U iščekivanju vanredne sjednice Predsjedništva: Može li Bosna i Hercegovina nakon 20 godina, u postojećoj konstelaciji odnosa, konačno potpisati ugovor s Islamskom zajednicom?

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini već godinama čeka odobrenje Predsjedništva BiH za konačno parafiranje sporazuma između države Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice.

Posljednji put ovo pitanje, koje je jedno od važnijih za muslimane u Bosni i Hercegovini, našlo se na dnevnom redu Predsjedništva BiH u mandatu koji su činili Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik.

Tada je, podsjetimo, Komšić tražio ratifikaciju ugovora s Islamskom zajednicom, ocijenivši da bi to bio "pozitivan pomak", te istakavši kako druge dvije vjerske zajednice – Pravoslavna crkva i Katolička crkva – već imaju potpisane ugovore s državom. Takav prijedlog, međutim, bio je neprihvatljiv za Dodika.

Od 2022. godine, otkako je izabrano novo Predsjedništvo BiH, pitanje potpisivanja ugovora između Islamske zajednice i države nije se našlo ni na jednoj sjednici.

Ipak, sudeći prema najavama iz Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, aktuelni saziv Predsjedništva uskoro bi mogao raspravljati o ovoj temi, budući da je upravo Bećirović zatražio održavanje vanredne sjednice i zaključenje ugovora između Islamske zajednice i Bosne i Hercegovine.

Treba podsjetiti da je Bosna i Hercegovina, kao država, s Katoličkom crkvom, odnosno Svetom Stolicom, potpisala Temeljni ugovor 2006. godine. Nakon toga, Srpska pravoslavna crkva je 2007. godine potpisala Osnovni ugovor s BiH. Islamska zajednica je 2009. godine dostavila Predsjedništvu BiH inicijativu za potpisivanje sličnog ugovora. No, njegovo potpisivanje još uvijek se čeka.

Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica iz 2004. godine u članu 15. predviđa da se pitanja od zajedničkog interesa za Bosnu i Hercegovinu i vjerske zajednice mogu uređivati sporazumom koji zaključuje Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, vlade entiteta i crkve, odnosno vjerske zajednice.

Islamska zajednica u BiH je tek 2009. godine dostavila inicijativu za potpisivanje ugovora. Nakon toga su Mješoviti tim Vijeća ministara i Komisija Rijaseta Islamske zajednice gotovo dvije godine održavali brojne sastanke, pripremajući prijedlog ugovora. Taj prijedlog slijedio je strukturu prethodna dva potpisana ugovora, uz prilagođene izmjene koje su bile potrebne kako bi se uvažile specifičnosti islama u odnosu na druge religije.

Ispregovarani prijedlog ugovora Vijeće ministara usvojilo je u septembru 2015. godine i uputilo ga Predsjedništvu BiH na usvajanje. Do danas ugovor nije usvojen.

Očigledno je da se Islamska zajednica u BiH nalazi u znatno nepovoljnijem, diskriminirajućem položaju u odnosu na dvije crkve koje su s državom potpisale ugovore prije 19, odnosno 18 godina.

Dodik, a što vjerovatno sada slijedi i Cvijanović, je, naprimjer, problematizirao pitanje odlaska na džuma-namaz tokom radnog vremena, a posebno je isticao da se tim ugovorom vrši diskriminacija nad ostalim vjerskim zajednicama time što se ističe da je Islamska zajednica domicilna.

Općenito, spočitavalo se da se u Prijedlogu ugovora daje više prava jednoj religijskoj zajednici nego ostalim, što su iz Rijaseta Islamske zajednice u BiH u više navrata demantovali te što se lahko dalo provjeriti komparacijom s dva potpisana ugovora s drugim religijskim zajednicama.

Midhat Čaušević, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH, u izjavi za Preporod.info osvrnuo se na ovo pitanje, ocijenivši ga ključnim za muslimane, ali i pojasnio razloge zbog kojih se na potpisivanje čeka već godinama te zašto je to pitanje postalo "političko".

– Kada je u pitanju odnos države Bosne i Hercegovine, a odnosi se na potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom, svaki razuman odgovor će biti nedostatan. Jer, ako imamo u vidu da se ovo pitanje ne rješava u posljednjih 20 godina, onda ga ne možemo vezivati za aktuelni saziv državne vlasti, nego je u pitanju kontinuiran problem. Očito da se neko ne želi do te mjere upustiti u prihvatanje činjenice da u Bosni i Hercegovini egzistira i veoma dobro funkcioniše Islamska zajednica, da ona ima najviše pripadnika i da, svjesni te činjenice, ne žele jasno kazati da država ima potpisan ugovor s Islamskom zajednicom, jer svaki oblik potpisivanja ugovora s državom ima i svoje formalno-pravno značenje, odnosno vrijednost. Tu, prije svega, mislim na politike koje dolaze iz RS-a. One nisu spremne da se to na taj način formalizuje jer znaju da bi upravo konzumiranje tih prava u mnogome olakšalo, prije svega, Islamskoj zajednici, odnosno pripadnicima Islamske zajednice – stava je Čaušević.

Druga razlog zbog kojeg se čeka toliko, kako kaže, ogleda se u tome da bi brojnti efekti bili puno veći i značajniji za pripadnike Islamske zajednice, nego za pripadnike drugih vjerskih zajednica.

– Zbog toga se, također, nema neki poseban motiv. Da li će se to desiti u narednom periodu, teško je reći, jer, gledajući kako sada stvari stoje i kako se upravo ta retorika iz RS-a opet svodi na otvoreno iskazivanje, ja bih rekao, i mržnje prema muslimanima, odnosno pripadnicima Islamske zajednice, teško da ćemo u ovoj konstalaciji odnosa imati takav jedan dokument koji će rezultirati potpisivanjem jednog takvog ugovora – smatra Čaušević.

(Amina Nuhanović/Preporod.info)