Međunarodni dan arapskog jezika: Doprinos arapskog jezika ljudskoj civilizaciji i kulturi čovječanstva

Piše: Nusejba Hadžić

Na današnji dan 1970. godine donesena je rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom se, od tada do danas, 18. decembar obilježava kao Svjetski dan arapskog jezika.

Arapski jezik je šesti službeni jezik organizacije Ujedinjenih nacija. Razlog proglašenja arapskog jezika kao svjetskog jeste što je ovaj jezik očuvao i proširio ljudsku civilizaciju i svjetsku kulturu.

Svake godine, na današnji dan, dodjeljuje se UNESCO-Sharjah nagrada i priznanje pojedincima, grupama ili institucijama za njihov posvećen rad i izvanredna dostignuća u širenju znanja arapske umjetnosti, književnosti i kulture. Shodno tome, bitno je spomenuti da je naš akademik, ujedno i arabist Esad Duraković jedini dobitnik UNESCO-Sharjah nagrade na prostoru Balkana za promovisanje arapske kulture, jezika i književnosti 2003. godine.

Ove godine UNESCO-Sharjah nagradu će dobiti dvije žene: iračko-američka književnica Dunja Mihajl te švedska glumica sirijsko-iračkog porijekla Helen el-Dženebi. Njihov rad i djelovanje je prepoznat kao snažna angažiranost u promociji arapske kulture širom svijeta. Kroz svoj rad, obje žene govore o složenim temama, držeći ih dostupnim širokoj publici. Taj potencijal, zajedno s njihovom posvećenošću za umjetnost i socijalni dijalog, motivirao je žiri da ih odabere za laureate UNECSO-Sharjah nagrade.

Naziv ovogodišnje panel-diskusije, u povodu Svjetskog dana arapskog jezika, je "Doprinos arapskog jezika ljudskoj civilizaciji i kulturi čovječanstva". Teme diskusije: "Kulturna raznolikost: Iskustvo arapskog jezika i sinergija s drugim jezicima", "Širenje ljudskih vrijednosti: Potencaijal digitalnih tehnologija i savremene komunikacijske metode", "Socijalna kohezija i inkluzija kroz višejezičnost" te "Promovisanje interkulturalnog dijaloga". Program će biti zaokružen koncertom palestinske muzičke grupe Džubran Trio (Le Trio Joubran) uz vokalnu pratnju sirijske pjevačice Faje Junan.

Međunarodni dan arapskog jezika se proteklih godina počeo obilježavati u Bosni i Hercegovni. Tim povodom, pozivamo ljubitelje arapskog jezika da se pridruže događaju koji će studenti arapskog jezika i književnosti, pod mentorstvom svojih profesora i asistenata, održati 19. decembra u 17.00 sati na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Arapski kao jezik povezivanja s vjerom

Arapski je jezik Kur’ana. Kur’an je objavljen na arapskom jeziku. "Doista, mi Kur’an objavljujemo na arapskom jeziku, da biste shvatili." (Jusuf, 2. ajet).

Arapski jezik je univerzalni jezik za sve muslimane u svijetu, govorili oni njime ili ne. Na ovom jeziku muslimani obavljaju svoje vjerske obrede i čitaju Kur'an časni, jer nijedan prijevod Kur'ana na bilo koji svjetski jezik nije jezik Kur'ana časnog.

Svi mujezini svijeta oglašavaju molitvu na arapskom jeziku. Dijete u islamu kada se rodi čuje prve svete riječi na arapskom jeziku - ezan na desno, a ikamet na lijevo uho, a kada musliman ili muslimanka presele na ahiret klanja im se dženaza-namaz na arapskom jeziku.

Kao jezik Kur'ana, arapski jezik se razvio i raširio preko čitavog svijeta. Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je dovelo do evropske renesanse te brojnih arabizama u evropskim jezicima na području filozofije, astronomije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka.

Nažalost, arapski jezik se u našim osnovim i srednjim školama veoma malo izučava, premda postoje nastavni planovi i programi. Mali broj učenika se opredjeljuje za arapski jezik kao drugi strani jezik iako po zakonu imaju tu mogućnost.

Ovim putem želimo afirmirati prije svega roditelje, ali i učenike da se opredijele za učenje arapskoga jezika, time što će biti više bogatiji u znanju i dubinskom razumijevanju svijeta koji ih okružuje.

Ovaj Dan arapskog jezika je poziv za promovisanje kulturne i jezičke raznolikosti svijeta kao ključnog elementa kulturnog bogatstva čovječanstva.

Arapski jezik, u svojoj klasičnoj formi i mnogim dijalektima, predstavlja globalni jezik kojim se izražavaju identiteti, vjerovanja i težnja svih naroda. To je most između različitih kultura, tradicija, percepcija te međusobnog razumijevanja za mir i toleranciju.

Važnosti izučavanja arapskog jezika:

rostor na kojem se koristi. Područje između Azije i Sjeverne Afrike, tj. od Arapskog zaljeva do Atlanskog okeana; Kraljevina Sudijska Arabija, Jemen, Oman, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Bahrejn, Irak, Jordan, Sirija, Liban, Palestina, Egipat, Libija, Alžir, Maroko, Tunis, Mauritanija, Zinzibar. U Španiji i Portugalu se govorio do 15. stoljeća.

Kao jezik, izuzetno je bio važan: geografski, strateški, ekonomski.

Zaostavština na arapskom jeziku. Postojanje velikog broja rukopisa koji još nisu ni otvoreni. Počevši od književnosti i drugih nauka.

Izučavanje arapskog jezika je jako bitno za našu baštinu i tradiciju. Veliki je broj naših pisaca koji su pisali na orijentalnim jezicima, pored staroosmanskog turskog jezika i perzijskog, glavno pismo tih pisaca bilo je arapsko pismo.

Za našu kulturnu historiju ovo je veoma važna stvar. Alhamijado književnost pisana je arebicom, tj. pisana arapskim pismom a prilagođena bosanskom jeziku. Zbog toga je neminovna strateška podrška državnih institucija da ulažu u stručnjake koji bi poznavali arapsko pismo u okviru orijentalne filologije jezika, kako bi mogli raditi na rukopisima koji su još uvijek neobrađeni.

Karakteristike arapskog jezika:

- Geostrateški jezik koji povezuje tri kontinenta: Aziju, Evropu i Afriku;

- S historijske strane, tu je Srednji istok na kome su objavljene tri velike nebeske monoteističke religije;

- Peti svjetski jezik;

- Jedan je od šest službenih jezika Ujedinjenih nacija, UNESCO organizacije, Arapske lige, Svjetske zdravstvene organizacije, Organizacije za hranu i poljoprivredu, Organizacije islamske konferencije i Afričke unije;

- Arapski jezik je najrašireniji jezik semitske grupe jezika;

- Arapskim jezikom komunicira preko 430 miliona ljudi;

- Aktivno se govori u više od 60 država svijeta;

- Piše se zdesna na lijevo;

- Postojanje fenomena diglosije, standardana i dijalekatska varijanta jezika;

- Jedan od najbogatijih jezika svijeta;

- Jezik na kojem su napisane stare civilizacije i kulture;

- Religijski jezik islama i Arapa kršćana;

- Ekonomski veoma važan za zapad i za istok zbog izvora nafte, plina, energenata.

Sve ove karakteristike i još mnoge druge ukazuju na faktore koje treba uzeti u obzir da se arapski jezik u svako vrijeme i na svakom mjestu treba strateški, planski, osmišljeno izučavati i podučavati primjenom tehnološko-savremenih načina, u skladu s klasično-tradicionalnim metodama, putem gramatike i prevođenja.

(Preporod.info)