Grabovica: 5. maj treba biti Dan žalosti u BiH, ili makar u FBiH i KS, da se oda počast za 1601 ubijeno dijete

Tužna godišnjica obilježena je danas u Sarajevu povodom Dana sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine. Za Sarajevo, 5. maj je jedan od bolnijih dana koji svake godine pogodi srca svih onih kojima je glavni grad Bosne i Hercegovine blizak srcu. 

Prema podacima Udruženja roditelja ubijene djece, tokom opsade Sarajeva, koja se smatra najdužom opsadom u historiji modernog ratovanja, ubijeno je 1.601 dijete.

Neka od djece su ubijena snajperskim hicima, dok su se igrala u dvorištu ili na putu od kuće do škole ili natrag.

Na jednu od najvećih tragedija ratova na prostoru bivše Jugoslavije 90-tih godina prošlog stoljeća podsjeća spomenik u Velikom parku u centru Sarajeva, djelo bosanskohercegovačkog umjetnika Mensuda Keče.

Fikret Grabovica, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, u razgovoru za Preporod.info ukazao je na značaj današnjeg dana.

Stava je da bi bilo primjereno da je danas u Bosni i Hercegovini povodom ovog dana bio proglašen dan žalosti.  Ili, makar u FBiH i Kantonu Sarajevo.

- Trebalo bi da 5. maj svake godine bude dan žalosti, ako nigdje drugo, makara u Kantonu Sarajevo. To su djeca koja su živjela ovdje. Na ovaj dan ne bi trebale raditi ni škole i sva djeca bi trebala da prisustvuju obilježavanju sjećanja na ubijene njihove vršnjake - stava je Grabovica.  

Kao otac čije je dijete ubijeno tokom opsade Sarajeva, razočaran je odnosom Tužilaštva BiH, koje do sada odgovorne za ubistva djece nije kaznilo. Dok se to ne desi za njega, ali i druge roditelje bol će biti veća, jer oni koji su ubili njihovu djecu slobodni su, imaju porodice, posao, život.  

Grabovica od nadležnih traži da ruka pravde zločince stigne. Jer, kako kaže, samo monstrum može ubiti dijete. 

- Danas je na Trgu djece Sarajeva u sklopu dana sjećanja na ubijenu djecu upriličena  jedna posebna manifestacija s izuzetnim performansom kojim je poslata poruka Tužilaštvu BiH, koje za protekle tri decenije nije podiglo ni jednu optužnicu za 1.601 ubijeno dijete. Sram i stid da ih bude. Često pomislim, imaju i oni svoju djecu i kako ne razmišljaju kako bi njima bilo da im se to dogodilo, a da oni koji su to činili ne budu kažnjeni? Oni su u prilici da te zločince, zlikovce, te neljude procesuiraju - kazao je Grabovica.

Dodaje da bi procesuiranje bilo značajno iz više razloga.

- Posebno je bitno što bi se potencijalnim zločincima koji uvijek vrebaju i čekaju svoju priliku stavilo do znanja da će biti kažnjeni. To bi bilo važno i zbog mladih, da znaju da se mržnja ne isplati, da zločin ne može biti nekažnjen i da je sloboda i mir najveće bogatstvo civilizacije jer je to jedna okvir u kojem mladi mogu da ostvaruju želje, snove i da grade svoju ljepšu budućnost - istakao je Grabovica. 

U  opkoljenom Sarajevu ubijena je tada 11-godišnja Irma Grabovica.  

- Ubijena je tokom igre, dok je bila sa prijateljicama van stana. Granata ju je ubila. Većina djece je ubijena na taj način tokom opsade Sarajeva. Na nekim lokacijama je, u jednom trenu, ubijeno po petero, šestero, sedmero djece. Meni je to strašno, tužno, tragično…Neke izvještaje ne mogu ni da gledam. Grozno, posebno nama roditeljima kojima su ubijena djeca jer mi nosimo posebnu bol, bez obzira što je to bilo prije 30 i više godina - ispričao je Grabovica.  

Pita se kako oni koji su ubijali djecu mogu mirno spavati, jer ne samo da su ubili njih, nego i njihove potomke koje bi danas imali. 

- Mnoga od te ubijene djece bi danas imali 40 i više godina, imali bi svoje porodice, zasigurno mnogi bi bili uspješni građani društvene zajednice. Posebna bol je roditeljima, a ima ih koji su ostali bez svojih potomaka, nemaju više djece. Njima je danas najteže. Strašno je to. Iz druženja s roditeljima znam da niko od njih u sebi ne nosi mržnju, ne nosi želju za osvetom, oni jednostavno ne žele da se više ikada ikome dogodi ono što se dogodilo nam 90-tih godina - kazao je Grabovica.

Ispred spomenika ubijene djece i ove godine, kao i svih godina prije, održano je polaganje cvijeća, odata je počast žrtvama i prisjećanje na nedužne mališane koji su stradali od zločinačke ruke. 

U Sarajevu postoji Muzej ratnog djetinjstva čije postavke podsjećaju na strahote kroz koje su djeca prošla, te kako je izgledala njihova svakodnevnica.  

Vojska RS i Jugoslavenska narodna armija (JNA) su od početka opsade, 5. aprila 1992. do njenog okončanja 29. februara 1996. ubili više od 11.500 građana. 

(A.N. / Preporod.info)