Ganuši: Islam je u svojoj prirodi revolucija slobode

Rašid Ganuši je jedan od najistaknutijih intelektualaca današnjice koji je zbog svog zagovaranja slobode danas u zatvoru.

Ganuši je govorio kako su “zbog određenih historijskih okolnosti” stroge interpretacije i tumačenja u prošlosti kontrolirale putanju islamske misli.

On naglašava važnost zagovaranja i potenciranja savremenih ljudskih vrijednosti kao što su “građanstvo” i “sloboda”, kao što se zalaže da je neophodno da se islamska pravna nauka suoči sa savremenim pitanjima i realnošću na jedan pozitivan način.

Izdvojili smo nekoliko njegovih stavova koje je iznio u svojim intervjuima u proteklom periodu.

"Na ovaj način institucija šure će se promijeniti od pukog izvora moralnih vrijednosti i lekcija koje proklamuje neki hrabri šejh u lice nekom tiraninu, u instituciju pomoću koje će cijeli Ummet moći upražnjavati svoju vlast i vršiti nadgledanje svojih vladara.

S ovim ciljem mi bismo trebali imati izabrana tijela koja istinski predstavljaju različite trendove javnog mnijenja. Ustvari, ovo garantira da predstavnici naroda neće uvoditi politike ili zakonodavstvo koji su nespojivi sa onim u čemu se slažu i u što vjeruju, i šta smatraju da je u interesu nacije.

Onima koji pozivaju u islam dolikuje da na takav način, kada više ne bude ugnjetavanja i autoritarnosti, rastjeraju bilo kakav strah koji se eventualno može imati od utjecaja slobode na islam. Islam je u svojoj prirodi revolucija slobode i on je prirodna dispozicija za koju su ljudska bića stvorena.

Kao takav, islam nije stran ljudskoj duši. Kada bi barijere između ove vjere i naroda bile izbrisane, oni bi ga prigrlili u skupinama. Zbog toga je sloboda svojevrstan blagoslov za islam.

Izvor: Portal Onislam, 2010. godine

"Mladi ljudi koji su odrastali u periodu bivšeg diktatora Zejnul-Abidin ben Alija, koji je vladao Tunisom od 1987. godine sve dok nije svrgnut tokom arapskih ustanaka, nisu imali referentnu povezanost sa umjerenom islamskom misli, pa su se okrenuli radikalnim izvorima.

Stoga, borba protiv nasilnog ekstremizma zahtijeva da se omogući ljudima razumijevanje izvornih učenja islama, koji predstavljaju izazov "crno-bijelim" pogledima radikala i dozvoljavaju interpretacije koje su prilagodljive modernom životu.

Izvor: The Atlantic, 1. februar, 2016. godine

"Modernu državu shvatamo kao izraz volje naroda - ona nije izraz božanske volje. Također prihvatamo koncept građanstva koji regulira odnose između građana i država i između građana međusobno. To je jednako pravo građanstva za sve ljude, bez obzira na njihovu religijsku pripadnost. Odnos između države i njenih građana može imati različite oblike.

U slučaju Velike Britanije pozicija države najbolje bi se mogla definirati kao neutralna prema svim religijama. Ona štiti sve religije i sarađuje s njima. U isto vrijeme, kraljica je na čelu crkve i na čelu države. U Francuskoj je sasvim drugačiji model, laicizam, u kojem se država konfrontira s religijom i ograničava je. Sekularizam u Turskoj i Tunisu razvio se pod utjecajem francuskog laicizma.

Francuska država aktivnu odbranu sekularizma vidi kao svoju misiju, što joj daje za pravo da intervenira čak i u privatnim stvarima. Iz toga je proizašla i debata o zabrani marame, dok u Velikoj Britaniji nemate slične debate. 

Izvor: Daily Sabah, 2018. godine

(E.S./Preporod.info)