidiš, čuješ i djeluješ tamo gdje su ljudi zaboravljeni – rekao je dr. Glöckner iz Evangelističke crkve.

– Allahu, Ti si Onaj koji donosi mir. Podari mir našim srcima, porodicama i svijetu. Učini nas nosiocima tog mira. Amin – uputio je dovu Fahrudin-ef. Džinić, glavni imam Medžlisa Hessen.

Događaj u Kasselu još jednom je pokazao da Bošnjaci u dijaspori čuvaju duh Bosne – duh međureligijskog poštovanja, mira i dijaloga. Organizatori džemata Sandžak-Kassel zaključili su da bosansko iskustvo suživota pokazuje da različitost nije prepreka, već bogatstvo koje Evropu može učiniti humanijom.

(Preporod.info)