Sarajevo: Konferencija povodom 31. godišnjice masakra u azerbejdžanskom Khojaliju

U Sarajevu je danas održana međunarodna konferencija "Karabagh s tragovima nacionalnog naslijeđa" povodom 31. godišnjice masakra u azerbejdžanskom Khojaliju.

Na konferenciji je poručeno da je vrlo važno njegovati kulturu sjećanja i iznositi činjenice kako se ovakvi zločini ne bi dogodili više nikada i nikome u svijetu.

Strašna stranica historije

Ambasador Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini Vilayat Guliyev istakao je da je masakr u Khojaliju dio historije njegove zemlje.

- To je bio jedan od posljednjih genocida u 20. stoljeću, ali nažalost nakon Khojalija izvršen je genocid u Srebrenici. Mi obilježavamo masakr u Khojaliju, jer je to dio naše historije i želimo pokazati cijelom svijetu te crne stranice historije. Potrebno je da to ljudi u svijetu vide da se masakr u Khojaliju ne bi ponovo desio u drugim dijelovima svijeta - kazao je ambasador Guliyev, prenosi Anadolija.

Naglasio je da je to bila jedna od strašnih stranica moderne historije.

- U jednoj noći ubijeno je više od 600 ljudi, uključujući žene, djecu i starije. Grad Khojali je potpuno uništen. Zašto se to dogodilo? Samo zato što su Azerbejdžanci živjeli na svojoj zemlji, ali armenski separatisti su planirali da oduzmu taj teritorij i u budućnosti da bude dio Velike Armenije - rekao je Guliyev, napominjući da je stoga vrlo važno razgovarati o historiji kako se ovakvi i slični masakri više ne bi ponovili.

Zastupnik u Parlamentu Republike Azerbejdžan Mushfig Jafarov izrazio je zadovoljstvo da se konferencija o ovom historijskom događaju održava u Bosni i Hercegovini.

- Mi imamo vrlo slične sudbine s Bosnom i Hercegovinom s obzirom da je u Srebrenici izvršen genocid u kojem je ubijeno više od osam hiljada ljudi - kazao je Jafarov, napominjući da o masakru u Khojaliju govore u svim prilikama u parlamentima u svijetu te u međunarodnim institucijama.

- Nažalost, ovaj slučaj još nisu prihvatile neke važne institucije. Zato je važno da se o ovome govori u važnim institucijama. Uvijek ćemo se prisjećati onog što se desilo. Nadam se da se ovakve tragedije više neće ponoviti u budućnosti i da će ljudi i narodi živjeti u miru - rekao je Jafarov.

Predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić istakla je da je vrlo važno da zločinci koji izvrše zločine bilo gdje budu kažnjeni kako se takve strahote više ne bi nikome ponovile.

- Meni je žao da je prošla 31 godina, a da još nemaju presudu. Tamo je za jedan dan ubijeno više od 600 ljudi, žena, djece... Žao mi je što prije nisu digli glas, ali nikad nije kasno. Mi majke iz Srebrenice da smo čekale ovoliko godina vjerovatno ne bi mogle dokazati da se desio genocid. Mi majke Srebrenice izborile smo se da imamo mnoge sudske presude - rekla je Subašić.

Istraživač u oblasti političkih odnosa Admir Lisica posebno je naglasio značaj kulture sjećanja kako se strašne tragedije i masakri ne bi nikad zaboravili.

- Važno je njegovati kulturu sjećanja. Nakon što smo mi ovdje u Bosni i Hercegovini imali iskustvo genocida nad Bošnjacima, ljudi u Azerbejdžanu često Khojali poistovjećuju sa Srebrenicom. U Khojaliju su se desile strašne stvari. Mi kao Bošnjaci, ali i svi ljudi u Bosni i Hercegovini svjesni smo šta to znači. Zato je važno da svoje iskustvo podijele i s ljudima u BiH. Kao što i mi moramo podijeliti svoja iskustva genocida nad Bošnjacima - kazao je Lisica, napominjući da je važno iznositi historijske činjenice kako se ne bi više nikad ponovili zločini kao ovaj u Azerbejdžanu ili genocid u Srebrenici.

Međunarodna konferencija u Sarajevu održana je u organizaciji Ambasade Republike Azerbejdžan u BiH i Omladinske fondacije Azerbejdžana.

Masakr armenske vojske

Masakr armenske vojske u selu Khojali bio je najkrvaviji događaj u ratu između Armenije i Azerbejdžana, koji je vođen početkom 90-tih godina prošlog stoljeća zbog spornog područja Nagorno-Karabaha. Prije sukoba, Khojali, koji se nalazi u regionu Karabah u Azerbejdžanu, bio je dom za više od 7.000 ljudi.

Oktobra 1991. godine grad su opkolile oružane snage Armenije. Tokom noći, 25. februara 1992. godine, nakon masovnog artiljerijskog bombardovanja Khojalija, oružane snage Armenije, uz pomoć 366. pješadijskog gardijskog puka bivšeg SSSR-a, čiju su većinu činili Armeni, nasilno su preuzele kontrolu nad Khojalijem. Osvajači su uništili grad i, s posebnom brutalnošću, sprovodili nasilje nad njegovim mirnim stanovništvom.

Također, 5.379 stanovnika grada je nasilno protjerano. Svirepo je ubijeno 613 ljudi, uključujući 63 djece, 106 žena i 70 staraca. Zarobljeno, uzeto za taoce i mučeno ih je 1.275, a 487 je ranjeno. Sudbina 150 zarobljenih, uključujući 68 žena i 26 djece, do danas nije poznata. Akcije oružanih snaga Armenije razorile su porodice. Osam porodica nema nijednog preživjelog člana. Također, 130 djece je ostalo bez jednog roditelja, a 25 bez oba.

Masovna ubistva civila u Khojaliju potaknuta su politikom etničke mržnje i rasne diskriminacije protiv Azerbejdžanaca, koja se u Armeniji sprovodila na državnom nivou. Takva politika je dovela do ubijanja nevinih ljudi na osnovu njihove etničke pripadnosti. Zločini počinjeni u Khojaliju bili su sastavni dio armenske politike sistemskog nasilja nad Azerbejdžancima.

Masakr u Khojaliju i drugi zločini koje je počinila Armenija tokom agresije na Republiku Azerbejdžan, uključujući ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, predstavljaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i osnovnih ljudskih prava. Prekršena je Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Do sada su nacionalna zakonodavna tijela 17 zemalja, kao i 24 države SAD-a, Organizacija islamske saradnje i Organizacija turkijskih zemalja usvojili niz rezolucija i odluka kojima se osuđuje masakr civila u Khojaliju i karakteriše kao zločin protiv čovječnosti i čin genocida.

U svojoj presudi od 22. aprila 2010. godine, Evropski sud za ljudska prava je iznio važan zaključak u vezi sa zločinima počinjenim u Khojaliju, kojim se ponašanja onih koji su počinili zločine tumače kao "djela posebne težine koja mogu predstavljati ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti".

Prema međunarodnom pravu, države imaju odgovornost da istraže zločine poput onih koje su počinile armenske snage u Khojaliju i da krivično gone počinioce. Međutim, Armenija do danas nije procesuirala niti jedno lice odgovorno za zločine počinjene u Khojaliju.

(Preporod.info)