Katarza ili danajski pokloni čapljinskog gradonačelnika Smiljana Vidića

Piše: Hasan Eminović

U posvemašnjoj političko-medijskoj galami usljed sve izraženijih nasrtaja na ustavno pravni poredak iz manjeg bh. entiteta i zauzimanja startnih pozicija o budućem unutrašnjem uređenju većeg bh. entiteta, u javnom prostoru pojavila se, gotovo, nestvarna vijest kako je gradsko vijeće Čapljine dio Zrinsko Frankopanske ulice, u znak sjećanja na 8.372 ubijenih Srebreničana, preimenovalo u naziv Ulica žrtava srebreničkog genocida. Za ovu odluku glasali su svi gradski vijećnici.

Potom su javni prostor zatrpale izjave o preuzimanju zasluga ko je i šta i kako u pripremi te odluke doprinio, ko je, a ko nije pozicija ili opozicija u vlasti i tako sve redom i u krug. Budući da su ljestvice zasluga i broj zaslužnih poprilično narasli oglasio se i čapljinski gradonačelnik Smiljan Vidić. I simpatično i romantično!

Njegove izjave o poštivanju žrtve, drugih i drugačijih toliko su natopljene empatijom da je Čapljinu teško smjestiti u opće društvene bosanskohercegovačke tokove. Dok među Bošnjacima u Hercegovini donošenje jedne takve odluke skoro da nije ni primijećeno, vjerovatno zbog iskustva, mediji sa sarajevskom adresom su se naprosto utrkivali da je nadugo i naširoko tretiraju. Simptomatičnim se čini i to da je Vidić birao medije u kojima će se oglasiti, a na čije pozive neće odgovoriti.

Na jednoj od ranijih sjednica na inicijativu HDZ-a u Čapljini je ukinut naziv ulice Mile Budaka, pohvalit će se Vidić, a potom osuditi negiranje genocida i potrebu iskazivanja pijeteta prema žrtvama druge nacionalnosti i suočavanje s prošlošću, što, reći će, predstavlja rijetkost, ali i nužnost.

Vidić će se tim stavovima odreći svega onoga što Čapljinu povezuje sa zloglasnim logorima Gabela i Dretelj, jer nije to ona prava Čapljina. "Čapljina je ovo što je odlukom o preimenovanju ulice napravilo Gradsko vijeće", ustvrdit će Vidić izražavajući nadu da su ovakvi stavovi gradske administracije otvorili prostor za nadu da će život krenuti drugačijim tokom. Kojim tokom i kakav tok priželjkuje Vidić, polazna je osnova od koje Bošnjaci u Hercegovini tretiraju Odluku Gradskog vijeća Čapljine.

Kad bi se radilo o stvarnoj katarzi onda bi, mišljenje je većine njih, gradonačelnik Vidić na dosljedan način i istom empatijom tretirao i žrtve zloglasnih logora Gabla i Dretelj kroz koje je prošlo preko 3 hiljade Bošnjaka, među kojima i značajan broj njegovih sugrađana. Jednu bi ulicu nazvali po Ademu Muminagiću ubijenom 2.10.1998. g. u terorističkom napadu na povratnike i pokušaju zaustavljanja procesa povratka, kao trajnu opomenu budućim generacijama. Gotovo svi Bošnjaci u Čapljini su jednoglasni kako je odluka gradskih vlasti da na njihovim kućama postave brojeve sa neustavnim grbom Grada, na kojem su dominantni šahovnica, otisak Počitelja bez krova na kuli, likom svetog Frane zapravo direktan atak na njihovo ljudsko i nacionalno dostojanstvo.

Mnogi se, obzirom da nemaju puno povjerenje u dobre namjere gradonačelnika Vidića, pitaju šta je konačan cilj donošenja odluke o preimenovanju gradske ulice. Bez sumnje takva odluka ga je već situirala u krug bosanskohercegovačkih integracijskih političara a samim tim i ojačala njegove pregovaračke pozicije. Ostaje još nerazjašnjeno a šta će to Grad Čapljina tražiti od viših organa vlasti? Jedino s čim se već decenijama muči donošenje odluka nekoliko federalnih ministarstava o upravljanju turističkim biserom - starim gradom Počiteljom.

Naime, još u prošlom mandatu premijera Nikšića Vidić je od federalne Vlade tražio suglasnost da Počiteljem upravlja gradska turistička agencija, na što mu je Nikšić kazao kako je to izuzetno kompleksno pitanje i kako za to trebaju ministarstva (prostornog uređenja, kulture...) dati saglasnosti te da će to učiniti kad ponovo dođe na vlast. Turistička agencija je osnovana ali još uvijek nema prohodnih odluka. Većina hercegovačkih Bošnjaka smatra kako sve to skupa ima određenih poveznica, ali za takav stav nemaju argumentacije, niti bi oni o tome javno govorili.

Jedini odgovor koji smo dobili je stav Islamske zajednice. Iz Mostarskog muftijstva su nam kazali da će u dobronamjernost gradonačelnika Vidića vjerovati onda kada Općinskom vijeću predloži dugogodišnje neriješeno pitanje od posebnog interesa za Islamsku zajednicu, tj. odluku o povratu Islamskoj zajednici objekta Šišman Ibrahim-pašine medrese u Počitelju do donošenja zakona o denacionalizaciji, i kada s nivoa gradske vlasti učini onoliko koliko treba učiniti da Počitelj bude ono što treba biti - otvoreno mjesto u kojem se osiguravaju uvjeti za održivost turizma i komunalnog reda.

"Također, vjerovaćemo mu kada Islamsku zajednicu bude tretirao ravnopravno sa drugim zajednicama, a to znači da ono što pripada toj Zajednici direktno doznačuje na njen račun i da ga ona usmjerava u svoje projekte, a ne kao dosad po ličnom odabiru gdje će to plasirati putem nekih udruženja i pojedinaca", prokomentirali su iz Mostarskog muftijstva.

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o.