Održana međunarodna panel-konferencija o naslijeđu Sokolovića na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu
Na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu danas je održana međunarodna panel-konferencija pod nazivom „Sokolovići: nova saznanja, novi pristupi”, povodom obilježavanja 470 godina od osnivanja Rudog i vakufname Kara Mustafe-paše Sokolovića iz 1555. godine.
Organizatori konferencije bili su Muftijstvo goraždansko i Medžlis Islamske zajednice Rudo u saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, Orijentalnim institutom Univerziteta u Sarajevu, Institutom za historiju Univerziteta u Sarajevu, Istanbulskim univerzitetom, Generalnom direkcijom arhiva Republike Turske i Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske.
Učešće su uzeli istaknuti historičari, istraživači baštine i naučni djelatnici iz Bosne i Hercegovine i Turske, koji su kroz izlaganja i diskusije govorili o kulturnom i historijskom naslijeđu Kara Mustafa-paše Sokolovića, njegovim zadužbinama te značaju koje one imaju u savremenom društvu.
Muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić istakao je značaj vakufa i obavezu današnjih generacija da ga očuvaju.
– Nema grada bez vakufa, a vakufa nema bez naših ljudi. Sve ono što se desilo vakufu kroz historiju nije krivica vakufa, već ljudi i nas koji smo na neki način zaboravili ili zanemarili njegovu vrijednost. 470 godina postojanja vakufa obavezuje nas da uradimo ono što možemo i pokažemo monumentalnost koju su naši Sokolovići ostavili, posebno Mustafa-paša Sokolović koji je utemeljio Rudo – rekao je muftija Pitić.
Muftija Pitić je naglasio potrebu ozbiljnog i institucionalnog pristupa vakufu.
– Treba da se vakufom Mustafa-paše Sokolovića bavimo na način kako to čine ozbiljni narodi i institucije. Cilj je da postavimo temelje stabilne priče i suočimo se sa svim propagandama, lažima i podmetanjima kroz stoljeća – poručio je.
Aladin Husić, historičar, osmanista, istakao je značaj Rudog kao primjera novog koncepta grada u Bosni i Hercegovini.
– Rudo je nastalo na potpuno novoj lokaciji, bez srednjovjekovne tradicije naselja i planski je organiziran kao samoodrživi grad s jasno definisanim stambenim i ekonomskim zonama. To ga čini tipičnim primjerom bosanskog osmanskog grada u nastajanju. Historija Rudog nije bila nimalo lagana, poplave i demografske promjene dovele su do gubitka kontinuiteta i promjene strukture stanovništva, uključujući progon Bošnjaka u novijem periodu – rekao je Husić.
Panel je fokusiran na raniju historiju Rudog, istraživanje novih izvora i afirmaciju manje poznate prošlosti, dok se savremeni problemi i stanje vakufa planiraju obraditi u narednim fazama istraživanja.
Tenzija Islamagić, predsjednik Izvršnog odbora MIZ Rudo kazao je kako je, uprkos svim procesima Rudo i dalje ulazna kapija u Bosnu iz Sandžaka.
– Islamska zajednica i dalje čuva bajrak i svjetlo islama u Rudom, na kapiji Bosne. Dužni smo brinuti o tome i amanetu koji nam je ostavljen – poručio je.
Na panelu su još govorili i Uğur Koca istraživač iz Ankare, Ramazan Pantik, direktor generalne fondacije Ankara i mr. Fatih Calisir s Univerziteta Istanbul.
(Preporod.info)
