Bankwatch upozorava: Dodikov projekat Gornji Horizonti prijeti da uništi hercegovačke prirodne bisere, Neretvu, Bregavu, Bunu i Bunicu

Evropski parlament je nedavno usvojio Zakon o obnovi prirode koji ima za cilj obnavljanje 20 posto prirodnih staništa u Evropskoj uniji, dok RS planira uništiti neka od najvažnijih močvarnih staništa u Hercegovini u projektu koji će pogoditi i FBiH, pa čak i na Hrvatsku, objavila je mreža Bankwatch, organizacija koja prati okoliš u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

- Dva Ramsarska područja (Hutovo Blato i delta Neretve), tri kraške rijeke (Buna, Bunica i Bregava), jedno "Natura 2000" područje (Delta Neretve), četiri Emerald područja (Gatačko, Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko kraška polja) i najmanje tri ključna područja biodiverziteta su ugrožena projektom Gornji horizonti, a Fatničko polje je već oštećeno ogromnim kanalom koji ga prelazi - naveli su eksperti ove mreže.

Još 26. juna 2023. godine, kako ističu, "u svečanosti na prelijepim livadama Dabarskog kraškog polja, predstavnici RS-a, Elektroprivrede RS-a (ERS) i izvođača radova "China Energy Gezhouba Group" najavili su početak 'glavnih radova na izgradnji hidroelektrane Dabar".

Dabar je, kako navodi Bankwatch, najveća hidroelektrana masivne hidroakumulacione sheme Gornji horizonti prvi put zamišljene sredinom 20. stoljeća. Gornji horizonti se sastoje od tri hidroelektrane, dva rezervoara sa više brana, četiri preusmjerivača tunela, jedne crpne stanice i četiri kraška polja drenirana velikim kanalima.

Istraživanja u junu

Najduži tunel Nevesinjsko polje - hidroelektrana Dabar gradi kompanija Integral Inženjering PLC, u vlasništvu kontroverznog biznismena Slobodana Stankovića, bliskog saradnika predsjednika RS-a Milorada Dodika i koji se nalazi na američkoj crnoj listi - navedeno je u tekstu objavljenom na internet stranici organizacije.

Predstavnici Bankwatcha istraživali su projektno područje u junu 2023. godine u okviru Sedmice nauke o Neretvi i pratili tok vode od gornjih polja (odakle dolazi naziv Gornji horizonti), preko donjih polja i rijeka sve do jadranske obale kod delti Neretve u Hrvatskoj.

- Krš istočne Hercegovine i prirodno kretanje vode - jedan od najnevjerovatnijih i najnepoznatijih prirodnih fenomena u Evropi. Planinska područja Bosne i Hercegovine imaju i do četiri puta više padavina od jadranske obale. Nakon obilnih padavina i otapanja snijega, kraška polja na većoj nadmorskoj visini postaju poplavljena. Ova polja, sadrže kompleks močvara - jezera, močvare, vlažne livade i privremene izvore. Polja su zatvorena na površini, ali nevjerovatno međusobno povezana pod zemljom. Kraški izvori u poljima rađaju rijeke koje poniru u vrtače. Više vrtača može isušiti jedno polje, formirajući više podzemnih rijeka koje izbijaju mnogo kilometara nizvodno kao izvori novih rijeka u donjim poljima. Do sada je otkriveno više od 100 takvih veza između polja u istočnoj Hercegovini Voda rijeke Zalomke nestaje u biogradskoj ponornici i pojavljuje se u izvorima rijeka Bunice i Bregave. Podzemni kraški sistem i pritoke Neretve ostali bi gotovo bez vode ako bi se izgradila elektrana Dabar - istaknuto je.

O potencijalnim uticajima Gornjih horizonata se žestoko raspravlja i posljedice mogu biti izuzetno dalekosežne, navode stručnjaci.

- Vjerovatno nisu svi shvaćeni zbog složenosti kraškog podzemlja. Prvo, jedinstvena kraška polja u RS-u bila bi potpuno uništena. Kao i kod već izgrađene sheme Donji horizonti, ideja je da se u potpunosti kontrolira kretanje vode - od rezervoara do tunela do hidroelektrana do kanala do rezervoara i tako dalje. Time će se zaustaviti prirodna kolebanja vode i presušiti podzemne kraške rijeke, pećine i izvori. Tri endemske vrste riba, nekoliko vodozemaca i beskičmenjaka vjerovatno bi bile dovedene do izumiranja - poručuju u upozorenju koje je objavljeno danas.

Drugo, Gornji horizonti bi također uključivali zatvaranje ili isušivanje nekoliko vrtača, što bi moglo ugroziti vodotok poznatih rijeka Bune, Bunice i Bregave koje su od ključne važnosti za gradove u FBiH kao što su Blagaj i Stolac, kao i dom za zaštićene vrste.

- Prema izvještaju o procjeni utjecaja na životnu sredinu (EIA) tvornice Dabar, 85 posto vode ovih rijeka bi se preusmjerilo prema vještačkom akumulaciji Bileća, a veći dio neće biti vraćen u sliv Neretve. Imajući u vidu trenutnu nesposobnost ili nespremnost vlasti da kontrolišu postojeće hidroenergetske objekte, vrlo je sumnjivo da li će i preostalih 15 posto ostati. Već ozbiljno pogođeno močvarno područje Hutovo blato, koje je od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji, dobilo bi još manje vode ako bi se izgradili svi dijelovi Gornjeg horizontal - tvrde stručnjaci ove nevladine organizacije.

Smanjenje toka Neretve

Projektom bi se smanjio tok rijeke Neretve, čija delta u Hrvatskoj već pati od salinacije.

Kao važno močvarno i poljoprivredno područje, ovo samo po sebi predstavlja ogroman uticaj. Slapovi rijeke Bregave kod Stoca su glavna turistička atrakcija. Postrojenje Dabar bi ih ostavilo suhim veći dio godine jer bi se voda iz Nevesinjskog i Dabarskog polja preusmjerila prema akumulaciji Bileća.

Bernska konvencija je u decembru 2022. godine otvorila dosije protiv Bosne i Hercegovine zbog hidroenergetskih prijetnji basenu Neretve. Tačkom 13. Preporuke br. 217 (2022) traži se od zemlje da provede zabranu izgradnje daljih hidroelektrana na svim kandidatskim lokacijama Emerald u slivu rijeke Neretve, uključujući Gatačko, Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko kraško polje. Nastavljanje sa projektom Gornji horizonti je očigledno kršenje ove tačke.

Ipak, cijeli projekat je daleko od završetka, a za neke glavne dijelove kao što je akumulacija Zalomka proces izdavanja dozvola nije ni započeo.

- FBiH i Hrvatska trebaju se zauzeti za interese građana i prirode ugrožene negativnim utjecajima projekta. Međunarodne institucije trebaju osigurati da Bosna i Hercegovina poštuje svoje obaveze iz Bernske konvencije o očuvanju divljeg svijeta u Evropi, Ramsarske konvencije o močvarama, Espoo konvencije o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu i Ugovora o Energetskoj zajednici - zaključuje Bankwatch Network.

(T.L./Preporod.info)