Pravosuđe u našoj zemlji: Dupli aršini za slobodu govora i mišljenja
Piše: Amina Nuhanović
Od kada su u julu 2021. godine na snagu stupile izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po kojim je zabranjeno negiranje genocida, veličanje zločina i ratnih zločinaca, do kraja februara 2023. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je "odlučilo" da ne uradi ništa po pitanju više od 40 prispjelih prijava.
Optužnica nema, a pravdaju se time kao su prijave protiv negatora genocida i onih koji su veličali ratne zločince, ponajviše Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Slobodana Miloševića, dostavili pojedinci ili udruženja, ali ne i nadležne policijske agencije.
U tim predmetima, kako su ranije pojasnili iz Tužilaštva, potrebno je "izvršiti potrebne provjere, prikupiti dokaze, utvrditi namjeru i postojanje elemenata širenja nacionalne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti", da bi tužioci mogli donijeti odluke.
Do sada je javnosti poznato samo da su u Tužilaštvu BiH bili saslušavani oni koji su podnijeli prijave, te pojedinci protiv kojih su podnesene prijave. I samo su dobili jedan poziv za saslušanje!
Zarad tih "dodatnih" provjera, niko više nije bio pozvan za godinu i po, kako bi barem jedna prijava dobila sudski epilog, a negator genocida bio novčano ili zatvorski kažnjen.
Prema podacima dostupnim u javnosti, tužioci su odbili da provode istragu u čak 27 slučajeva prijava za negiranju genocida, drugih ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
S druge strane, za manje od mjesec dana dvojica Bošnjaka iz Kozarca pozvana su u policiju u Prijedoru da daju izjave vezano za slučaj glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Amir-ef. Mahića, protiv kojeg je podnesen izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor, a zbog kako se navodi, ni manje ni više, poticanja “nasilja i mržnje”.
Pozvani su nakon što ih je policija identificirala na video snimku koji se pojavio na društvenim mrežama, a na kome je 27. januara ove godine snimljena hutba hafiza Mahića koji je tog dana, inače, predvodio džuma namaz u Kozarcu.
Zbog dvojnih aršina koji se primjenjuju u pravosuđu, a koristeći Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, Preporod.info je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine 15. februara poslalo upit, u kojem su traženi odgovori za neprimjenjivanje izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko. Odgovor nismo dobili do objavljivana ovog teksta, iako smo isti upit ponovili tokom današnjeg dana.
A, posebno nas je zanimalo da nam pojasne po kojem osnovu je odbačen niz prijava koje se odnose na negiranje genocida, te da li su "utvrdili", kao što se spočitava imamu Mahiću, "namjera i postojanje elemenata širenja nacionalne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti".
"Jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid". Ova rečenica, koju je 6. septembra 2021. godine u programu FTV-a izgovorio Dodikov savjetnik Radovan Kovačević, za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije predstavlja negiranje genocida.
Poslije ovog gostovanja, protiv Kovačevića su podnesene dvije krivične prijave. Prva je bila anonimna, dok je drugu podnio i potpisao službenik FUP-a Ibro Bešlija. Tužilaštvo BiH povodom Kovačevićevog iskaza konstatovalo da "nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja", zbog čega je donesena naredna o neprovođenju istrage.
U tom kontekstu ne možemo, a da ne upitamo nadležne iz pravosudnih institucija BiH, konkretno državnog tužioca Milanka Kajganića, za koji je u javnosti poznat "kao Dodikov čovjek", zašto se ne reaguje i ne očituje u predmetu istrage koja se vodi u RS protiv imama ef. Mahića?
Šuti očito što se i u jednom i u drugom slučaju sve radi pod političkim pritiskom, i to onim srpskim, iako bi mnogi u Bosni i Hercegovini voljeli vidjeti i primjer provođenja Krivičnog zakona, ali i sankcije onima koji su ga kršili.
Da je tako, pokazuje se i u današnjem saopćenju Udruženje žrtava i svjedoka genocida koje je uputilo poziv nadležnim institucijama Federacije BiH i Kantona, Ministarstva unutrašnjih poslova i Tužilaštva u Federaciji BiH, da hitno i neizostavno pokrenu istragu protiv Milorada Dodika zbog negiranja genocida u Srebrenici.
S tim u vezi, pozivaju nadležne institucije vlasti da podignu optužnicu i primijene krivični zakon Federacije i član 163. iz XV Krivična djela protiv Ustavnog poretka Federacije - Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti.
Dva primjera iz ovog teksta - odnos prema hafizu Mahiću i odnos prema Dodiku i njegovim kadrovima - jasno pokazuju u kakvom se stanju naše društvo i pravosudni sistem nalaze i kako se vrši sistemska diskriminacija prava Bošnjaka, posebno povratnika na područja na kojima je počinjen genocid.
(Preporod.info)