Da li su SAD promijenile politiku na Zapadnom Balkanu?

Piše: Tarik Lazović

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Gabriel Escobar svjedočit će sutra pred Odborom za vanjske poslove Kongresa Sjedinjenih Američkih Država o američkoj politici na Zapadnom Balkanu.

Poziv iz Kongresa je stigao na adresu ključnog američkog diplomate za našu regiju u trenucima kada nevladine organizacije, analitičari i eksperti, ali i neki američki zakonodavci, upućuju snažne kritike na račun američke politike u regiji posljednjih mjeseci.

Escobara će, bez sumnje dočekati i neka teška pitanja, ne samo o sigurnosti i stabilnosti u regiji, nego i u vezi s američkim potezima u Bosni i Hercegovini, te u odnosima između Kosova i Srbije.

Američka je politika desetljećima u ovom dijelu Evrope bila ključna prevaga u napretku država ka stabilnosti i evropskim integracijama.

Snažno vojno, političko i diplomatsko prisustvo SAD bilo je garancija mira i stabilnosti. Kontinuitet i predvidljivost američke politike na Balkanu su kamen temeljac za brojne teške, ali uspješne reforme u Bosni i Hercegovini u proteklih tri decenije.

No, još od mandata Escobarovog prethodnika Mathewa Palmera, redaju se kritike na račun pojedinih stavova i politika američkih diplomata, posebno nakon invazije Ruske Federacije na Ukrajinu.

Eksperti Vijeća za demokratizaciju (DPC) Kurt Bassuener, Valery Perry, Toby Vogel, Bodo Weber nedavno su bili vrlo oštri u opisivanju zapadnih, posebno, američkih diplomatskih aktivnosti.    

- Trenutna politika Zapada na Zapadnom Balkanu potpuno je suprotna liberalno-demokratskim vrijednostima i ostalim proklamovanim obavezama. Što je još gore, aktivno se radi protiv najjačih saveznika Zapada u pogledu vrijednosti u regiji, što ih frustrira, demotivira i tjera ih da odlaze – naveli su u izvještaju iz marta ove godine. Također, i kosovski političari su iskazivali djelomično razočarenje pojedinim stavovima Washingtona te prijetnjama sankcijama.

Escobar, kao iskusni diplomata koji jako dobro poznaje situaciju u regiji će, zasigurno, pronaći odgovore i na ovakva pitanja kongresmena, od kojih neki vrlo pomno i aktivno prate dešavanja u našoj zemlji, tokom saslušanja u Kongresu.

Mnogi su skloni tvrditi da se američka politika na Zapadnom Balkanu u posljednje vrijeme promijenila no mnogo je vjerovatnije da su se promijenile geopolitičke okolnosti te da domaći politički akteri trebaju više vremena za adaptaciju i šire razumijevanje pojedinih koraka SAD u regiji.

SAD su u proteklim decenijama investirale mnogo vojnih, političkih i diplomatskih resursa u Bosni i Hercegovini i ostat će u budućnosti glavni i najjači sagovornik i saveznik napretka ne samo BiH, nego i regije.

Saslušanje dolazi u vrlo važnom trenutku i otvara novi kanal komunikacije koji bi mogao doprinijeti boljem razumijevanju, ali i prilagođavanju američke politike.

Neophodno je da i Bosna i Hercegovina, posebno probosanski politički blok, investira mnogo više u odnose s najjačim saveznikom čime bi, svakako onda možda i došli u poziciju da bolje shvatamo, ali i utječemo na formiranje pojedinih američkih politika u regiji.

Kongres SAD koji je, unutar američkog političkog sistema, uvijek imao otvorena vrata za BiH i diplomate iz BiH predstavlja ponajbolje mjesto za jedan novi početak i uvod u osnaživanje odnosa i kvalitetniju podršku BiH i regiji koja osjeti snažne turbulencije zbog ruske agresije na Ukrajinu. 

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o.